Republika Hrvatska

Općinski sud u Sesvetama

Stalna služba u Vrbovcu

Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 22

Poslovni broj: Pn-31/2023-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, po sucu toga suda Lidiji Jakšić, kao sucu pojedincu u građanskopravnom predmetu tužitelja VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Davorinu Ivančiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv 1. tuženika PT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženika AT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tuženika ST, radi naknade štete – izgubljene dobiti, nakon zaključene glavne i javne rasprave, na ročištu održanom 25. kolovoza 2025., u prisutnosti tužitelja, te punomoćnika tužitelja, odvjetnika Davorina Ivančića, te punomoćnika 1. – 5- tuženika, odvjetnika Dobriše Rubesa, 03. listopada 2025., donio, objavio,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženima,

I ĐT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] II LT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]

III mit. UT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]

IV mit. ŽT, OIB: [osobni identifikacijski broj], SESVETE, [adresa] JT, OIB: [osobni identifikacijski broj], SESVETE, [adresa] da solidarno plate tužitelju, KT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], večja kbr. 34, iznos od 4.692,87 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća pojedinog iznosa do isplate i to na iznose

192,87 EUR s kamatama od 01.03.2021.

600,00 EUR s kamatama od 10.03.2021.

600,00 EUR s kamatama od 10.04.2021.

600,00 EUR s kamatama od 10.05.2021.

600,00 EUR s kamatama od 10.06.2021.

600,00 EUR s kamatama od 10.07.2021.

600,00 EUR s kamatama od 10.08.2021.

600,00 EUR s kamatama od 10.09.2021.

300,00 EUR s kamatama od 10.10.2021.

po stopi koja se obračunava sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima odnosno do 31. prosinca 2022. za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Kao i da naknade tužitelju prouzročene parnične troškove s zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženicima parnični trošak u iznosu od 1.225,00 eura, u roku od 15 dana.

i

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanjem privremene mjere zabrane protiv 1. tuženika kao protivnika osiguranja, radi osiguranja novčane tražbine zabranom otuđenja ili opterećenja suvlasničkog dijela nekretnina Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je kao najbolji ponuditelj na javnoj dražbi održanoj dana 15. siječnja 2021. u ovršnom predmetu vođenom pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem 65 Ovr-1880/2015, kupio ½ dijela nekretnina upisanih u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to: kč. br. [katastarska čestica] dvorište od 420 m2, kuća od 162 m2 i kč. br. [katastarska čestica] put od 115 m2. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 21.01.2021. tužitelju je dosuđena predmetna nekretnina u ½ dijela, te je pozvan na plaćanje kupovnine. Tužitelj je postupio po nalogu suda i položio kupovninu te je Općinski građanski sud u Zagrebu utvrdio rješenje o dosudi pravomoćnim sa danom 03. veljače 2021., a potom, dana 19. veljače 2021. donio zaključak o predaji nekretnine kupcu. Tuženici nisu postupili po nalogu suda i nisu predali nekretninu u suposjed tužitelju te je tužitelj, po sudskom ovršitelju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, uveden u suposjed dana 15. listopada 2021.. Obzirom je tužitelj suvlasnik u ½ dijela predmetnih nekretnina, da su tuženici u razdoblju od dana donošenja zaključka o predaji nekretnine u posjed tužitelju kao kupcu 19. veljače 2021. pa do sudske predaje u suposjed 15. listopada 2021. koristili suvlasnički dio tužitelja, da se radi o ukupno cca 400 m2 stambenog prostora, od čega tužitelju pripada ½ dijela, odnosno cca 200 m2, da se za cca 200 m2 stambenog prostora može dobiti najamnina od 600,00 eura i više mjesečno, tužitelj s naslova izgubljene dobiti u visini iznosa najma koji se može ostvariti za nekretnine u suvlasništvu tužitelja i tuženika na tržištu najma stanova/kuća potražuje od tuženika protuvrijednost najamnine u iznosu od 600,00 eura mjesečno za razdoblje od 19. veljače 2021. do 15. listopada 2021., što ukupno iznosi 4.692,87 eura.

