Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-462/2021-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Stokrp kao predsjednika vijeća, Ivane Mašić kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Josipa Štrucelja kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Krunoslavu Vuljku, odvjetniku u Koprivnici, protiv tuženika LU iz [adresa], sada na adresi u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zoranu Kurcinaku, odvjetniku u Koprivnici, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj P-671/2014-69 od 23. ožujka 2021., na sjednici vijeća održanoj 6. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj P-671/2014-69 od 23. ožujka 2021. i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje, pred drugog suca.

II Prvostupanjski sud će odlučiti o troškovima tužiteljice nastalih povodom predmetne žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je pod stavkom I. izreke odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica samovlasnica dijela nekretnine iz k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. br. [katastarska čestica] livada u [adresa] površine 216 čhv, koja se nalazi unutar točki A-B (crveno 2 - crveno 1), na skici uredovanja u predmetu poslovni broj R1-82/2011 od **.**.2012. i to dužine usput na sjeveru nekretnine 7,75 m, dužine između točki A i B od 28,98 m, dužine između točki B i 2 od 2,75 m, te dužine između točki 2 i 1 od 29 m, na priznanje po tuženik, trpljenje da se taj dio nekretnine parcelira u posebnu katastarsku česticu i da se tužiteljica temeljem presude uknjiži kao samovlasnica novoformirane katastarske čestice.

Pod stavkom II. izreke je naloženo tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 13.450,00 kuna sa zateznim kamatama od 23. ožujka 2021. do isplate.

2. Protiv presude žali se tužiteljica iz razloga određenih člankom 353. stavkom

1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/2014., 70/2019., dalje: ZPP-a) i predlaže preinaku ili ukidanje prvostupanjske presude slijedom žalbenih navoda. Zahtijeva trošak žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev na utvrđenje izvorno stečenog prava vlasništva tužiteljice (dosjelost) na nekretnini koju u naravi čini 216 čhv k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], livada u [adresa], koja se nalazi unutar točki A-B (crveno 2 - crveno 1), na skici uredovanja u predmetu poslovni broj R1-82/2011 od **.**.2012. i to dužine usput na sjeveru nekretnine 7,75 m, dužine između točki A i B od 28,98 m, dužine između točki B i 2 od 2,75 m, te dužine između točki 2 i 1 od 29 m, na priznanje po tuženiku stečenog vlasništva, trpljenje da se taj dio nekretnine parcelira u posebnu katastarsku česticu i da se tužiteljica temeljem presude uknjiži kao samovlasnica novoformirane katastarske čestice.

6. Ispitivanjem prvostupanjske presude utvrđena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP na koju se poziva tužiteljica. Za odluku pod stavkom I. izreke pobijena presude nisu dani jasni razlozi, navedeni razlozi proturječe međusobno, sadržaju isprava i zapisnicima o iskazima danim u postupku, a što je u većem dijelu posljedica pogrešnog pristupa u rješavanju predmetnog spora, pri čemu je prvostupanjski sud očito ispustio iz vida da je vezan činjeničnim navodima tužbe i da se o njihovoj relevantnosti ne zaključuje na temelju rezultata raspravljanja o njihovom postojanju, nego na temelju pravilno izabranog i primijenjenog materijalnog prava.

7. Pretpostavke za stjecanja prava vlasništva dosjelošću, što je predmet ovog spora su sposobnost stjecatelja, sposobnost stvari, posjed određene kvalitete (kakvoće) i vrijeme dosjelosti određeno zakonom. Što se osobe stjecatelja (posjednika) tiče dostatna je opća pravna sposobnost, što za tužiteljicu kao fizičku osobu (i njezine pravne prednike) nije sporno, a za sposobnost stvari (216 čhv k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) da na njoj može postojati pravo vlasništva, što bi također kao nesporno proizlazilo iz dosadašnjeg tijeka postupka.

8. Odredbom članka 388. stavkom 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 81/15 - pročišćeni tekst, 97/17 – ispravak - dalje: ZV), propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZV-a (1. siječnja 1997.) prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

9. Prema pravilima o izvanrednoj dosjelosti (OGZ, članak 28. stavak 4., članak 30. stavak 1. i 2. ZOVO-a, u kontinuitetu članak 129. stavak 1., članak 159. stavak 3., članak 160. stavak 1. i 2. ZV-a), na kojima tužiteljica u biti temelji stečeno pravo vlasništva na predmetnom spornom (određenom) dijelu nekretnine nije potrebno utvrđivati naslov posjednika ili njegovog pravnog prednika, već treba utvrditi vlasnički posjed, odnosno miran posjed s uočljivom voljom držanja nekretnine kao svoje i ponašanje posjednika (njegovih pravnih prednika) kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za izvanrednu dosjelost (poštenje posjeda), koji se presumira, što znači da je tuženik bio dužan dokazati da je posjed tužiteljice i njezinih pravnih prednika bio nesavjestan (nepošten).

