Republika Hrvatska

Trgovački sud u Bjelovaru

Bjelovar, Šet. dr. Ivše Lebovića 42

Poslovni broj: P-13/2024-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Bjelovaru, po sutkinji Sanjani Zorinc, a na prijedlog sudske savjetnice Sabine Cuvaj, u pravnoj stvari tužitelja Allianz Hrvatska d.d. za osiguranje, OIB 23759810849, Zagreb, Ulica Vjekoslava Heinzela 70, koga zastupa punomoćnik Alan-Stjepko Sorić, odvjetnik u Zagrebu, Božidara Adžije 22/2, protiv tuženika LOVAČKA UDRUGA „JELEN“ ĐURĐEVAC, OIB 23177289921, Đurđevac, Vinogradska 86, koga zastupa punomoćnik Massimo Činić, odvjetnik u Zagrebu, Radnička cesta 36, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d. za osiguranje, OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, koga zastupa punomoćnica Katarina Ileković, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica Varaždin, Zagrebačka 63, radi isplate iznosa od 1.035,12 eura (slovima: tisućutridesetpeteuradvanaestcenti), nakon javne i glavne rasprave zaključene 4. rujna 2025. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika i punomoćnika umješača na strani tuženika, 3. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku LOVAČKA UDRUGA „JELEN“ ĐURĐEVAC, OIB 23177289921, Đurđevac, Vinogradska 86 da tužitelju Allianz Hrvatska d.d. za osiguranje, OIB 23759810849, Zagreb, Ulica Vjekoslava Heinzela 70, na ime regresnog potraživanja isplati iznos od 1.035,12 eura (slovima: tisućutridesetpeteuradvanaestcenti) s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od 8. travnja 2022. do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Tuženik LOVAČKA UDRUGA „JELEN“ ĐURĐEVAC, OIB 23177289921, Đurđevac, Vinogradska 86 je dužan tužitelju Allianz Hrvatska d.d. za osiguranje, OIB 23759810849, Zagreb, Ulica Vjekoslava Heinzela 70, naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.132,52 eura (slovima: dvijetisućestotridesetdvaeurapedeset dvacenta) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 3. listopada 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja Allianz Hrvatska d.d. za osiguranje, OIB 23759810849, Zagreb, Ulica Vjekoslava Heinzela 70 za naknadu parničnog troška u iznosu od 659,37 eura (slovima: šestopedesetdeveteuratrideset sedamcenti).

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu radi isplate regresnog potraživanja u iznosu od 1.035,12 eura u kojoj navodi da je dana 23. prosinca 2021. godine oko 19,55 sati došlo do prometne nezgode na način da je JD upravljala osobnim vozilom registarske oznaka [registarska oznaka] krećući se kolnikom ceste lokalne ceste L26110 iz pravca Mičetinac u pravcu Đurđevca (smjerom kretanja jug – sjever) te je dolaskom na 1,8 kilometara po izlasku iz mjesta Mičetinac iz polja s desne (istočne) strane iznenada istrčala divljač (lisica ili jazavac) uslijed čega je došlo do naleta na divljač s prednjim desnim dijelom vozila. Nakon naleta divljač se udaljila u nepoznatom pravcu, a o štetnom događaju obaviješten je tuženik. Naveo je da je na dan štetnog događaja naprijed navedeno osobno vozilo bilo osigurano kod tužitelja policom moj auto broj 04401140364 te je tužitelj temeljem te police, na ime nastale imovinske štete na osobnom automobilu, vlasniku vozila isplatio iznos od 7.799,09 kuna / 1.035,12 eura. Tužitelj se u mirnom postupku obratio tuženiku, odnosno njegovu osiguravatelju, sa zahtjevom za isplatom navedenog iznosa, obzirom da je isti odgovoran za nastanak štetnog događaja, kojem zahtjevu osiguratelj tuženika nije udovoljio. Budući da tuženik gospodari lovištem VI/124, unutar kojeg lovišta se nalazi mjesto nastanka štetnog događaja, tužitelj je stekao pravo regresa prema tuženiku temeljem odredaba Zakona o osiguranju, Uvjeta osiguranja i Zakona o obveznim odnosima. Predlaže da sud presudom naloži tuženiku isplatu iznosa od 1.035,12 eura zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženik je naveo da osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, i po osnovanosti i po visini postavljenog tužbenog zahtjeva. Istaknuo je prigovor promašene pasivne legitimacije, budući da bilo kakva ozlijeđena/uginula divljač, koja bi se mogla dovesti u vezu s predmetnim štetnim događajem u lovištu tuženika, nije pronađena. Naveo je da je, kako bi se uopće moglo govoriti o eventualnoj odgovornosti za štetu tuženika kao lovoovlaštenika, potrebno prije svega dokazati da je šteta nastala naletom vozila na divljač. Napomenuo je kako je u konkretnom slučaju pitanje odgovornosti za štetu na vozilu koja je nastala uslijed naleta na divljač, uređeno odredbom čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu. Istaknuo je da u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja u lovištu tuženika nisu provođene bilo kakve lovne aktivnosti. Naveo je kako tužitelj u konkretnom slučaju u tužbi nije iznio činjenicu da bi šteta na vozilu njegovog osiguranika nastala naletom vozila na divljač, a zbog provođenja lova te ponovo napominje kako je tužitelj prekludiran u iznošenju novih činjenica i predlaganju novih dokaza. Tvrdi kako tužitelj ne može prema tuženiku postaviti zahtjev za naknadu štete ukoliko najkasnije u tužbi nije iznio činjenicu da je do predmetnog štetnog događaja došlo zbog provođenja lova. Ponovio je kako je Zakon o lovstvu lex specialis te njegove odredbe kao takve derogiraju primjenu odredaba Zakona o obveznim odnosima kao općeg propisa. Nadalje tuženik je istaknuo i kako je divljač dobro od interesa za RH (ustavna kategorija) te je pod njezinom osobitom zaštitom (čl. 4. Zakona o lovstvu). Sve i kada bi divljač bila opasna stvar, a nije, u konkretnom bi se slučaju radilo o srazu dvaju opasnih stvari, tj. o konkurenciji dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja o kojima je sudska praksa već zauzela stajalište te se iste rješavaju primjenom pravila o subjektivnoj odgovornosti, po principu krivnje, gdje se odgovornosti oslobađa onaj tko dokaže da štetu nije prouzročio namjerno ili nepažnjom (čl. 1049. Zakona o obveznim odnosima), a slučajne štete spadaju na teret onoga kome su se dogodile. Nastavno, tuženik je istaknuo kako je provodio/provodi sve propisane mjere za sprječavanje nastanka šteta od divljači pa tako isti npr. uz cestu nema bilo kakvih pojilišta, hranilišta, broj divljači je u skladu s lovnogospodarskom osnovom i dr. Opreza radi, istaknuo je i kako je sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti. Budući da je mjesto „naleta“ bilo označeno prometnim znakom opasnosti „divljač na cesti“ tuženik je istaknuo prigovor isključive, a podredno podijeljene odgovornosti vozača za predmetni štetni događaj. Također, istaknuo je prigovor isključive odgovornosti osobe ovlaštene upravljati javnom cestom na kojoj se predmetni štetni događaj dogodio, budući da osoba ovlaštena upravljati predmetnom cestom sudionike prometa upozorava na povećanu opasnost postavljanjem prometnog znaka „divljač na cesti“ no istovremeno ograničava brzinu kretanja na visokih 90 km/h, što tuženik smatra da je u koliziji. Smatra kako tužitelj nije bio u obvezi naknaditi štetu svom osiguraniku, a prema Uvjetima za osiguranje automobilskog kaska, budući da in concreto nije na nedvojbeni način utvrđeno da je šteta nastala naletom na divljač pa posljedično nema ni zakonske subrogacije/aktivne legitimacije tužitelja.

