Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

Poslovni broj Pn-81/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sutkinji Ani Župić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Kovačević, Koren i partneri iz Rijeke, protiv tuženika Triglav osiguranje d.d. Zagreb, Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503, kojeg zastupa punomoćnica Katja Rajačić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Mađarić i Lui d.o.o. Zagreb, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene 22. rujna 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja RU, odvjetničkog vježbenika iz Rijeke i punomoćnice tuženika, po objavi od 3. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Triglav osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Antuna Heinza 4 OIB: 29743547503 da isplati tužitelju GU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 4.862,72 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

– od 07.09.2021. godine pa do 30.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena

– od 31.12.2022.g. pa do 1.1.2023.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena – od 2.1.2023.g. pa do 31.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena

– od 01.01.2024 pa do isplate sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni trošak parničnog postupka, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 750,00 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude odnosno od 3. listopada 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope – kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke- za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu, zahtjev tuženika za naknadom troška odbija, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 7. rujna 2021. godine u 11:36 sati na raskrižju [adresa] i [adresa] u [adresa] došlo je do prometne nesreće u kojoj su sudjelovali: - osobno vozilo „MITSUBISHI COLT“, registarske oznake i broja [registarska oznaka], kojim je upravljala vozačica ĐU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. Predmetno motorno vozilo je osigurano kod tuženika temeljem police broj [broj police]; - osobno vozilo „AUDI A3“, registarske oznake i broja [registarska oznaka], kojim je upravljao tužitelj. Posljedica navedene prometne nesreće je šteta na stražnjem dijelu osobnog vozila u vlasništvu tužitelja. U prilogu tužbe se dostavlja detaljna specifikacija oštećenih dijelova motornog vozila tužitelja. Također, posljedica prometne nesreće je i povreda prava osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje. Naime, tužiteljevo tjelesno zdravlje je povrijeđeno pretrpljenom trzajnom ozljedom vrata – iščašenjem i nategnućem cervikalne kralježnice, uslijed koje je ozljede bio primoran nositi zaštitni meki ovratnik. Nadalje, tužiteljevo duševno zdravlje je povrijeđeno strahom i šokom kojeg je pretrpio u trenutku nastanka prometne nesreće. Sukladno odredbi članka 1045. ZOO-a, oštećeniku je nastala šteta koju je ovlašten zahtijevati neposredno od odgovornog osiguravatelja temeljem odredbe članka 11. stavka 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Vozačici ĐU izdan je obvezni prekršajni nalog radi izazivanja predmetne prometne nesreće slijedom čega nije sporno da je upravo navedena vozačica odgovorna za nesreću. Slijedom navedenoga, predmetnom prometnom nesrećom tužitelju je prouzročena slijedeća šteta: a) imovinska šteta na vozilu „AUDI A3“, registarske oznake i broja [registarska oznaka] u iznosu od 21.569,19 kn/2.862,72 EUR te b) neimovinska šteta zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 2.000,00 EUR, odnosno sveukupni iznos od 4.862,72 EUR. Slijedom navedenog, predlaže da sud donese presudu sadržaja kao u izreci.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo kako priznaje nastanak da se dogodila nezgoda no potpuno je nepoznata dinamika odvijanja iste. Nije sporno da je vozilo RI269IA na dan 07/09/2021 bilo osigurano od AO kod tuženika. Tuženik osporava odgovornost svoga osiguranika za nastanak štetnog događaja te osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva kako u pogledu zahtjeva za naknadu imovinske štete tako i u pogledu zahtjeva za naknadu neimovinske štete. Dostavlja se izjava koju je svjedokinja ĐU dala tuženiku. Tuženik predlaže obvezati tužitelja na dostavu ovjerene preslike cjelokupnog osobnog zdravstvenog kartona (OZK dalje u tekstu) te medicinske dokumentacije i dijagnostičkih nalaza koja je vezana za ranija ozljeđivanja i bolesti iste ili slične naravi, a kako bi se utvrdilo koje je ozljede i bolesti tužitelj pretrpio prije ovog štetnog događaja, a čije posljedice eventualno koincidiraju s posljedicama iz ovog štetnog događaja. Bez provođenja ovog dokaza i pribave ove medicinske dokumentacije neće biti moguće utvrditi činjenično stanje. Tuženik smatra nepotrebnim provođenje bilo kakvog medicinskog vještačenja na okolnost naknade neimovinske štete no tuženik zadržava pravo predlaganja obnove medicinskog vještačenja po drugim vještacima ukoliko nalaz i mišljenje vještačenja predloženih po tužitelju ne budu objektivni i prema pravilima struke pa shodno navedenom takav prijedlog stavlja već sada, te stavlja i prijedlog po potrebi za provođenjem vještačenja po vještaku specijalisti sudske medicine na okolnost utvrđenja uzročno-posljedične veze između posljedica opisanih u medicinskoj dokumentaciji i štetnog događaja, a ukoliko je potrebno predlaže da se provede kombinirano prometno-sudskomedicinsko vještačenje. Predlaže se također da se da se liječnici vještaci kojima bude predmet povjeren na vještačenje očituju kada je liječenje okončano i zdravstveno stanje u dovoljnoj mjeri stabilizirano da bi se mogao utvrditi opseg i visina naknade neimovinske štete te se u tim smislu osporava zahtjev tužitelja za plaćanjem zateznih kamata, a posebno osporava zahtjev za plaćanjem zateznih kamata od dana štetnog događaja. Naime sukladno odredbama ZOOP-a, osiguravatelj ima rok od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva, da oštećeniku dostavi obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili da dostavi utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Dakle, obzirom je tuženik imao rok od 60 dana za obradu odštetnog zahtjeva u tom roku ni u kojem slučaju njegova obveza nije mogla dospjeti pa niti obveza za plaćanjem zateznih kamata. Tek nakon što je oštećenik dostavio sve dokaze potrebne za utvrđenje obveze, mogao je početi teći propisani rok od 60 dana. Predlaže se odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate po stopi iz čl. 29 st.2. ZOO-a.