2. Tuženici u odgovoru na tužbu ističu se da su žrtve nezakonitog postupanja suda koji je temeljem krivotvorene zadužnice donio rješenje o ovrsi protiv CT, prednika ovdje tuženih. Tuženi su žrtve tužitelja FT odnosno njegovog trgovačkog društva „FADALTI d.o.o.” koje je temeljem ništetne zadužnice provelo ovrhu protiv ovdje tuženih i uskratilo im pravo na dom. Konačno, tuženici su žrtve cjelokupnog sustava, a pogotovo spornih sudskih odluka iz kojih proizlazi da gubitak „krova nad glavom” nije osobita šteta koju neka osoba može pretrpjeti. Naime, tuženici su u ovršnom postupku tražili odgodu ovrhe, tražili donošenje privremene mjere kojom će se spriječiti za njih nastanak teške i nenadoknadive štete, te se koristili svim dopuštenim pravnim sredstvima, međutim sudovi su njihove zahtjeve odbijali uz neobična i šprancirana obrazloženja iako je bilo jasno da se ovrha provodi putem krivotvorene i ništetne zadužnice. U prilogu se dostavlja presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: 73 P-2837/2020-54 iz koje proizlazi da je zadužnica temeljem koje je provedena ovrha utvrđena ništetnom. Tuženi su pošteni posjednici. Poštenje tuženika, za razliku od poštenja tužitelja koji je svjesno proveo ovrhu temeljem krivotvorene zadužnice, proizlazi iz činjenice da su se koristili i koriste se svim mogućim pravnim sredstvima da ospore tužiteljevo vlasništvo nekretnine. Na predmetnoj nekretnini nije uspostavljeno etažno vlasništvo, već se radi o suvlasništvu nekretnine sa upisanim suvlasničkim udjelima. Za vrijeme trajanja sudskih postupaka suvlasnici nisu podijelili stvar, a niti su je mogli podijeliti jer su se pouzdali u sudsku zaštitu i očekivali su pozitivan ishod postupka. Koristili su zakonska sredstva u svrhu obustave ovršnog postupka. Prigovori tuženika nisu bili paušalni i usmjereni na odugovlačenje sudskog postupka, niti su bili usmjereni prema objesnom parničenju. Tuženici su bili pošteni posjednici, a njihovo poštenje proizlazi iz činjenice da je ovršna isprava temeljem koje se provodio ovršni postupak kasnije utvrđena ništetnom. Postane li presuda pravomoćna tuženici će imati tražbinu prema ovrhovoditelju FADALTI d.o.o. i prema ovdje tužitelju.

3. Odlučujući o osnovanosti tužbenoga zahtjeva, sud je izvršio uvid u tužbu i priloge tužbi (list 1-17), odgovor na tužbu s prilozima (list 27-39), podnesak tužitelja (list 45-47, list 48-55), podnesak tuženika s prilozima (list 56-70), podnesak tužitelja (list 77), izvršeno je saslušanje tužitelja (list 80-81).

4. Nisu saslušani 1. – 5. tuženici, jer na ročište za saslušanje parničnih stranaka isti nisu pristupili, nastavno tijekom postupka su i odustali od prijedloga za njihovim saslušanjem kao tuženika u ovom postupku.

5. Također odbijen je dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem građevinskog vještačenja, kao nevažan, jer je ocjena suda da se meritorna odluka u ovome predmetu može donijeti i bez provođenja tog dokaza, te da bi izvođenje istog samo nepotrebno produljilo trajanje ovog postupka i povećalo parnične troškove.

6. Predmet ovog spora je obveznopravni zahtjev tužitelja na ime naknade štete po osnovi izmakle koristi koju bi ostvario iznajmljivanjem svog suvlasničkog dijela predmetnih nekretnina koje su mu dosuđene kao kupcu i to za vremensko razdoblje od 19.02.2021. do 15.10.2021..