Tuženik je u svom odgovoru na tužbu predložio da se o predmetnoj parnici obavijesti trgovačko društvo Euroherc osiguranje d.d. radi ostvarenja „intervencijskog efekta“.

Predložio je odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te potražuje trošak parničnog postupka zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

3. Dopisom od 26. travnja 2024. ovaj sud je obavijestio EUROHERC osiguranje d.d. o otpočetoj parnici, te je rješenjem poslovni broj P-13/2024-14 od 17. lipnja 2024. prihvatio sudjelovanje društva EUROHERC osiguranje d.d. kao umješača na strani tuženika LOVAČKA UDRUGA "JELEN" ĐURĐEVAC u ovom postupku.

4. Dana 29. travnja 2024. tužitelj je dostavio podnesak u kojem je u bitnom naveo da je svjedokinja upravljala vozilom koje je kasko osigurano pa se naknada štete na vozilu mogla ostvariti od osiguratelja (tužitelja) bez obzira na to na koji način se dogodila prometna nesreća. Dakle, osiguranik bi ostvario naknadu štete od tužitelja kao kasko osiguratelj čak i da se nije radilo o divljači te čak i da je vozač sam kriv za prometnu nesreću zbog čega ne postoje nikakve okolnosti koje bi dovodile u sumnju istinitost navoda samog vozača kako to insinuira tuženik. Dalje je naveo kako svoj tužbeni zahtjev temelji prvenstveno na odredbama ZOO-a, odnosno tužitelj ne tvrdi da bi šteta nastala zbog provođenja skupnog lova. U konkretnom slučaju do navedene prometne nezgode došlo je zbog iznenadnog dolaska divljači na cestu.

5. Dana 20. svibnja 2024., umješač na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d. dostavio je podnesak, u kojem, osim što je naveo kako ima pravni interes za sudjelovanjem u ovoj parnici budući da je tuženik imao zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti lovačkog društva za štete počinjene trećim osobama s periodom važenja od 01.06.2021.- 31.05.2022. godine, naveo je da se pridružuje navodima tuženika iz odgovora na tužbu. Nadalje naveo je kako je nesporno da nikakva životinja pa tako niti divljač nije ostala na mjestu nezgode niti je kasnije pronađena, dakle nije moguće utvrditi da je šteta nastala naletom na životinju koja predstavlja divljač u smislu čl. 9. Zakona o lovstvu. Istaknuo je prigovor promašene pasivne legitimacije jer je do štete došlo na cesti, a cesta nije dio lovišta. Visinu štete ne smatra spornom.

6. U podnesku od 22. svibnja 2024. tužitelj je ponovio svoj navod iz ranijih podnesaka te dodao da činjenica da sama cesta ne predstavlja sastavni dio lovišta nema za posljedicu otklanjanje odštetne odgovornosti tuženika. Eventualna odgovornost pravne osobe koja upravlja cestom može biti predmetom eventualno regresnog zahtjeva tuženika ili umješača prema toj osobi, ali ne isključuje pasivnu legitimaciju i regresnu odgovornost tuženika u ovoj pravnoj stvari.

7. U svom podnesku od 6. lipnja 2024. tuženik je ponovio svoje ranije navode koje je iznio tijekom ovog postupka.

8. Temeljem odredbe čl. 286. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) ovaj sud je, po prijedlogu tužitelja, zatražio od Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Koprivničko-križevačke, Policijske postaje Đurđevac fotoelaborat i skicu mjesta predmetnog štetnog događaja.

8.1. Dana 17. srpnja 2024. Policijska postaja Đurđevac dostavila je ovom sudu zatraženu dokumentaciju koja je dostavljena strankama na očitovanje u roku od 8 dana.

8.2. U podnesku od 29. srpnja 2024. tužitelj se očitovao na zaprimljenu dokumentaciju Policijske postaje Đurđevac te naveo da ostaje kod svojih dosadašnjih navoda u postupku.

8.3. Podneskom od 7. kolovoza 2024. tuženik se očitovao na zaprimljenu dokumentaciju Policijske postaje Đurđevac te naveo kako ostaje kod svog prigovora promašene pasivne legitimacije.

9. Ovaj sud je dopisom poslovni broj P-13/2024-25 od 8. listopada 2024. pozvao tuženika da se u roku od 15 dana očituje je li se u vrijeme štetnog događaja provodila lovna aktivnost na području mjesta nastanka štetnog događaja te ukoliko je da dostavi Odluku o odobrenju i Zapisnik o provedbi organiziranog lova.

9.1. U podnesku od 29. listopada 2024. tuženik je, postupajući po nalogu suda, naveo da kako na dan i u vrijeme predmetnog štetnog događaja u lovištu tuženika nisu provođene bilo kakve lovne aktivnosti, a što je tuženik već istaknuo u svom odgovoru na tužbu, te stoga tuženik ni ne raspolaže Odlukom o odobrenju i Zapisnikom o provedbi organiziranog lova pa navedeno nije u mogućnosti ni dostaviti.

9.2. Sud je dostavio navedeni podnesak tuženika tužitelju i umješaču na strani tuženika, koji se na isti nisu očitovali.

10. Dana 9. svibnja 2025. prometni vještak Zlatko Toth dostavio je ovom sudu svoj Nalaz i mišljenje, koje je dostavljeno strankama na očitovanje u roku od 15 dana.

10.1. Podneskom od 12. svibnja 2025. tužitelj je dostavio svoje očitovanje na Nalaz i mišljenje prometnog vještaka. Naveo je kako nema primjedbi na Nalaz i mišljenje te smatra da su time u potpunosti otklonjeni prigovori tuženika.

10.2. Umješač na strani tuženika se u svom podnesku od 19. svibnja 2025. očitovao na Nalaz i mišljenje prometnog vještaka te je naveo da prigovara Nalazu i mišljenju u dijelu gdje je navedeno da je životinja koja je prouzročila nesreću jazavac, odnosno da je vozačica vozilom naletjela na jazavca.

10.3. Svojim podneskom od 6. lipnja 2025. tuženik se očitovao na Nalaz i mišljenje prometnog vještaka te je naveo kako prigovara Nalazu i mišljenju u cijelosti.

11. Radi utvrđenja relevantnih činjenica, sud je izvršio uvid u spis i pročitani su: obavijest MUP-a s podacima o prometnoj nesreći (list spisa 5-6), web prijava štete (list spisa 7-9), karta lovišta (list spisa 10), detalji lovišta (list spisa 11-16), polica Moj auto br. 04401140364 (list spisa 17-18), uvjeti osiguranja motornih vozila i vodič kroz usluge (list spisa 19-121), preslika prometne dozvole (list spisa 122), preslika vozačke dozvole za JD (list spisa 123), izvid štete (list spisa 124), fotografije oštećenog vozila (list spisa 125-132), nalog za isplatu (list spisa 133), prometi izvadaka o zadanim uvjetima (list spisa 134), nalog Zagrebačke banke (list spisa 135), e-mail korespodencija (list spisa 136), dopis tužitelja Euroherc osiguranju (list spisa 137), opomena zbog neplaćanja regresnog duga Euroherc osiguranju (list spisa 138), 2. opomena pred utuženje Euroherc osiguranju (list spisa 139), odluka po regresnom zahtjevu (list spisa 140), mišljenje Ministarstva poljoprivrede (list spisa 194), fotoelaborat i kroki skica mjesta događaja izrađena od strane MUP-a, PU Koprivničko-križevačka, PP Đurđevac (list spisa 207-216), te Nalaz i mišljenje prometnog vještaka Zlatka Totha (list spisa 262-269).