3. Predmet ovog postupka jest zahtjev tužitelja radi naknade neimovinske i imovinske štete, za koju tvrdi da nastala kao posljedica prometne nezgode koju je prouzročila osiguranica tuženika.

4. Budući da je tuženik osporio i osnovu i visinu zahtjeva, sud je najprije proveo dokaze radi utvrđenja da li se štetni događaj dogodio na način koji je to opisao tužiteljica u tužbi odnosno na okolnosti postoji li odgovornost osiguranice tuženika UU za predmetni štetni događaj.

5. Na te je okolnosti proveden dokaz uvidom u potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Primorsko-goranska, Postaja prometne policije Rijeka od 28. rujna 2021. (list 8-9), dopis UU tuženiku (list 16) i u spis ovog suda poslovnog broja Pp-487/2022, te je saslušana svjedokinja ĐU, kao i tužitelj.

6. Tužitelj je nakon zaključenja prethodnog postupka, na ročištu za glavu raspravu održanom 22. rujna 2025., predložio da se provede dokaz prometnim vještačenjem te je naveo kako taj dokaz nije mogao predložiti prije nego što je na uvid dobio prekršajni spis, no taj dokaz sud nije uzeo u obzir, pozivom na članak 299. stavak 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.- Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP-a). Naime, prema stavku 1. tog članka stranke su dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke. Prema stavku 2. istog članka stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka, a prema stavku 3. nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile tijekom glavne rasprave protivno stavku 2. ovoga članka sud neće uzeti u obzir. S obzirom da je tuženik još u odgovoru na tužbu izričito osporio dinamiku nastanka predmetne prometne nezgode, kao i odgovornost svoje osiguranice, tužitelj je bio dužan, pozivom na članak 299. stavak 1., predložiti dokaze o tim činjenicama najkasnije na pripremnom ročištu. Nedvojbeno je da je tužitelj ovaj dokaz mogao predložiti u stadiju prethodnog postupka, jer je već tada znao da se radi o spornim činjenicama, a nije postojala niti po prirodi stvari može postojati objektivna zapreka za predlaganje te vrste dokaza u navedenom stadiju parnice (ne radi se, primjerice, o ispravi koja nije bila poznata stranci ili kakvom drugom materijalnom dokazu o kojem stanka nije imala saznanja i sl.). Vršenje uvida u spis prekršajnoj postupka ni na koji način ne utječe na mogućnost stranke da predloži dokaz prometnim vještačenjem, jer prekršajni postupak nije od utjecaja na parnični postupak niti su rezultati tog postupka na bilo koji način obvezujući za parnični sud.

7. Uvidom u potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Primorsko- goranska, Postaja prometne policije Rijeka od 28. rujna 2021. i u spis ovog suda poslovnog broja Pp-487/2022 utvrđeno je da se 7. rujna 2021. u 11,30 sati u Rijeci, na križanju ulica G [adresa] i TU, dogodila prometna nezgoda u kojoj su sudjelovali tužitelj, kao vozač osobnog vozila Audi A3, i ĐU, kao vozač osobnog vozila marke Mitsubishi Colt, što tuženik niti ne spori. Iz zapisnika o očevidu priloženom spisu poslovnog broja Pp-6314/2021 razvidno je da se nezgoda dogodila na raskrižju obilježenom vertikalnom i horizontalnom signalizacijom, a na kolnicima obje ulice nalaze se dvije prometne trake, dok se u ulici Miroslava Krleže nalazi i površina za usmjeravanje prometa širine 1,40 m. Mjesto prometne nezgode u vrijeme vršenja očevida zatečeno je u promijenjenom položaju utoliko što su sudionici događaja razmijenili osobne podatke i napustili mjesto nezgode i šte se preko mjesta događaja prometne nezgode odvijao promet vozila i vještaka. Priložena je i skica događaja.

