Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

    Stalna služba u Trogiru

    Put Mulina 1, Trogir

    Poslovni broj: Pp-2244/2025-7

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika CK, zbog prekršaja iz članka 13. stavka 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211- 07/25-5/2996, Urbroj: 511-12-33-25-1 od 10. veljače 2025. nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 1. listopada 2025., u nazočnosti okrivljenika, a u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka, dana 3. listopada 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon)

    Okrivljenik: CK, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. C i R, rođen **.**.1982. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena SSS, trader, mjesečnih primanja cca 5.000,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, dobrog imovnog stanja, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan

    o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

    da bi

    dana 4. veljače 2025. u 11:40 sati u osnovnoj školi Majstora Radovana u mjestu Trogiru, ulica Dr. Franje Tuđmana kućni broj 12, narušio javni red i mir tako što je u učionici osnovne škole „ RK“ vikao i galamio riječima: „Moj sin nije vrića za boksanje, takne li ga još ko jedan put imat će problema sa menom on i njegovi roditelji“ te se također uz viku obratio malodobnom LK riječima „ti maltretiraš moga sina“,

    čime da bi okrivljenik počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. stavku 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    II. Na temelju odredbe članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir pod gore navedenim brojem, podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog, kao i u izreci ove presude.

    2. Okrivljenik CK je u svojoj obrani pred Sudom izjavio da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Njegov sin L kritičnog dana došao je kući, u stan, plačući, ne želeći mu reći što se dogodilo, ali nakon nekog vremena priznaje mu da određeni period trpi fizičko i psihičko nasilje od strane par učenika iz razreda. Isto tako navodi mu imena djece koja su nad njim vršila nasilje. U tom vremenu zove ga Antonieva razrednica da L nije došao na četvrti sat u školu, a tada je on od iste zatražio termin da popričaju o Ž. Kada je došao u školu dogovor je bio da s razrednicom odu do ravnateljice, međutim ista nije bila u školi. On da je tada odlučio samovoljno otići u razred i reći da nije u redu da njegov sin trpi verbalno i fizičko nasilje. U trenutku kada je govorio riječi koje mu se ovim optuženjem stavljaju na teret nalazio se u učionici razreda te se nije obraćao poimenice već generalno čitavom razredu. Istina je da je kritične prigode glasnije izgovarao riječi jer je zaista bio ljut i isfrustriran što njegovo dijete trpi duže vrijeme nasilje u školi, a uzevši u obzir da se radilo o osobi koja je tada pohađala sedmi razred osnovne škole, dakle pubertetsko razdoblje, i da mu je isti tom prilikom kući kazao da on to više ne može trpjeti, da mu je dosta takvoga života, na što je on morao promptno reagirati kao roditelj. U prilog tome ističe kako je tada i povezao Antonieve učestale migrene, mučnine koje su ga pratile prethodno razdoblje.

    3. U dokaznom postupku ispitani su svjedoci ŽK i TK.

    3.1. Svjedok ŽK navodi kako se kritične prigode nalazio u hodniku osnovne škole pokraj ulaza u školu, a tada da je bio dežurni nastavnik. Pristupio je ovdje okrivljeni koji je imao dogovor s razrednicom. Zajedno su trebali ići kod ravnateljice, no ista nije bila u školi. Navodi kako je od istih bio udaljen cca pet metara te je "preko uha" čuo da okrivljeni namjerava ući u razred, a razrednica ga je od toga odgovarala. Ovdje okrivljeni se uputio u smjeru učionice te je i on krenuo za njim i govorio mu da to ne radi, a najviše poradi sebe. On je ipak ušao u učionicu i u trenutku kada se obraćao učenicima nalazio se po sredini učionice, ispred ploče. Ne može reći da je vikao, ali je iskazivao povišenih tonova. Nikome se poimenice nije obraćao već je generalno upućivao riječi konteksta "pustite moje dijete više na miru, nemojte ga maltretirati". Što se tiče šire situacije i slike ove priče navodi kako se u razredu kojeg pohađa okrivljenikov sin nalazi jedan učenik s kojim duže vrijeme imaju problema, usudio bi se reći da se radi o delikventu. Isti je „pao“ dva razreda, a osim toga je i lošeg ponašanja te je zaista i istina da maltretira svoje kolege iz razreda, a ono što može kazati je da oni kao profesori rade na sanaciji istog problema. Za istaknuti je kako se radi o osobi koja je fizičkom konstitucijom jača i viša od ostalih đaka iz njegovog razreda (s obzirom da je dvije godine stariji) pa je zasigurno za zaključiti kako s obzirom i na njegovu fizičku građu ostali đaci gaje spram njega određeni strah. Također, u razgovoru sa kolegama, kasnije da je doznao kako je događaju prethodila situacija kada su kolege iz Antonievog razreda istom prijetili da ukoliko se ne "javi" odgovarati predmet, da će ga istući. To je i razlog zbog kojeg se L poslije velikog odmora nije vratio u razred već je otišao kući. Također ističe kako je L odgojeno dijete i s njim nemaju nikakvih problema, dolazi iz uredne obitelji.