Tijekom postupka saslušani su svjedoci JD (list spisa 241-242) i ŽD (list spisa 247-248), kao i prometno-tehnički vještak Zlatko Toth (list spisa 284-285) koji je dao svoj Nalaz i mišljenje u ovom postupku.

12. Nisu izvedeni dokazi saslušanjem CD, policijskih službenika te RD i SD budući da su nepotrebni.

12.1. Saslušani su vozačica JD i lovnik tuženika ŽD te je provedeno prometno-tehničko vještačenje i saslušan je vještak, sve na iste okolnosti. Iz tih razloga naprijed pobrojani personalni dokazi nisu potrebni i nisu izvedeni.

13. Predmet ovog spora je regresna isplata iznosa od 1.035,12 eura.

14. Nije sporno da je dana 23. prosinca 2021. godine oko 19,55 sati došlo do prometne nezgode na način da je JD upravljala osobnim vozilom registarske oznaka [registarska oznaka] krećući se kolnikom ceste lokalne ceste L26110 iz pravca Mičetinac u pravcu Đurđevca (smjerom kretanja jug – sjever) te da je dolaskom na 1,8 kilometara po izlasku iz mjesta Mičetinac iz polja s desne (istočne) strane iznenada istrčala životinja uslijed čega je došlo do naleta na životinju s prednjim desnim dijelom vozila. Nije sporno da je nastala materijalna šteta na vozilu NISSAN QASHQAI (J11E) ACENTA registarske oznake [registarska oznaka].

14.1. Nije sporno niti da je osobno vozilo koje je sudjelovalo u predmetnoj prometnoj nezgodi osigurano kod tužitelja niti da je tužitelj temeljem police moj auto broj 04401140364 vlasniku osobnog vozila na ime nastale imovinske štete isplatio iznos od 7.799,09 kuna / 1.035,12 eura.

14.2. Također nije sporno da se tužitelj u mirnom postupku obratio umješaču na strani tuženika EUROHERC osiguranju d.d. kao osiguravatelju tuženika LOVAČKE UDRUGE „JELEN“ ĐURĐEVAC sa zahtjevom za isplatom naprijed navedenog iznosa niti da osiguravatelj tuženika nije udovoljio tom zahtjevu.

15. Sporna je pasivna legitimacija tuženika te je li šteta nastala naletom na divljač na području lovišta tuženika te odgovornost tuženika za štetu.

16. Iz obavijesti MUP-a s podacima o prometnoj nesreći (list spisa 5-6) proizlazi da je dana 23. prosinca 2021. godine oko 19,55 sati došlo do prometne nezgode na način da je JD upravljala osobnim vozilom registarske oznaka [registarska oznaka] krećući se kolnikom ceste lokalne ceste L26110 iz pravca Mičetinac u pravcu Đurđevca (smjerom kretanja jug – sjever) te da je dolaskom na 1,8 kilometara po izlasku iz mjesta Mičetinac u pravcu grada Đurđevca poradi neočekivane pojave opasnosti na cesti odnosno istrčavanja nepoznate divlje životinje (lisice ili jazavca) iz polja s desne (istočne) strane na cestu došlo do naleta osobnog automobila na divlju životinju – nepoznatu divljač (lisicu ili jazavca), a koja divljač se udaljila s mjesta događaja u nepoznatom pravcu. U događaju nije bilo ozlijeđenih osoba, a u osobnom vozilu se nalazio putnik CD. Izvršenim pregledom mjesta događaja divlja životinja nije pronađena po policijskim službenicima Policijske postaje Đurđevac. Pregledom osobnog automobila zatečena su vidljiva oštećenja prednjeg desnog blatobrana, prednjeg branika, zaštitne plastike motora i prednjeg desnog svjetla za maglu te su oštećenja po policijskim službenicima fiksirana fotografijom. Izvršenim alkotestiranjem vozačice JD utvrđeno je da nije reagirala na prisutnost alkohola u organizmu o čemu je sačinjen zapisnik. O događaju je izviješten lovnik tuženika ŽD. Na dionici događaja, iz smjera kretanja vozačice, nalazi se postavljen prometni znak opasnosti „A44 – Divljač na cesti“ sa dopunskom pločom „E03 – 2,7 km“ koji se nalazi na 1700 metara prije mjesta događaja. Brzina kretanja na mjestu događaja propisana je izvan naseljenog mjesta na 90 km/h. Poduzetim kriminalističkim istraživanjima nisu utvrđeni elementi prekršajne odgovornosti vozačice JD.

17. Iz web prijave štete (list spisa 7-9) proizlazi da je JD podnijela redovni odštetni zahtjev radi štete nastale naletom na životinju.

18. Iz karte lovišta (list spisa 10) proizlazi da se prometna nezgoda dogodila na području lovišta VI/124 kojim gospodari tuženik.

19. Iz detalja lovišta (list spisa 11-16) proizlazi kako na području tuženikovog lovišta obitavaju lisice i jazavci.

20. Iz police Moj auto broj 04401140364 (list spisa 17-18) proizlazi da je ugovaratelj osiguranja i ujedno osiguranik JD za osobni automobil NISSAN QASHQAI 1,5 DCI ACENTA, registarske oznake [registarska oznaka] sa ugovorenim rizikom KASKO MAX, proširenom pomoći na cesti i proširenim osiguranjem od nezgode za vozača i putnike, s periodom važenja od 28. rujna 2021. do 28. rujna 2022.

21. Iz uvjeta osiguranja motornih vozila i vodič kroz usluge (list spisa 19-121) proizlazi kako je u riziku „KASKO MAX“ pokriće i za rizik „nalet na životinje“.

22. Iz preslike prometne dozvole (list spisa 122) proizlazi da je vlasnik osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] JD i da je vozilo uredno registrirano do 28. rujna 2022.

23. Iz preslike vozačke dozvole za JD (list spisa 123) proizlazi da je u trenutku nastanka štetnog događaja imala važeću vozačku dozvolu za vozila B kategorije.

24. Iz izvida štete broj KA03997/22(list spisa 124) proizlazi da je oštećeno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) ACENTA, god. proizvodnje 2015. U izvidu je naveden opis oštećenja i navedni su dijelovi za zamjenu: branik prednji, set za prič bran pr, obloga kuć kot pr d, letv rubnjaka pr d i pokr do blatobr pr d. Također proizlazi da tužitelj kod likvidacije štete po zapisniku priznaje 2,20 sati radnog vremena za limarske/mehaničarske/električarske/tapetarske i ostale radove i 2,30 sati radnog vremena za lakirerske radove te da priznaje cijenu radnog sata u iznosu od 111,48 kn/satu za ovlaštene servise odnosno 81,96 kn/satu za neovlaštene servise. Iz kalkulacije popravka proizlazi da rad iznosi 501,66 kuna, dijelovi 8.848,51 kunu, potrošni materijal lakirera 871,65 kuna, potrošni materijal limara 176,97 kuna, dakle iznos kalkulacije (bez PDV-a) je 10.398,79 kuna uvećan za PODV u iznosu od 2.599,70 kuna, dakle ukupno 12.998,49 kuna.