7. Nakon ocjene svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; dalje ZPP) sud nalazi da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Tužitelj FT u svom iskazu navodi da je u javnoj dražbi kao kupac kupio suvlasnički dio ½ dijela kuće u [adresa] koja se sastoji do 4 etaže, odnosno radi se o podrumu, prizemlju, prvom katu i potkrovlju, predmetna kuća nije etažirana, dao je prijedlog da se ta nekretnina etažira, ali 5. tužena JT opstruira taj postupak, kao i sve sudske postupke koje je poveo. Stupio je u posjed predmetnog suvlasničkog dijela po uvođenju od ovršitelja 15.10.2021. i sada je u posjedu, fizički se radi o polovici podruma, te prvom katu i potkrovlju. Njemu je na dan predaje u posjed po sudskom po vršitelju 5. tužena dala ključ od ulaznih vrata od kuće koja je povezana unutra stepeništem po etažama. Nije mu htjela predati ključ od stana u kojem je živjela i sada živi, a radi se o prizemlju, tamo živi sa svoje troje djece, ĐT ne živi u toj kući, poznato mu je da je isti sada suvlasnik predmetne kuće u ½ dijela. Podrum je podijeljen po prostorijama i dogovorio se s JT koju prostoriju će koristiti, sve stvari koje su tada bile u tom podrumu od tuženika su prenijete u njihov dio podruma po dogovoru. Potkrovlje i prvi kat nije bio u vrijeme njegovog stupanja u posjed useljen, isti nije skroz do kraja u to doba završen, a niti je on kasnije taj prostor dovršio, a sve zbog opstrukcija istih. Taj prostor nije pogodan za stanovanje, ali mu ne treba puno da se dovede u to stanje. Instalacije struje i jesu na prvom i drugom katu, nema centralnog grijanja, isto treba spojiti. Upravo zbog nesređenih vlasničkih odnosa nije uređivao taj prostor za stanovanje. Ne dolazi na predmetnu nekretninu, tamo je bio više puta, ali kada god dođe sinovi JT ga žele fizički napasti, a on ne želi konflikt. Traži naknadu štete za vrijeme od kada je sud u ovršnom postupku donio zaključak o predaji u posjed njegovog suvlasničkog dijela nekretnine, pa sve do 15.10.2021. kada ga je Općinski građanski sud po sudskom ovršitelju uveo u posjed i to suvlasničkog dijela u ½ dijela u naravi kako se je sa 5. tuženom JT dogovorio ta bi se šteta sastojala u vrijednosti najamnine za pola kuće u tom periodu do koje bi došlo da je mogao to iznajmiti. Imao je od dana kada mu je dosuđena predmetna nekretnina namjeru iznajmiti svoj suvlasnički dio za smještaj stranih radnika, odnosno već se dogovorio s tvrtkom MB rad d.o.o. da će ta tvrtka u njegov suvlasnički dio predmetne kuće smjestiti svoje radnike (10-15) radnika, a prije toga bi upravo ta tvrtka privela prostor namjeni za stanovanje, obzirom se ta tvrtka bavi građevinom, odnosno izvođenjem svih građevinskih radova. U zaključku o predaji u posjed nekretnine nije navedeno koje točno prostorije u predmetnoj kući će mu biti predane u posjed. Mjesec ili dva prije predaje u posjed na inicijativu JT su se dogovorili koji prostor predmetne kuće će mu predati u posjed na ime ½ suvlasničkog dijela, čak je tom razgovoru bila prisutna i osoba koja je izradila skicu predmetne kuće s dijelovima koji bi pripali njemu u posjed, a koji bi ostali u posjedu JT, tu osobu je angažirala JT, no kasnije je ista odustala od toga, a ponavlja cijelo vrijeme od dosude tog suvlasničkog dijela te nekretnine ista opstruira različite postupke na sve moguće načine. Nema nikakvu pisanu ispravu iz koje bi proizlazio koji je dio kuće njegov, ima samo nacrte koje mu je predočila upravo 5. tužena zajedno s kopijom legalizacije predmetne kuće. Potražuje naknadu za utuženi period upravo iz razloga što mu tuženici nisu dobrovoljno predali posjed kada im je sud to naložio. Na upit što smatra tužitelja za makinacije u sudskim predmetima koji se vode, isti navodi da ne želi na to odgovoriti, ali iz svih postupanja istih u tim postupcima vidljivo je da isti izigravaju kako sud, tako i njega, to se vidi iz toga što je on došao na današnje saslušanje, a tuženici ne.

