REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
STALNA SLUŽBA U SAMOBORU
Obrtnička 2
Poslovni broj: O-437/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E O N A S LJ E Đ I V A NJ U
Općinski sud u Novom Zagrebu, stalna služba u Samoboru po sucu toga suda Gordani Mirosavljević, kao sucu pojedincu, na prijedlog nacrta odluke višeg sudskog savjetnika-specijaliste Almira Travljanina, u ostavinskom predmetu iza pokojne UM (Josip), OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nakon dovršenog ostavinskog postupka, 3. listopada 2025.
r i j e š i o j e
I. Utvrđuje se da ostavinsku imovinu iza pokojne UM, kćeri U, rođene O, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ( u zk upisana i na adresi [adresa]), rođene **.**.1929., umrle **.**.2025., trgovca, državljanke Republike Hrvatske, čine:
A) NEKRETNINE I S NJIMA IZJEDNAČENA PRAVA:
[katastarska općina]
- 1/3 dijela k. č. br. [katastarska čestica] oranica od 281 m2 upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - 9/30 dijela k. č. br. [katastarska čestica] oranica u Arapovcu od 2877 m2 upisana u z.k.u.br. 2010 k. o. [katastarska općina] selo
[katastarska općina]
B) POKRETNINE I S NJIMA IZJEDNAČENA PRAVA:
- novčano potraživanje prema HZMO-u s osnova neisplaćene mirovine u neutvrđenom iznosu
- novčano potraživanje prema HZMO-u s osnova preplate po polici dopunskog osiguranja u neutvrđenom iznosu
- pravna tražbina prema Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. temeljem uloga na tekućem računu broj [broj bankovnog računa] u neutvrđenom iznosu
II. Njegovim nasljednicima proglašavaju se i ostavinska imovina se raspoređuje:
1) OM, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćer ostaviteljice, [adresa] u 1/2 dijela
2) GM, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ostaviteljice, [adresa] u 1/2 dijela
III. Nalaže se zemljišno-knjižnom odjelu Karlovac Općinskog suda u Karlovcu, zemljišno- knjižnom odjelu Rovinj, Općinskog suda u Puli i zemljišno-knjižnom odjelu Nova Gradiška Općinskog suda u Slavonskom brodu po pravomoćnosti ovog rješenja izvršiti uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama na nekretninama navedenim pod točkom I. izreke na način naveden pod točkom II. izreke.
Obrazloženje
1. Tijekom ovog ostavinskog postupka vođenog pred javnim bilježnikom Borom Bunjićem, kao sudskim povjerenikom, kao zakonski nasljednici iza pokojne UM (dalje u tekstu: ostaviteljica) utvrđeni su kćer OM i sin GM. Ostaviteljica nije imala izvanbračne niti posvojene djece. Oporuka nije sastavljena.
2. Nasljednica OM je prije ročišta održanog 12. ožujka 2025., na kojem je utvrđena je ostavinska imovina ostavitelja pobliže opisana u izreci rješenja, dostavila svoju nasljedničku izjavu kojom se prihvatila nasljedstva koje joj pripada temeljem zakona. Ročištu prisutni GM nije dao nasljedničku izjavu već je podneskom od 5. svibnja 2025. podnio zahtjev za upućivanjem u parnicu zbog osporavanja ugovora o doživotnom uzdržavaju koji je dostavio u prilogu.
3. Na zapisnik sastavljen 25. svibnja 2025. nasljednica OM je izjavila da se protivi postavljenom zahtjevu nasljednika GM.
4. Smatrajući da prema odredbi čl. 224. st. 1. t. 1 Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine br. 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019, dalje u tekstu: ZN) postoji spor o činjenicama o kojima ovisi sastav ostavinske imovine, javni bilježnik je sukladno odredbi čl. 244. st. 1. ZN-a spis dostavio sudu na rješavanje .
5. Prema čl. 4. st. 3. ZN-a, nasljedno se pravo stječe po odredbama ovoga Zakona, a na temelju oporuke ili na temelju zakona.
6. Prema čl. 8. st.1. ZN-a na temelju zakona ostavitelja nasljeđuju svi njegovi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci, njegov bračni drug, njegovi roditelji, njegovi posvojitelji, njegova braća i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i bake i njihovi potomci, i njegovi ostali predci. (2) Na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim. Izvanbračnom zajednicom u smislu ovoga Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Osobe iz stavka 1. ovoga članka nasljeđuju po nasljednim redovima (. st. 3. istog članka).
7. Prema čl. 9. st. 1. ZN-a ostavitelja nasljeđuju prije svih njegova djeca i njegov bračni drug. Oni nasljeduju na jednake dijelove.
8. Sukladno čl. 217. st. 3. ZN-a, sud će u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do donošenja prvostupanjskog rješenja o nasljeđivanju dati izjavu o odricanju od nasljedstva usmeno na ročištu ili javno ovjerovljenom ispravom, a ako na ročište ne dođu ili takvu izjavu ne daju, smatrat će da žele biti nasljednici.
9. Prema čl. 219. st. 2. ZN-a sud o pravima odlučuje, u pravilu, pošto je zainteresiranim osobama omogućio da daju potrebne izjave. Tijekom ostavinskog postupka zainteresirane osobe mogu davati izjave bez nazočnosti drugih zainteresiranih osoba, i nije potrebno da se u svakom slučaju tim osobama omogući da se očituju o izjavama drugih zainteresiranih osoba.
10. Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaća nasljedstvo, ne može ga se više odreći. (čl. 220. st.3. ZN-a.)