25. Iz fotografija oštećenog vozila (list spisa 125-132) vidljivo je vozilo NISSAN QASHQAI registarske oznake [registarska oznaka] iz prednje i zadnje te prednje bočne desne i bočne desne pozicije, vidljiva je kontrolna ploča automobila te su vidljiva oštećenja na prednjem desnom dijelu vozila.

26. Iz naloga za isplatu (list spisa 133) proizlazi da je tužitelj obavijestio svog osiguranika JD da je izvršio isplatu prema nalogu broj KA03997/22-1.

27. Iz prometa izvadaka o zadanim uvjetima (list spisa 134) i iz naloga Zagrebačke banke (list spisa 135) proizlazi da je tužitelj JD dana 7. travnja 2022. kao isplatu po šteti KA03997/22-1 isplatio iznos od 7.799,09 kuna.

28. Iz e-mail korespodencija (list spisa 136) proizlazi kako je mailom tužitelj Allianz dostavio regresni zahtjev R0136/22 Eurohercu 8. travnja 2022.

29. Iz dopisa tužitelja Euroherc osiguranju (list spisa 137) proizlazi kako tužitelj obavještava da je temeljem police broj [broj police] po nalogu KA03997/21/1-(1) isplatio iznos od… i dostavlja dopunu regresnog zahtjeva uz uputu da izvrši uplatu u roku od 15 dana.

30. Iz opomene zbog neplaćanja regresnog duga Euroherc osiguranju (list spisa 138) proizlazi da Euroherc nije podmirio iznos od 7.799.09 kuna po regresnom zahtjevu R0136/22.

31. Iz 2. opomena pred utuženje Euroherc osiguranju (list spisa 139) proizlazi da Euroherc nije podmirio iznos od 7.799.09 kuna po regresnom zahtjevu R0136/22.

32. Iz odluke po regresnom zahtjevu (list spisa 140) proizlazi da Euroherc drži regresni zahtjev pravno neosnovanim jer nije moguće nedvojbeno utvrditi da je šteta nastala naletom na životinju.

33. Iz mišljenja Ministarstva poljoprivrede (list spisa 194) proizlazi kako je mišljenja da je na cestama zabranjen lov te da su ceste površine izvan lovišta, 34. Iz fotoelaborata i kroki skica mjesta događaja izrađenih od strane MUP-a, PU Koprivničko-križevačka, PP Đurđevac (list spisa 207-216) proizlazi kako se vozilo kretalo iz smjera Mičetinaca u smjeru Đurđevca, kako je nakon naleta oštećeno vozilo zaustavljeno, a oštećeni dijelovi automobila su uslijed udara završili u odvodnom jarku pored ceste.

35. Iz iskaza svjedokinje JD, vozačice oštećenog vozila, danog na ročištu od 16. siječnja 2025. (list spisa 241-242) proizlazi da je toga dana vozila i životinja je iskočila ispred prednjeg dijela njenog auta te ju je udarila. Bilo je mračno, pretpostavlja da je ta životinja bila jazavac jer je bila manja. Pozvala je policiju koja je stigla i napravila uviđaj. Nakon sudara na cesti nije bilo životinje. Svjedokinja je navela da je samo osjetila udar i vidjela tu životinju kako trči preko ceste, otišla je u pravoj liniji, a nije dobro vidjela kako izgleda jer se uplašila. Svjedokinja je pokazala otprilike pola metra kao veličinu životinje koju je udarila. Sjeća se da je životinja bila nekakve crne boje, vidjela je rep. Bilo je loše vrijeme, maglovito i mračno tako da misli da nije vozila brzo, možda oko 50 km/h. Nije sigurna, ali možda je padala i kiša. Nadalje je navela da je na autu oštećen prednji branik (plastika), uglavnom prednji dio dolje kod kotača. Iskazala je da joj osiguranje lovačkog društva nije isplatilo štetu, dugo je čekala odgovor, a kada je odgovor stigao naveli su da nema konkretne dokaze da je udarila životinju, da treba biti dlaka, te misli ali nije sigurna da su napisali da jazavac ne spada u divlju životinju. Navela je da je štetu naplatila preko svog kasko osiguranja i to joj je isplaćeno. Nadalje je navela da, kada je došla, policija je označila cestu, slikala automobil i napravili su zapisnik. Koliko se sjeća policijski službenici nisu ništa uzimali sa auta. Iskazala je da, kad je prvi puta ugledala životinju, da je to bilo kad ju je udarila, točno ispred auta gdje ju je udarila. Životinju je udarila desnim dijelom auta, a pretpostavlja da joj je životinja dotrčala iz grabe s desne strane. Nakon udarca životinja je pobjegla na lijevu stranu. Ne zna da li je životinja odbačena, samo je vidjela da je otišla na drugu stranu. Zbog ružnog vremena i mraka nije dobro vidjela ali misli da je životinja bila nekakva crna ili smeđa, jedino je vidjela rep životinje koji je bio crne boje. Rep je bio duži i čupav ali nije nalikovao na lisicu. Glavu životinje nije vidjela. Navela je da je životinja uzduž išla na drugu stranu ceste, ne zna da li se ona koturala ili što, vidjela je samo dugi rep. Svjedokinja je navela da misli da je bio postavljen znak opasnosti „Divljač na cesti“ na toj dionici i to jer često tamo divljač iskače, ali nije sigurna. Nadalje je navela da tek kad je zvala osiguranje da vidi što je s njenim predmetom da su joj postavili pitanje je li na vozilu bilo kakve krvi ili dlaka. Plastika koje je otpala s automobila je bila kod nje doma i na njoj se vidjelo nekakvo blato, sve je bilo mokro i prljavo ne zna da li je bila krv. Ne sjeća se da je tko uzimao uzorak sa te plastike. Policija je fotografirala kompletan auto na mjestu događaja, ali nije sigurna da li su uzeli uzorak. Navela je da na misli da na mjesto događaja nije došao nitko iz lovačkog društva. Poslije događaja zvala je policiju i svog supruga koji su došli, ali nije joj poznato da su suprug ili policija zvali nekoga da dođe.