10. Osim toga, u pravnom sustavu Republike Hrvatske nije prihvaćen institut takozvane tabularne dosjelosti (činjenica da je netko u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik nekretnine bez faktičnog /stvarnog posjedovanja nekretnine, nije valjana osnova za stjecanje prava vlasništva /Rev-181/1978, Rev-2319/1982/). Vrijeme (rok) dosjelosti počinje teći onog dana kad je posjednik (njegov pravni prednik) stupio u posjed, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost (članak 129. stavak 1. ZV), s tim da za uračunavanje vremena dosjelosti nije odlučno koje posjedovne čine je vršio prednik, a koje njegov pravni sljednik (članak 28. stavak 2., članak 30. stavak 1. i 2. ZOVO-a, u kontinuitetu članak 159. stavak 3., članak 160. stavak 1. i 2. u vezi s člankom 10. stavkom 1., 2., člankom 13., člankom 17. stavkom 1., člankom 18. stavkom 5. i člankom 19. ZV-a).

11. Dakle, za odluku o glavnom tužbenom zahtjevu, kako je navedeno, nije odlučan naslov tužiteljice kao posjednika ili njezinih pravnih prednika, što je određeno u postupku uređenja međe (R1-82/2011), a niti to što se tuženik upisao vlasnikom u zemljišnoj knjizi na temelju presude zbog izostanka i rješenja poslovni broj P- 1119/2000, nego je li tužiteljica (i njezini pravni prednici) kako tvrdi u mirnom i kontinuiranom (poštenom) posjedu spornog dijela (određenog) k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preko 85 godina, za što u pobijanoj presudi nisu dani valjani razlozi. Naime, predmetna parnica se i vodi zbog toga što je sporno vlasništvo predmetnog dijela nekretnine (članak 103. stavak 6. ZV-a), a što je bilo sporno i u izvanparničnom postupku poslovni broj R1-82/2011 u kojem je sud upravo zbog toga odredio pravac međe prema pravičnoj ocjeni.

12. Tužiteljica osnovano dovodi u pitanje zaključke koje je prvostupanjski sud formirao na temelju iskaza tuženikovog oca i brata, a na kojima je u biti, uz stav koji je iskazao u postupku uređenja međe utemeljio odluku pod stavkom I. izreke, bez da je u smislu ustavnog i konvencijskog „općeg jamstva poštenog postupka“ učinkovito ispitao podneske, argumente i dokaze na koje su se stranke pozvale, i dao procjenu njihove mjerodavnosti za meritornu odluku (zašto u vrijednosnom i smislenom obavještavanju suda o odlučnim činjenicama nisu prihvatljivi iskazi svjedoka PU i ĆU i njezin iskaza, zašto smatra da je njezin iskaz nepodudaran sa skicom iz 1970. godine, zašto je tuženik ako je bio u mirnom posjedu i spornog dijela nekretnine poduzeo čin smetanja 2010. godine u odnosu na koji je tužiteljici pružena zaštita zbog smetanja posjeda u parnici poslovni broj P-910/2010).

13. Stoga je ukinuta prvostupanjska presuda u cijelosti i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje (članak 369. stavak 1. i članka 370. ZPP), pred drugog suca (članak 371. ZPP).

14. U ponovljenom suđenju prvostupanjski će sud učinkovito ispitati podneske, argumente i dokaze iznesene po strankama, dati procjenu njihove mjerodavnosti za meritornu odluku, ponovo će odlučiti o tužbenom zahtjevu i odluku će obrazložiti na način određen člankom 338. stavkom 4. ZPP, tako što će sumarno izložiti zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile, posebno će navesti i obrazložiti koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdi, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio, koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, izjasnit će se o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora, te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je već donio tijekom postupka.

15. O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci (članak 166. stavak 1. ZPP ).

U Karlovcu 6. listopada 2025.,

Predsjednik vijeća:

Vesna Stokrp