    3.2. Okrivljenik upitan ima li pitanja i primjedbi na iskaz svjedoka ŽK, navodi da nema pitanja i nema primjedbi na iskaz svjedoka.

    4. U daljnjem dokaznom postupku ispitana je svjedokinja TK koja je iskazala kako se kritične prigode nalazila u učionici 7.d razreda kada je održavala sat geografije. U jednom trenutku ovdje okrivljeni ušao je u razred, prišao do sredine, točnije ispred prvog stola srednjeg reda učionice, te se povišenim tonom obratio riječima konteksta da prestanu s maltretiranjem njegovog sina. Tom prigodom je bila više fokusirana na to da neverbalnim putem, točnije mimikom i gestikulacijama, održi mir u razredu budući da se nekolicina, a pri tom misli upravo na osobe koje su maltretirale T, smiri jer su se isti počeli podsmjehivati, takoreći, rugati njegovom ocu koji im se tom prigodom obraćao. To je učinila iz razloga da svojim podsmjehivanjem ovdje okrivljenog ne isprovociraju dodatno. Pokazivala im je očima da usmjere svoj pogled u klupu, da istoga ne gledaju.

    4.1. Na poseban upit Suda, da li su uslijed govora okrivljenika i njegovog ulaska u učionicu ostali đaci bili uznemireni svjedokinja navodi kako zasigurno nisu. Kada je gospodin izašao iz razreda učenici su najnormalnije nastavili rješavati svoje radne listiće bez da je itko pokazivao simptome uznemirenosti. Nakon što je došao policijski službenik ona da je izašla dati iskaz, a sa učenicima je u razredu ostala asistentica. Također, ističe kako u navedenom razredu postoji manji broj učenika koji su odlični đaci, pristojni i odgojeni i može kazati da isti, a u tu skupinu ubraja i okrivljenikovog sina, trpe određeno nasilje od većine, na način da, zbog toga što su odlikaši, uvijek moraju "spašavati" većinu učenika koji ne uče i ne rade kontinuirano.

    4.2. Okrivljenik upitan ima li pitanja i primjedbi na iskaz svjedokinje UK, navodi da nema pitanja i nema primjedbi na iskaz svjedokinje.

    5. Izvršen je uvid u Optužni prijedlog Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/25- 5/2996 od 10. veljače 2025., Obavijest o počinjenom prekršaju serijskog broja: 00567618 od 4. veljače 2025., Izvješće o uhićenju Policijske postaje Trogir od 4. veljače 2025., Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, droga ili lijekova u organizmu serijskog broja: [serijski broj] od 4. veljače 2025., Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika od 4. veljače 2025., Potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta serijskog broja:

    01633281 od 4. veljače 2025., Naredbu o određivanju mjere opreza serijski broj: [serijski broj] od 4. veljače 2025. te potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije iz koje proizlazi da okrivljenik nije prekršajno osuđivan, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.

    6. Nakon završenog dokaznog postupka Sud je dao završnu riječ strankama te je okrivljenik u završnom govoru naveo: "Molim Sud da prilikom donošenja odluke uzme u obzir sve činjenice u kontekstu navedenog događaja."

    7. Na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenika, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršajima.

    8. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 47/23) propisano je da tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

    8.1. Prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. Vika mora biti tako glasno izgovaranje riječi kojima se remeti mir građana, odnosno uznemiruje javnost.