35.1. Ovaj sud ocjenjuje iskaz svjedokinje istinitim i vjerodostojnim te ga prihvaća u cijelosti.

36. Iz iskaza svjedoka ŽD, lovnika tuženika, danog na ročištu od 6. ožujka 2025. (list spisa 247-248) proizlazi da mu je poznat štetni događaj od 23. prosinca 2021. Njega je obavijestila policija da se dogodio nalet na divljač na cesti Mičetinac-Đurđevac. Kada je došao policija je radila očevid i tada je napravio krug od 20 metara oko mjesta naleta i nije pronašao ništa jer su bili mrak i kiša, loše vrijeme. Ujutro je ponovo otišao do mjesta naleta i pronašao uginulog jazavca na 30-35 metara od mjesta štetnog događaja. Svjedok je naveo da na jazavcu nije bilo vidljivih tragova da je odstrijeljen, pa je njegova pretpostavka da je stradao u ovom štetnom događaju. Mjesto štetnog događaja je na pola puta između Mičetinca i Đurđevca, nije naseljeno područje, a oko ceste se nalaze njive, livade i šume, na tom području zna nekad biti pasa lutalica, ali uglavnom su srne, zečevi i sl. Naveo je kako tuženik kao lovačko društvo ne može puno utjecati na zaštitu divljači od naleta na cesti jer uglavnom su u tijeku radovi po poljima, a oni kao društvo količinu divljači kontroliraju uglavnom odstrelom, a količina divljači koja se može odstreliti je propisana propisom „Lovno-gospodarska osnova“. Naveo je primjer da je lovno-gospodarskom osnovom propisano da se u lovnoj godini može odstrijeliti 4 jazavca, a u taj broj se uračunavaju i one životinje koje stradaju u prometu, pa kako su već imali ove godine 4 naleta na jazavca ove godine neće biti odstrela jazavaca. Naveo je da lovna godina traje od 1. travnja do 31. ožujka, a da je za jazavca lovostaj od 1. siječnja do 31. srpnja. Nije siguran, ali misli da je policija uzimala nekakve uzorke sa oštećenog automobila, obzirom da je to njihova uobičajena praksa pri takvim događajima, ali nije siguran da su to i ovaj put učinili, pretpostavlja da jesu. Misli da je na oštećenom automobilu oštećen prednji desni dio branika, ali nije siguran. U zadnje 2 godine u situacijama naleta na divljač on sam fotografira automobil i dlake ako ih ima te uginulu divljač ako je pronađena, ali u vrijeme ovog štetnog događaja to još nije prakticirao. Naveo je kako tim dijelom, na kojem je pronašao jazavca, nije prošao na dan nastanka štetnog događaja, odnosno kada je bio očevid s policijom, išao je u tom smjeru ali ne dovoljno daleko, samo 20 tak metara, a slijedeći ga je dan pronašao na otprilike 30- 35 metara udaljenosti. Naveo je kako pronađeni jazavac na sebi nije imao nikakve ozljede niti tragove da bi pomislio da je prostrijeljen, a pronađen je u blizini mjesta ovog štetnog događaja. Nije naknadno nikoga obavijestio da je pronašao jazavca, jer nije znao niti ga je netko uputio da je potrebno to ikome reći, nije obavijestio ni policiju da je pronađen jazavac. Naveo je da društvo tuženika vodi Zapisnik o štetama na divljači te da je ovaj jazavac upisan u takav zapisnik. Pojasnio je da u zapisniku stoji vrsta divljači, kada je pronađena, gdje je pronađena, a ukoliko je pronađena nakon naleta automobila tada se upisuje i taj podatak. Tako je upisano i za ovog konkretnog jazavca odnosno da je pronađen nakon naleta automobila, a Zapisnik je sastavljen i datiran s 24. prosinca 2021. kada je jazavac pronađen. Svjedok je iskazao da na dan štetnog događaja a ni u to vrijeme općenito nije provođen lov niti je bilo kave lovne aktivnosti. Naveo je da u slučajevima takvih naleta policija uglavnom uzima tragove, uzima u malu vrećicu uzorak dlake, sve fotografira i unosi u svoj zapisnik, ali nije siguran je li za ovaj štetni događaj policija sve to odradila. Naveo je da ne može 100% tvrditi da je pronađeni jazavac stradao u naletu automobila dan ranije (na dan štetnog događaja), ali sudeći prema mjestu gdje se nalet dogodio i gdje je jazavac pronađen misli da je tako. Uginulu životinju (jazavca) zbrinuo je u lovačkom domu gdje imaju mjesto za zbrinjavanje uginulih životinja i ostataka koža i iznutrica od životinja.

36.1. Ovaj sud ocjenjuje iskaz svjedoka istinitim i vjerodostojnim te ga prihvaća u cijelosti.

37. Iz Nalaza i mišljenje prometnog vještaka Zlatka Totha (list spisa 262-269) proizlazi:

- Vozilo se kretalo u pravcu Đurđevca, a po iskazu vozačice brzinom od oko 50 km/h. S desne bankine ispred vozila je istrčala divljač i došlo je do naleta prednje desnog ugla vozila na divljač.

- Pri naletu je došlo do kontakta između prednjeg desnog ugla vozila i tijela divljači. Oštećenja vozila se nalaze na donjem dijelu prednje strane, a što ukazuje da se radilo o kontaktu s nižom divljači.

- Prema intenzitetu nastalih oštećenja na vozilu proizlazi da se vozilo pri naletu moglo kretati iskazanom brzinom od oko 50 km/h.

- Do naleta je došlo na lokalnoj cesti L26110 između Mičetinca i Đurđevca, na 1,8 km nakon izlaska iz Mičetinca.

- Mjesto nezgode se nalazilo unutar područja važenja prometnog znaka „Divljač na cesti“.

- Uzrok nezgode je predstavljalo istrčavanje divljači na kolnik i nalet vozila na njega.

- Iskazi u spisu ukazuju da bi predmetna divljač mogla biti jazavac. Položaj i intenzitet nastalih oštećenja na vozilu ukazuju da su ona nastala u kontaktu s niskom divljači, a što je mogao biti jazavac.

- Do naleta je došlo još u fazi reakcije vozačice kočenjem i kada još nije moglo doći do aktivacije kočionog sustava, te je nalet na divljač bio neizbježan.

- U konkretnim okolnostima vozačica vozila unatoč pravovremene reakcije kočenjem nije imala tehničke mogućnosti za izbjegavanje naleta kočenjem.

- Vozačica bi intenzivnim kočenjem mogla zaustaviti vozilo do linije naleta i tako izbjeći nezgodu kod svih brzina manjih od 22 km/h, odnosno za sve veće brzine nalet je bio neizbježiv.

- Kalkulacijom u sustavu Audatex utvrđen je trošak popravka vozila s PDV-om od 12.998,49 kn, te proizlazi da je vlasniku vozila isplaćeni iznos od 7.799,09 kn (1.035,12 EUR) opravdano isplaćen.

38. Na ročištu od 4. rujna 2025. saslušan je prometno-tehnički vještak Zlatko Toth (list spisa 284-285) koji je ostao kod svog pisanog Nalaza i mišljenja od 9. svibnja 2025. Naveo je da je rješenjem suda zatraženo da Nalaz i mišljenje izradi na temelju dokumentacije u spisu. Prema podacima policije u spisu navedeno je da je došlo do naleta na divljač, jazavca ili srnu, a po iskazu vozačice da se radilo o jazavcu. Nakon same nezgode lovnik nije pronašao divljač na mjestu nezgode zbog lošeg vremena i kiše već da je ujutro drugoga dana pronašao uginulog jazavca, a na kojem nije bilo ustrijelnih rana i da po njegovom mišljenju, vjeruje da je taj uginuli jazavac bio sudionik predmetne prometne nezgode. Dakle, iz raspoloživih podataka on je kao vještak bio dužan izraditi nalaz i mišljenje. U svom Nalazi i mišljenju, s obzirom na položaj oštećenja, naveo je da se radilo o naletu na nižu životinju, a što bi odgovaralo naletu na jazavca, jer takva oštećenja bi mogao izazvati i nalet na neku drugu, ali nižu životinju ili eventualno psa. Naveo je da nije bilo materijalnih tragova za točan izračun brzine kretanja vozila, ali na temelju intenziteta i opsega oštećenja proizlazi da se vozilo moglo kretati iskazanom brzinom od 50 km/h. Karakter nastalih oštećenja na vozilu odgovara naletu na tijelo neke životinje jer na oštećenjima nema vidljivih oštrih mehaničkih oštećenja koja bi mogla nastati prilikom naleta na neku čvrstu prepreku. Da li su oštećenja nastala na ovom mjestu nezgode ili eventualno na nekom drugom on ne može tvrditi, ali s obzirom na očevid policije na samom mjestu nezgode proizlazi da su oštećenja nastala na konkretnom mjestu nezgode. Naveo je da je za izračun dinamike nastanka nezgode u ovakvim slučajevima potrebno prvo utvrditi način mogućeg kretanja divljači i vrijeme boravka divljači od trenutka stupanja na kolnik pa do mjesta naleta. U konkretnim okolnostima ove nezgode iskazani put do naleta divljači je prošlo oko 0,60 sekunda. S obzirom na potrebno vrijeme reakcije vozača kočenjem u noćnim uvjetima i vrijeme potrebno za porast sila u kočionom sistemu, a što ukupno iznosi 1,0 sekunda proizlazi da je do naleta došlo u trenutku kada vozač nije uspio aktivirati kočioni sustav, a navedeno ukazuje da vozilo prije naleta nije bilo kočeno. Naveo je da u slučaju da bi naletna brzina bila veća da bi tada došlo do jačeg oštećenja i većeg opsega oštećenja na vozilu od predmetnog oštećenja. Vještak je također naveo, kod postavljanja znaka opasnosti „Divljač na cesti“ uz istovremeno ograničenje brzine na 90 km/h, da je prometnim pravilom utvrđeno da na konkretnoj prometnici izvan naselja je dozvoljena brzina od 90 km/h te da je na toj dionici postavljen bio i prometni znak opasnosti „Divljač na cesti“, ali da prometni znak „Divljač na cesti“ ne predstavlja nikakvo ograničenje brzine već samo ukazuje na potreban pojačani oprez zbog mogućnosti pojave divljači na kolniku pa stoga može reći kako ne vidi da bi vožnjom od oko 50 km/h vozač kršio propise o sigurnosti prometa na cestama.