9. Iz iskaza tužitelja proizlazi u bitnome da nije nakon uvođenja u posjed od strane sudskog ovršitelja u stvarnom i faktičnom posjedu predmetne nekretnine koja je i dalje prazna i nepodobna za stanovanje, da je doduše imao namjeru urediti taj prostor za stanovanje i iznajmiti svoj suvlasnički dio, međutim taj dio iskaza sud ocjenjuje paušalno iznesenim i neuvjerljivim, te nedokazanim, a radi se o bitnoj okolnosti vezanoj uz ocjenu suda o osnovanosti ovog tužbenog zahtjeva.

10. Nije sporno da je kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu vođen ovršni postupak pod poslovnim brojem Ovr-1880/15 u kojem predmetu su tužitelju kao kupcu dosuđene predmetne nekretnine u 5/10 dijela što sud utvrđuje čitanjem pravomoćnog rješenja od 15. siječnja 2021. (list 6-7 i list 9), te da je u istom predmetu 19. veljače 2021. donijet zaključak o predaji predmetnih nekretnina tužitelju kao kupcu (list 11-12), isto tako nesporno je da je 15. listopada 2021. tužitelj po sudskom ovršitelju uveden u posjed svog suvlasničkog dijela predmetne nekretnine, to je vidljivo iz priložene preslike zapisnika Općinskog građanskog suda u Zagrebu na listu 16-17 spisa.

11. Nije sporno niti to da su sada predmetne nekretnine iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu i to 5/10 dijela tužitelja i suvlasničkom dijelu od 5/10 1. tuženika ĐT, kao to proizlazi iz uvida u priloženi zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu (list 14-15).

12. Spornim se pokazala osnova i visina tužbenog zahtjeva.

13. Odredbom čl. 1046 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 155/23; dalje ZOO) određeno je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta) i sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist), a i nanošenje fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta). Izmakla korist kao oblik štete predstavlja izgubljeni dobitak koji bi netko mogao osnovano očekivati prema redovno tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem. U parnici za naknadu štete zbog izmakle koristi na strani tužitelja, a što je ovaj parnični postupak, teret dokaza da nije ostvaren pretpostavljeni dobitak koji se prema redovnom tijeku stvari mogao osnovano očekivati je na tužitelju (čl. 1089 st. 3 ZOO-a). Pod redovnim tijekom stvari podrazumijevaju se okolnosti u kojima je tužitelj kao oštećenik uobičajeno živio, ostvarivao prihode, odnosno njegove konkretne subjektivne okolnosti i prilike, pa nije dovoljna samo apstraktna mogućnost da bi tužitelj davanjem predmetnog dijela nekretnine ostvario korist, već da je zaista imao namjeru ostvariti korist, te postoji izvjesnost da bi tu korist i ostvario. U konkretnom slučaju to znači da je tužitelj imao stvarnu namjeru dati predmetni prostor u najam da bi ga iznajmljivao da nije bilo štetne radnje (dobrovoljna predaja u posjed) i da bi stoga sasvim izvjesno bio ostvario određeni dobitak iz najamnine. Međutim, iz samog iskaza tužitelja proizlazi da je taj prostor bio nepodoban za stanovanje u vrijeme kada mu je dosuđena nekretnina, isto tako da taj prostor nije etažiran, ne postoji zaseban ulaz na dio nekretnine koji prema dogovoru s tuženicima bi bio u posjedu tužitelja.