11. Sukladno čl. 130. st. 1. i 2. ZN-a nasljednik se može odreći nasljedstva javno ovjerovljenom izjavom ili izjavom danom na zapisnik kod suda do donošenja prvostupanjske odluke. Ovo odricanje vrijedi i za potomke onoga koji se odrekao, ako odricatelj nije izričito izjavio da se odriče samo u svoje ime. Za nasljednika koji se odrekao u svoje ime smatra se kao da nikad nije bio nasljednik (st. 4. istog članka).
12. Odricanje od nasljedstva prema čl. 133. st. 1. ZN-a ne može biti djelomično ni pod uvjetom. Odricanje od nasljedstva ne odnosi se na naknadno pronađenu imovinu (st. 2. istog članka). Odricanje u korist određenog nasljednika se prema čl. 133. st. 3. ZN-a ne smatra se odricanjem od nasljedstva, nego izjavom o ustupu svoga nasljednog dijela.
13. Prema čl. 220. st.2. ZN-a, za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva smatra se da želi biti nasljednikom. Potpis na ispravi o nasljedničkoj izjavi, kao i potpis na punomoći za davanje nasljedničke izjave mora biti javno ovjerovljen (st. 6 istog članka). Sud neće zahtijevati nasljedničku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji ju želi dati može to učiniti usmeno pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim općinskim sudom, odnosno predajom ostavinskom sudu ovjerovljene isprave o tome (st. 8. istog članka).
14. Odredbom čl. 5. st. 2. i 3. ZN-a određeno je da ostaviteljevom smrću prelazi njegova ostavina na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo. Ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu.
15. Sud je o pravu nasljednika GM na nasljeđivanje odlučio primjenom odredbe čl. 220. st. i st. 8. ZN-a na način da se smatra da žele biti nasljednickom budući da, iako je bio uredno pozvan, i pristupio na ročište, nije do završetka postupka dostavio izjavu kojom se odriče nasljedstva.
16. Obzirom da među nasljednicima nije sporna ostavinska imovina pobliže opisana u izreci rješenja, sud je ostavinsku imovinu pobliže opisanu u točki I. izreke rješenja sukladno čl. 9. i 10. ZN-a.rasporedio zakonskim nasljednicima OM i GM na način određen u točki II. izreke rješenja temeljem čl. 228. i 235 st 2. ZN-a.
17. Kako nasljednici u tijeku postupka nisu dostavili dokaz o pravu korištenja grobnog mjesta na groblju Gornje Vrapče, navedenog kao ostavina na zapisniku od 12. ožujka 2025., te kako iz dopisa Zagrebačkog holdinga od 19. ožujka 2025. (l. 31 spisa) proizlazi da ostaviteljica nije upisana kao korisnica bilo kojeg grobnog mjesta na području Grada Zagreba, isto nije raspoređeno kao ostavinska imovina iza ostavitelja.
18. U odnosu na imovinu koja predmetom ugovora o uzdržavanju, a za koje nasljednik GM smatra da predstavlja ostavinu ostavitelja, valja naglasiti da sve pravne posljedice koje zakon vezuje za nasljeđivanje, stjecanje nasljednog prava i svojstva nasljednika neke osobe nastaju u času smrti ostavitelja. Taj trenutak je mjerodavan i za utvrđivanje sadržaja i opsega prava nasljednika. Koje su stvari predmetom nasljeđivanja procjenjuje se prema danu otvaranja nasljedstva (Ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti-čl. 5. st. 3. ZN-a).
19. Sukladno čl. 129. st. 1. i 2. ZN-a, u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo. U istom času nasljednik stječe i ostala prava i obveze vezane uz njegovo svojstvo nasljednika, ako što drugo ne proizlazi iz njihove pravne naravi.
20. Prema čl. 224. st.1. ZN-a, sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine, odnosno. o kojima ovisi predmet zapisa. Sud neće prekinuti postupak u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako su sporne činjenice koje može utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava, nego će na temelju predmnjeve da je sadržaj tih isprava istinit donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku (st. 2. istog članka).
21. Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju nema nasljednopravno djelovanje, već se na njega primjenjuje odredba čl. 586. st.1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023) prema kojoj se jedna strana (davatelj uzdržavanja) obvezuje da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga se strana obvezuje da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine. Obzirom da je ugovor o dosmrtnom uzdžavaju ugovor obveznog prava, a ne nasljednog prava, koji-je postao perfektan već za života obaju ugovornika, imovina koja je predmetom tog ugovora ne ulazi u ostavinu. Naime, o sastavu ostavine sud odlučuje na temelju predmnjeve da je sadržaj ugovora istinit, a kako iz ugovora, koji je sklopljen u obliku javnobilježnočkog akta, proizlazi da nekretnine koje su u njemu navedene ne ulaze u ostavinu, već da su vlasništvo davateljice uzdržavanja, OM, sud je utvrdio da ostavinu pokojnog čini imovina opisana u izreci rješenja, dok se nasljednik GM upućuje sporno pitanje riješiti u parnici na posebnom pravnom temelju.
22. Točka III. izreke ovog rješenja temelji se na čl. 227. st. 2. ZN-a u svezi sa čl. 228.st.1. ZN-a.
U Samoboru, 3. listopada 2025.
Sudac:
Gordana Mirosavljević
Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik-specijalist:
Almir Travljanin
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja.
DNA:
1. OM, [adresa] u 1/2 dijela, uz poziv dostavi podatak o vrijednosti ostavine
2. GM , [adresa]
3. zemljišno-knjižnom odjelu Karlovac Općinskog suda u Karlovcu, po pravomoćnosti
4. zemljišno-knjižnom odjelu Rovinj, Općinskog suda u Puli po pravomoćnosti i
5. zemljišno-knjižnom odjelu Nova Gradiška Općinskog suda u Slavonskom brodu po pravomoćnosti
6. katastar po pravomoćnosti
7. Porezna uprava Samobor po pravomoćnosti