38.1. Ovaj sud ocjenjuje Nalaz i mišljenje te iskaz vještaka, danim po pravilima struke te ga prihvaća u cijelosti.

39. Sukladno čl. 8. ZPP-a koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

40. Tužbeni zahtjev je osnovan.

41. Iz naprijed izvedenih dokaza proizlazi da je osiguranica tužitelja upravljala vozilom kada joj je s desne strane, gledano u smjeru kretanja vozila, istrčao jazavac iz lovišta kojim gospodari tuženik. Tom prilikom jazavac je prouzročio štetu na vozilu te se udaljio u nepoznatom smjeru i nije pronađen do slijedećeg dana. Osiguratelj tuženika je otklonio zahtjev za naknadu štete u mirnom postupku. Neposredno prije naleta na jazavca, vozačica je vozila brzinom od 50 km/h, a sraz se dogodio na cesti s ograničenjem brzine od 90 km/h i na području važenja znaka opasnosti „Divljač na cesti“.

42. Sporni obveznopravni odnos je regresna isplata naknade štete. Ovdje tužitelj je osiguratelj oštećenika, dok je ovdje tuženik štetnik.

43. Za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva relevantni su: Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, dalje: ZOO) i Zakon o lovstvu (Narodne novine broj: 99/18, 32/19, 32/20, dalje: ZL) budući su u vrijeme nastanka štetnog događaja ti zakoni bili na snazi. Za kamate su relevantni: Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, dalje: ZOO), Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, dalje: ZOO22) i Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO23).

44. Čl. 963. st. 1 ZOO-a navodi da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

44.1. Čl. 1045. st. 1. ZOO-a navodi da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok st. 3. istog članka navodi da se za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju.

44.2. Čl. 1046. ZOO-a navodi da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

44.3. Čl. 1063. ZOO-a navodi da se šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

44.4. Čl. 1064. ZOO-a navodi da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

44.5. Čl. 1067. st. 2. navodi da se vlasnik stvari oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, dok st. 3. istog članka navodi da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

44.6. Čl. 1085. st. 1. ZOO-a navodi da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala.

44.7. Čl. 1086. ZOO-a navodi da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

45. Čl. 80. st. 6. ZL-a navodi da se za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

46. Čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a navode da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

46.1. Čl. 29. st. 2. ZOO22 navodi da stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotnih poena.

46.2. Čl. 29. st. 2. ZOO23 navodi da stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

47. Za utvrđivanje postojanja prava na regresnu isplatu potrebno je utvrditi elemente naknade štete, poglavito, postoji li odgovornost za štetu na strani osiguranika tužitelja te je potrebno utvrditi da li je i u kolikom iznosu osiguratelj naknadio štetu svom osiguraniku. Za utvrđivanje postojanja odgovornosti za štetu potrebno je utvrditi: subjekte odgovornosti za štetu (oštećenik i štetnik), štetnu radnju štetnika, štetu, uzročno posljedičnu vezu između štetne radnje i štete te protupravnost.

48. U konkretnom slučaju, oštećenik je osiguranik tužitelja budući da je u vrijeme nastanka štete bio vlasnik vozila na kojem je nastala materijalna šteta. Identitet oštećenog proizlazi iz preslike Prometne dozvole za oštećeno vozilo te također, nije bio osporavan tijekom postupka. Kako je tužitelj isplatio iznos potreban za dovođenje oštećene stvari u stanje prije nastalog štetnog događaja, tako je temeljem čl. 963. st. 1. ZOO-a zakonskom subrogacijom pravo potraživanja prešlo na ovdje tužitelja. Štetnik je lovoovlaštenik sa čijeg područja, odnosno područja kojim gospodari, je istrčao jazavac (divljač) na cestu. Iz dokumentacije dostavljene od strane tužitelja i MUP RH, PP Đurđevac, koje prileže u spisu proizlazi da je tuženik lovoovlaštenik te također ta činjenica nije bila osporena tijekom postupka.

49. Ovaj sud je ocjenjivao svojstvo štetnika temeljem čl. 80. st. 6. ZL-a te supsidijarnom primjenom lex generalisa što je u konkretnom slučaju ZOO, točnije, čl. 1045. st. 1. i 3. ZOO-a.

50. ZL u svom čl. 80. st. 6. navodi da za štetu naletom vozila na divljač odgovara vozač ili lovoovlaštenik. Vozač odgovara ako je upravljao vozilom protivno odredbama propisa o sigurnosti prometa na cestama i protivno znakovima izričitih naredbi.

51. Provedenim vještačenjem te iz priloženih isprava, ovaj sud je utvrđivao je li vozač upravljao vozilom sukladno propisima o sigurnosti prometa na cestama te protivno znakovima izričitih naredbi.

52. Vještačenjem je utvrđeno, prema oštećenjima na vozilu, da je vozačica u trenutku sraza vozila iskazanom brzinom od 50 km/h. Pri naletu je došlo do kontakta između prednjeg desnog ugla vozila i tijela divljači, a oštećenja vozila se nalaze na donjem dijelu prednje desne strane vozila što ukazuje na kontakt s nižom divljači. Položaj i intenzitet oštećenja također ukazuje da je došlo do kontakta s nižom divljači, a što bi mogao biti jazavac. Na mjestu sraza vrijedio je prometni znak opasnosti „Divljač na cesti“. Vremenski gledajući do naleta je došlo u fazi reakcije vozačice kočenjem kada nije bilo moguće nastupanje aktivacije kočionog sustava te je nalet na divljač bio neizbježan. Unatoč pravovremenoj reakciji kočenjem nije bilo tehničke mogućnosti izbjegavanja sraza. Vozačica bi mogla zaustaviti vozilo i izbjeći nezgodu kod svih brzina manjih od 22 km/h, odnosno za sve veće brzine nalet je bio neizbježan. Visina štete je kalkulacijom u sustavu Audatex utvrđena u iznosu od 12.998,49 kuna sa PDV-om.