14. Pravo je tužitelja da svojom nekretninom raspolaže i na način da je daje u najam, međutim za ostvarivanje prava tužitelja na naknadu štete radi gubitka na zaradi zbog nemogućnosti iznajmljivanja stana nije od značaja činjenica da je tužitelj kao vlasnik mogao iznajmljivati suvlasnički dio nekretnine, već je potrebno utvrditi da bi on zaista prema redovnom tijeku stvari, odnosno prema svojim osobnim subjektivnim redovnim prilikama to bio i činio i stoga takvu korist ostvario od predmetne nekretnine. Tužitelj nije u ovom postupku dokazao da je nakon što je uveden u posjed poduzimao određene radnje u svrhu uređenja predmetnog stambenog prostora za stanovanje, isti tek na glavnoj raspravi paušalno i bez bilo kakvih dokaza navodi da je imao namjeru iznajmiti predmetni dio nekretnine za stanovanje stranih radnika, te da bi ta tvrtka uredila taj prostor.

15. Samo postojanje mogućnosti (prava) da se stan iznajmljuje nije dovoljno za priznavanje prava na naknadu izmakle koristi, a tužitelj upravo na tome temelji svoj zahtjev, a ne na činjenici da je u utuženom periodu osnovano i dokazano po redovnom tijeku stvari očekivao da će takvu dobit i ostvariti, što čini njegov zahtjev u cijelosti neosnovanim, jer nije dokazao da je pretrpio štetu koju potražuje i da su ispunjene pretpostavke iz čl. 1089 st. 3 ZOO-a.

16. Na tužitelju je teret dokaza da nije ostvaren dobitak koji bi se prema redovnom tijeku stvari mogao osnovano očekivati zbog toga što mu 1. – 5. tuženici kao štetnici nisu dobrovoljno predali u posjed njegov suvlasnički dio predmetnih nekretnina. Za osnovanost tužbenog zahtjeva nije dovoljna samo apstraktna (teorijska) mogućnost iznajmljivanja, već je tužitelj bio dužan dokazati da je imao namjeru dati u najam predmetni suvlasnički dio stambenog objekta radi čega bi ostvario određenu korist, a što isti nije učinio tijekom ovog parničnog postupka.

17. Obzirom predmetni dio nekretnine koji mu je predan u posjed od strane suda nije bio pogodan za stanovanje, a samim time niti za iznajmljivanje, kao i u odnosu na činjenicu da je tek u svom iskazu tužitelj naveo da je konkretno imao namjeru koristiti i ostvarivati prihod od iznajmljivanja smještajem stranih radnika iz jednog trgovačkog društva, a što ničim ne dokazuje, sud nije uzeo za osnovanim njegov tužbeni zahtjev da mu je izmakla očekivana materijalna korist od mogućnosti iznajmljivanja predmetnog stambenog prostora u utuženom vremenskom periodu, odnosno od vremena kada su mu tuženici trebali dobrovoljno predati u posjed dio predmetnog stambenog objekta do radnje uvođenja u posjed tužitelja po sudskom ovršitelju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, slijedom opisanog donijeta je odluka kao u točki I. izreke ove presude.

18. Dana 25. rujna 2024. u spis je zaprimljen podnesak tužitelja (list 48-53) kojim podnosi prijedlog za donošenje privremene mjere osiguranja nasuprot 1. tuženika kao protivnika osiguranja u čijem je suvlasništvu ½ dijela predmetnih nekretnina i to privremena mjera zabrane otuđenja ili opterećenja suvlasničkog dijela predmetnih nekretnina u smislu odredbe čl. 344 Ovršnog zakona, budući se za protivnika osiguranja može s velikom vjerojatnošću pretpostaviti da će isti te nekretnine dalje otuđiti, opteretiti, prikriti ili na drugi način raspolagati s njima i tome promijeniti stanje stvari, sve kako bi izbjegao naplatu potraživanja. Protivnik osiguranja nema neku drugu imovinu veće vrijednosti ili novčana sredstva, a sva imovina istoga je već opterećena raznim teretima, isti provođenjem ove privremene mjere ne bi trpio nikakvu štetu, jer se istome ne oduzimaju nekretnine, već samo zabranjuje raspolaganje istima do okončanja ovog parničnog postupka.