    9. Iz činjeničnog opisa prekršaja sadržanog u optužnom prijedlogu proizlazi da se okrivljeniku stavlja na teret da bi kritične prigode narušio javni red i mir tako što je u učionici osnovne škole „ RK“ vikao i galamio riječima: „Moj sin nije vrića za boksanje, takne li ga još ko jedan put imat će problema sa menom on i njegovi roditelji“ te se također uz viku obratio malodobnom LK riječima „ti maltretiraš moga sina“.

    10. Nije sporno da je kritične prigode ovdje okrivljeni izgovorio riječi koje mu se ovim optužnim aktom stavljaju na teret te da je povodom konkretnog događaja intervenirala policija.

    10.1. Sporno je da li je tom prigodom došlo do remećenja javnog reda i mira od strane okrivljenika onako kako mu se to stavlja na teret predmetnim optužnim aktom te je li navedeno ponašanje uznemirilo javnost.

    11. Po prirodi stvari prekršaji protiv javnog reda i mira obuhvaćaju kategoriju kažnjivih djela kojima se kao opće dobro štiti javni red i mir. U konkretnom slučaju nije sporno da je okrivljenik povisio glas, međutim, to s obzirom na okolnosti slučaja nije dovoljno za donošenje zaključka da je počinio prekršaj protiv javnog reda i mira. Nije sporno da, a što proizlazi iz same obrane okrivljenika kao i iz iskaza svjedoka- profesora navedene osnovne škole, okrivljenikov sin L određeno vrijeme trpi vršnjačko nasilje od strane određenih kolega iz razreda, zbog čega je kritične prigode i otišao ranije kući iz škole te se na isto požalio ocu, a koja situacija je sama po sebi uznemirujuća, pa nije životno ni logično da okrivljeni CK ostane ravnodušan i da, pokušavajući zaštititi svoje dijete, ne povisi ton, ali Sud iz svega zaključuje da njegovo ponašanje nije u tom smislu stvorilo nemir i uznemirilo javnost. Navedeno je potvrđeno i iz iskaza svjedokinje TK koja navodi kako su nakon kritičnog događaja đaci najnormalnije nastavili rješavati svoje radne listiće bez da je itko pokazivao simptome uznemirenosti, kao i to da se nekolicina đaka, a pri tom misleći upravo na osobe koje su maltretirale T, počela podsmjehivati, takoreći, rugati njegovom ocu koji im se tom prigodom obraćao. Dakle, iz nijednog u postupku izvedenog dokaza ne proizlazi da bi okrivljenik ostvario obilježje djela na način kako mu se to stavlja na teret.

    11.1. Kako je već ranije navedeno, prekršaji protiv javnog reda i mira djela su kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad i normalan život građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost i ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima.

    12. U svojoj obrani okrivljenik navodi kako se ne osjeća krivim za djelo koje mu se stavlja na teret, a u korist njegove obrane svjedočili su svjedoci te je u postupku isto nedvojbeno utvrđeno putem saslušanja svjedoka- profesora osnovne škole Majstora RK, [adresa], ŽK i TK, kojima je Sud poklonio vjeru u iskaze ocjenjujući iskaze istih kao detaljne, istinite, precizne, vjerodostojane i okolnosne, a koji iskazi su dani pod kaznenom odgovornošću. Svjedoci su detaljno i okolnosno opisali konkretnu situaciju, iz kojih iskaza proizlazi da se nije radilo situaciji koja je uznemirila javnost, a kako je riječ o osobno nezainteresiranim svjedocima, ovaj Sud je poklonio vjeru iskazima imenovanih svjedoka.

    13. Ocjenjujući obranu okrivljenika koji je opširno i detaljno opisao utuženi događaj te prihvaćajući je u potpunosti objektivnom i uvjerljivom, Sud nije našao dokazanim da je okrivljenik na bilo koji način remetio javni red i mir drugih građana svojim radnjama, odnosno da su se u radnjama okrivljenika ostvarila obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, stoga je Sud, na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona u konkretnom slučaju okrivljenika oslobodio od optužbe, kako je i odlučeno u izreci presude.

    14. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona te isti padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

    15. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

    Trogir, 3. listopada 2025.

    Zapisničarka

    Sutkinja

    Milenka Vičić, v.r.

    Željka Matkov, v.r.

    Sudska savjetnica

    Josipa Grga, v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

    PRESUDA SE DOSTAVLJA:

    - okrivljeniku,

    - ovlaštenom tužitelju,

    - za spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.