53. Također, iz Potvrde policije te iz Nalaza i mišljenja proizlazi da je prije mjesta sraza postavljen prometni znak „Divljač na cesti“. Prometni znak „Divljač na cesti“ je sukladno Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama („Narodne novine“ broj: 92/19, dalje: Pravilnik) čl. 18. Tablici 2, oznaka A33, znak opasnosti.

54. Tuženik je istaknuo prigovor isključive/podijeljene odovornosti treće osobe koja upravlja javnom cestom jer je postavljen znak „Divljač na cesti“, ali je istovremeno ograničenje brzine postavljeno na 90 km/h. Ovaj sud drži ovaj prigovor neosnovanim u ovoj parnici s obzirom na činjenicu da osoba koja upravlja cestom na kojoj je nastao štetni događaj, nije isključivo svojom radnjom, koju tuženik nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći, prouzročila štetu. Opasnost od prelaska divljači nije konstantna, već je povremena i nepredvidljiva, a za postavljanje tog znaka u Pravilniku nema posebnih uvjeta. Isto je iskazao i vještak na ročištu od 4. rujna 2025. kada je pojasnio da prometni znak „Divljač na cesti“ ukazuje na potreban pojačan oprez zbog mogućnosti pojave divljači na cesti, ali da nema kolizije između tog znaka i ograničenja brzine od 90 km/h. Dakle, ovaj sud ocjenjuje da nema zapreke za paralelno važenje oba prometna pravila.

55. ZL ne navodi da postoji odgovornost vozača za štetu nastalu naletom vozila na divljač ukoliko postoji postavljen znak opasnosti „Divljač na cesti“. Iz provedenih dokaza, a pogotovo vještačenja i saslušanja vještaka ovaj sud ocjenjuje da vozačica u konkretnom predmetu svojom vožnjom u konkretnom slučaju nije ugrozila sigurnost prometa na cesti, a to također proizlazi i iz potvrde policije gdje nije navedeno da je započet postupak protiv vozačice zbog postojanja sumnje na počinjenje prekršaja protiv sigurnosti prometa na cestama.

56. U spisu ne prileži dokaz da je u inkriminirano vrijeme lovoovlaštenik, osiguranik umješača na strani tuženika provodio lov te šteta nije u uzročno- posljedičnoj vezi s provođenjem lova.

57. Obzirom da temeljem odredbi ZL-a koji je lex specialis u ovom konkretnom slučaju nije normirana pravna situacija štete nastale od divljači na vozilu kada vozač upravlja vozilom u skladu s propisima o sigurnosti prometa na cestama te postojećim znakovima izričitih naredbi, a lovoovlaštenik nije provodio lov zbog kojeg je nastala šteta, to se za utvrđivanje svojstva štetnika primjenjuju odredbe ZOO-a, točnije odredbe čl. 1045. st. 1. u svezi sa čl. 1045. st. 3. i čl. 1064 ZOO-a.

58. Iz ranije navedenih, a gore više citiranih odredbi, proizlazi da je za štetu od stvari od kojih potječe povećana opasnost za okolinu odgovara bez obzira na krivnju njen vlasnik. Divljač na cesti, u konretnom slučaju, jazavac na cesti, je opasna stvar. ZL-om je gospodarenje divljači (što uključuje i zaštitu divljači) povjereno lovoovlašteniku dodjeljivanjem prava lova (čl. 1. st. 2. u svezi sa čl. 7. st. 1. t. 12. i t.19.). Dakle, lovoovlaštenik, osiguranik tuženika je po mišljenju ovog suda imatelj opasne stvari - divljači (jazavca) na cesti i time je ovaj sud stava da je lovoovlaštenik, tuženik, štetnik u konkretnom predmetu.

59. Iz zapisnika s iskazom svjedoka ŽD i svjedokinje JD, ovaj sud je utvrdio identitet životinje koja je istrčala u inkriminirano vrijeme i čijim srazom je nastupila materijalna šteta na vozilu kojim je svjedokinja upravljala. Svjedokinja je navela da je vidjela samo crnu životinju koja se udaljila nakon događaja, a lovnik tuženika svjedok ŽD naveo je kako je jutro nakon štetnog događaja pronašao uginulog jazavca koji nije usmrćen odstrijelom, čija lešina se nalazila 30 metara udaljeno od mjesta naleta u ovom predmetu te je zaključak svjedoka ŽD kako je riječ o životinji koja je sudjelovala u prometnoj nezgodi u kojoj je nastala šteta u ovom konkretnom predmetu. Vještak je u svom Nalazu i mišljenju kao i u iskazu danom na ročištu naveo da su oštećenja na autu nastala u kontaktu s nižom životinjom, što može biti jazavac. Dakle, uzrok štete (oštećenja na vozilu osiguranice tužitelja) je sraz sa divljači – jazavcem na cesti, kojeg je uginulog slijedećeg dana pronašao lovnik tuženika.

60. Jazavac na cesti je opasna stvar. Ukoliko se nađu na prometnici (koja je po svojoj prirodi imisiono bogato područje mirisima, bukom i svjetlima vozila) u svih životinja nastupa strah, na nepoznatom su području te nastupa stres. Životinja u strahu ima nepredvidljive reakcije. Također, vještak je naveo kako iskazani put do naleta divljači iznosi oko 0,60 sekundi. Dakle, jazavac je brzo istrčao pred automobil, te mu je bilo potrebno kratko vrijeme od stupanja na kolnik do mjesta naleta. S obzirom na te činjenice ovaj sud drži kako je jazavac na cesti opasna stvar koja je prouzročila materijalnu štetu na automobilu registarske oznake [registarska oznaka].

61. Budući da se za štete nastale od opasne stvari smatra da potječu od te stvari te se odgovara po načelu uzročnosti, a ne krivnje, uz mogućnost oslobođenja od odgovornosti u slučaju iz čl.1067.stavka 2 ZOO-a, ovaj sud drži da je štetnik ovdje tuženik. Tijekom postupka nije dokazano da je nastupila koja od okolnosti oslobođenja od odgovornosti za konkretnu štetu, konkretnije nije dokazano da je oštećenik pridonio nastanku štete. Naime, prometno-tehničkim vještačenjem je utvrđeno da vozačica nije mogla pravovremeno reagirati na pojavu jazavca na cesti te je utvrđeno da je vozila ne ugrožavajući promet na cesti. Dakle, vozačica nije pridonijela nastanku štete te je ovaj prigovor tuženika neosnovan.

62. Tuženik je također iznio prigovor kako je riječ o srazu dvije opasne stvari (divljač i automobil). Ovaj sud ocjenjuje taj prigovor neosnovanim. Naime, gledajući iz perspektive sraza automobila i divljači na cesti, automobil se ne treba smatrati opasnom stvari jer je divljač ta koja je prouzročila štetu (oštećenje na automobilu), a nije riječ o šteti na divljači koju je pričinio automobil. Isti stav je zauzeo i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Pž-5722/2016-3 od 2. studenoga 2018.

63. U konkretnom slučaju, temeljem čl. 1046. ZOO-a, šteta je imovinska, a sastoji se u trošku potrebnom za popravak osobnog automobila oštećenog u štetnom događaju. Visinu štete je vještak utvrdio kao 12.998,49 kuna te je riječ o iznosu potrebnom za popravak vozila čime bi se vozilo vratilo u stanje prije nastanka štete. Kako je tužitelj svojim tužbenim zahtjevom zatražio manje, a temeljem čl.2.st.1. ZPP- a, sud odlučuje u granicama zahtjeva, tako je kao glavnica za ovu štetu dosuđen iznos od 7.799,09 kuna, odnosno 1.035,12 eura.