19. Predmetni prijedlog je dostavljen protivniku osiguranja, a u spis je zaprimljen odgovor u kojem tuženici po punomoćniku dostavljaju ovosudnu presudu poslovni broj: Pn-32/2023 od 22. studenog 2023. i rješenje o odbijanju prijedloga za osiguranje, jer da se u istima raspolagalo o sličnim tužbenim navodima kao i u ovom spisu (list 56- 69), iz čega proizlazi da se protive donošenju predložene privremene mjere u odnosu na 1. tuženika.

20. Prijedlog nije osnovan.

21. Odredba čl. 344 st. 1 Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, 114/22, 06/24; dalje OZ) propisuje kumulativne pretpostavke da bi prijedlog za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere bio osnovan i to postojanje tražbine prema protivniku osiguranja, kao i vjerojatnost opasnosti da će bez predložene mjere osiguranja protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

22. Što se tiče postojanja tražbine tužitelja prema 1. tuženiku ista prema odluci ovog suda nije osnovana i u odnosu na istu donijeta je ova nepravomoćna presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, a također nije ispunjen niti drugi propisani kumulativni uvjet, obzirom predlagatelj osiguranja nije naveo nikakve konkretne činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi da će protivnik osiguranja svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Činjenica da je upis založnog prava Zagrebačke banke d.d. upisan na suvlasničkom dijelu protivnika osiguranja ne znači da je isti založio predmetnu nekretninu, jer je vidljivo iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetne nekretnine da se radi o prenesenom založnom pravu koje je postojalo prije na njemu darovanom dijelu nekretnine njegove pravne prednice i majke JT. Također nepovoljno imovinsko stanje 1. tuženika tužitelj nije dokazao, a nije priložio bilo kakve dokaze iz kojih bi proizlazilo da protivnik osiguranja - 1. tuženik poduzima radnje u svrhu otuđenja, prikrivanja ili raspolaganja svojom imovinom u cilju onemogućavanja predlagatelja u naplati svoje tražbine.

23. Slijedom opisanog donijeta je odluka kao u izreci.

24. Odluka o troškovima parničnog postupka u skladu je s odredbom čl. 154 st. 1 i čl. 155 ZPP-a. Trošak je odmjeren u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje; Tarifa).

25. Osnovan je zatraženi parnični trošak tuženika, jer je tužitelj u cijelosti izgubio ovaj spor i to za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura prema Tbr. 8/1 Tarife, za sastav podneska od 08.12.2024. od 50,00 eura prema Tbr. 8/4 Tarife, za zastupanje na održanim ročištima 10.12.2024. i 25.08.2025. od po 200,00 eura za svako ročište prema Tbr. 9/1 Tarife, za zastupanje na odgođenom ročištu 13.03.2024. 50,00 eura prema Tbr. 9/5 Tarife, što ukupno predstavlja opravdano zatraženi trošak tuženika od 700,00 eura, za zastupanje više osoba po Tbr. 40/1 Tarife 280,00 eura, čemu se ima pridodati PDV od 25% (245,00 eura), odnosno sveukupno 1.225,00 eura.

26. Nije osnovan sav zatraženi trošak tuženika za sastav podneska od 08.12.2024., jer po sadržaju se radi o podnesku prema Tbr. 8/4 Tarife, a ne prema Tbr. 8/1 Tarife, također nije osnovan sav zatraženi trošak za zastupanja n ročištu 13.03.2024., jer je predmetno ročište odgođeno, te je osnovan zatraženi trošak prema Tbr. 9/5 Tarife, također za zastupanje više osoba prema Tbr. 40/1 Tarife osnovano je zatraženi trošak uvećan za 40%, što iznosi 280,00 eura, a ne 400,00 eura koliko to traže tuženici.

27. Obzirom je tužitelj izgubio ovaj spor, ne pripada mu zatraženi parnični trošak.

28. Uslijed svega naprijed navedenog i obrazloženog odlučeno je kao u izreci.

U Vrbovcu 03. listopada 2025.

Sudac

Lidija Jakšić

Uputa o pravo na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se predaje putem ovog suda, a za nadležan Županijski sud, pismeno u tri istovjetna primjerka.

DN-a:

1. Presudu dostaviti putem e-oglasne ploče za tužitelje i tuženika

2. Presuda nepravomoćna

3. Kal 20 dana