64. Tužitelj je zatražio i zakonske zatezne kamate počevši sa 8. travnja 2022. (dan nakon što je isplatio štetu svom osiguraniku).

65. Budući da čl. 1086. ZOO-a navodi da obveza naknade štete se smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, a šteta je tužitelju nastala isplatom osigurnine svojoj osiguranici, to su tužitelju dosuđene kamate počevši sa danom isplate osigurnine koje teku do dana isplate, a u visini za ostale odnose obzirom da je ovdje riječ o izvanugovornom odnosu naknade štete. Kamate teku sukladno čl. 29. st. 1. i st. 2. ZOO-a za period od 8. travnja 2022. pa do 31. prosinca 2022., po čl. 29. st. 2. ZOO22 za period od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. i po čl. 29. st. 2. ZOO23 za period od 30. prosinca 2023. pa do isplate.

66. Slijedom navedenog, budući da je sud utvrdio da vozačica vozila (osiguranica tužitelja) nije ugrožavala sigurnost prometa, a tuženik je imatelj opasne stvari – jazavca, koji je prouzročio štetu, a istovremeno nema elemenata oslobođenja od odgovornosti, to je temeljem odredbi čl. 1045. st. 1. i 3. u svezi s čl. 1064. ZOO-a valjalo tužbeni zahtjev tužitelja usvojiti i odlučeno je kao u točki I izreke ove presude.

67. Temeljem odredbe čl. 154. i čl. 155. ZPP-a tuženik je dužan tužitelju, kao troškove potrebne za vođenje postupka, naknaditi trošak parničnog postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT15), Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje: OT23), Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine broj: 118/18 i 51/23, dalje: ZSP) i Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj: 37/2023, dalje: Tarifa).

68. Sukladno vrijednosti predmeta spora u ovom predmetu, koja iznosi ukupno 1.035,12 eura, temeljem Tbr. 7. OT za sastav svakog podneska i svako zastupanje na ročištu tužitelju pripada nagrada od 75 bodova, s time da temeljem Tbr. 54. OT, 1 bod iznosi 2,00 eura.

69. Punomoćnik tužitelja je pravovremeno dostavio troškovnik i zatražio trošak za sastav tužbe u iznosu od 150,00 eura, trošak za sastav podnesaka od 29. travnja 2024., 22. svibnja 2024., 29. srpnja 2024. i 12. svibnja 2025., svaki u iznosu od 150,00 eura, trošak za sastav podnesaka od 14. veljače 2024., 3. lipnja 2024., 1. srpnja 2024., 2. rujna 2024., 1. listopada 2024., 19. ožujka 2025.. 2. lipnja 2025. i 2. srpnja 2025., svaki u iznosu od 50,00 eura, trošak zastupanja na ročištima od 10. prosinca 2024., 16. siječnja 2025., 6. ožujka 2025. i 4. rujna 2025., svako u iznosu od 150,00 eura, trošak PDV-a od 25% u iznosu od 456,25 eura, te trošak sudskih pristojbi na tužbu i presudu u iznosu od 39,82 eura za svaku. Također je zatražio i trošak za provedeno prometno vještačenje u iznosu od 500,00 eura, kao i trošak pristupa svjedoka u iznosu od 6,00 eura.

70. Gore navedeni zatraženi trošak djelomično je opravdan za vođenje ove parnice te nije pravilno obračunat.

71. Tužitelju je priznat trošak za sastav tužbe u iznosu od 150,00 eura (Tbr.7. t.1. OT), za sastav podnesaka od 29. travnja 2024., 22. svibnja 2024. i 12. svibnja 2025. u iznosu od 150,00 eura za svaki podnesak (Tbr.8. t.1. OT) te za sastav podneska od 29. srpnja 2024. u iznosu od 37,50 eura (Tbr.8. t.4. OT), dakle ukupno 637,50 eura.

71.1. Tužitelju je također priznat trošak zastupanja na ročištima od 10. prosinca 2024., 16. siječnja 2025., 6. ožujka 2025. i 4. rujna 2025. u iznosu od 150,00 eura za svako ročište (Tbr.9. t.1. OT), dakle ukupno 600,00 eura.

71.2. Tužitelju je priznat trošak PDV-a od 25% na osnovicu od 1.237,50 eura što iznosi 309,38 eura (Tbr. 46. OT), kao i trošak sudske pristojbe na tužbu i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 39,82 eura za svaku pristojbu.

71.3. Tužitelju je priznat i trošak za provedeno prometno-tehničko vještačenje u iznosu od 500,00 eura, kao i trošak pristupa svjedoka u iznosu od 6,00 eura.

71.4. Zaključno, tužitelju se priznaje parnični trošak u iznosu od 2.132,52 eura te je odlučeno kao u točki II izreke ove presude.

72. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podneska od 29. srpnja 2024. u zatraženom iznosu od 150,00 eura, već u iznosu od 37,50 eura sukladno Tbr.8. t.4. OT budući da navedeni podnesak samo ponavlja ranije navedene prijedloge i tvrdnje tužitelja i kao takav se smatra ostalim podnescima, te se odbija prijedlog tužitelja za trošak sastava tog podneska u iznosu od 112,50 eura.

72.1. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podnesaka od 14. veljače 2024. i 19. ožujka 2025. u ukupnom iznosu od 100,00 eura kao nepotreban budući da je tim podnescima tužitelj samo obavijestio sud o uplati pristojbe odnosno predujma, o kojim uplatama sud dobiva potvrdu od Financijske agencije i svog računovodstva pa navedeni podnesci nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka. Također nije mu priznat trošak za sastav podnesaka od 3. lipnja 2024., 1. srpnja 2024., 2. rujna 2024., 1. listopada 2024., 2. lipnja 2025. i 2. srpnja 2025. u ukupnom iznosu od 300,00 eura kao nepotreban budući da je tim podnescima tužitelj molio zakazivanje ročišta, a sukladno čl. 114. st. 1. ZPP-a ročište određuje sud kad je to zakonom propisano ili kad to zahtijevaju potrebe postupka pa navedeni podnesci nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka. Dakle, odbija se prijedlog tužitelja za trošak sastava navedenih podnesaka u iznosu od 400,00 eura.

72.2. Tužitelju također nije priznat trošak PDV-a u zatraženom iznosu od 456,25 eura, budući je sud izračunao kao osnovicu za obračun PDV-a iznos od 1.237,50 eura i sukladno tome priznao trošak PDV-a u iznosu od 309,38 eura te se tužitelj odbija sa zahtjevom za naknadu troška PDV-a u iznosu od 146,87 eura.

72.3. Zaključno, tužitelju nije priznat parnični trošak u ukupnom iznosu od 659,37 eura te je odlučeno kao u točki III izreke ove presude.

73. Radi svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Bjelovar, 3. listopada 2025.

Sutkinja

Sanjana Zorinc

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude i rješenja može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka odluke, na Visoki trgovački sud RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Žalba se podnosi u tri primjerka. Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., osim zbog povreda iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a. U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu ili rješenje, iznimno po službenoj dužnosti, obrazloženim rješenjem, odredi drukčije (čl. 467.a ZPP-a).

Nacrt odluke izradila sudska savjetnica Sabina Cuvaj.