8. Svjedokinja ĐU je iskazala da se nezgoda dogodila na način da se ona svojim vozilom uputila iz ulice B. [adresa] i trebala se uključiti na glavnu cestu R i to lijevo prema rotoru. Stala je prije pješačkog prijelaza, a ispred njezinog vozila bila su još dva vozila, ne zna o kojim se vozilima radilo. Ovo prvo vozilo skretalo je desno, i dalo se skroz desno jer nije trebalo prelaziti na drugi trak glavne prometnice, dok je vozilo ispred nje skretalo lijevo. Bio mu je upaljen lijevi pokazivač smjera, a nalazilo se ispred pješačkog prijelaza. To vozilo i njezino vozilo stajali su u ravnini, oba unutar njihove linije. U tom trenutku je vozilo tužitelja, koje se kretalo ulicom M. Krleže iz smjera Srdoči, skrenulo u [adresa]. Tužitelj se kretao velikom brzinom, priznao joj je da se radilo o brzini oko 50 km/h, zbog toga nije mogao svladati zavoj i kad je vidio da će udariti u vozilo svjedokinje pokušao je skrenuti udesno ali je u tom manevru stražnjim lijevim dijelom okrznuo njezin prednji lijevi dio. Sraz se dogodio prije pješačkog prijelaza, tamo gdje je njezin auto bio zaustavljen. Nakon toga se ovo vozilo ispred uključilo u promet i otišlo. Tužitelj je fotografirao vozila u položaju u kojima su bila nakon sraza, prije nego što su ih pomakli. Svjedokinja nije vidjela te fotografije. Tužitelj je zvao i policiju i oni su rekli da neće izlaziti na lice mjesta jer da nema ozlijeđenih. Uputili su ih da sastave Europsko izvješće. To izvješće je ispunjavao tužitelj i on je crtao skicu. Skica je bila uredu, odgovarala je stvarnom stanju. Međutim, tužitelj je i označio točku 17 u izvješću prema kojoj svjedokinja nije poštivala prometna pravila, a ona nije niti vidjela da je on to označio, tek naknadno. On nije niti smio ispunjavati njezinu stranu sa njezinim podacima. Idući dan su trebali ići na procjenu štete, međutim tužitelj je došao bez svojeg vozila. Nije vidjela da li je tužitelj ozlijeđen u toj nesreći. Izvješće je potpisala u dobroj vjeri, s time da je kod potpisa napisala da traži prometno vještačenje da se utvrdi krivac. Ona se nije pomicala s mjesta prije pješačkog prijelaza.

9. Tužitelj je iskazao da se nezgoda dogodila na način da se on kretao glavnom cestom R i krenuo je skretati u ulicu B. [adresa], u tom trenutku se vozilo kojim je upravljala ĐU kretalo iz ulice B. [adresa] u [adresa] M. Krleže i to skretalo je lijevo prema rotoru. Njezino vozilo prešlo je u suprotnu prometnu traku prednjim dijelom i kretalo se prema znaku Stop lagano ulijevo. I inače na tom raskrižju vozila koja skreću lijevo često pređu u suprotni trak kako bi mogli propustiti vozila koja kreću u desno. Tužitelj da se nije kretao brzinom o kojoj je iskazivala svjedokinja, nego max 30 km/h, jer je tamo pješački prijelaz i zna da vozači znaju voziti tako da prelaze u suprotan trak iz razloga koji je opisao. Do nezgode je došlo u toj sporednoj ulici Đ, tužitelj je već u potpunosti skrenuo u tu ulicu, njegovo je vozilo već bilo izravnato, a njezino je, kako se kretalo ulijevo, svojim prednjim lijevim dijelom udarilo u bočni i stražnji lijevi dio te stražnji lijevi kotač tužiteljevog vozila. Prije nego što je poduzeo radnju skretanja nije vidio da se vozilo UU kreće na taj način niti je mogao pretpostaviti da će ona već kod zebre početi skretati ulijevo i prelaziti na drugu stranu. U trenutku sudara njezino vozilo se nalazilo ispred pješačkog prijelaza, a iza znaka Stop, a na suprotnoj traci. Odmah nakon sraza ĐU se htjela udaljiti s mjesta nezgode i zbog toga je tužitelj odmah izvadio mobitel i fotografirao mjesto nezgode i položaj vozila i tek onda zvao policiju. Oni su rekli da ako se dogovore da nije potrebno da pristupe, a u protivnom da će doći nakon 3,4 sata. Oni su se onda dogovorili da će ispuniti Europsko izvješće i ĐU se suglasila s time da tužitelj ispuni njezin dio, što je i učinio. Ona je detaljno pročitala izvješće prije potpisivanja, potpisala ga i stavila onu napomenu.

10. Treba reći i to da je osiguranica tuženika pravomoćnom presudom ovog suda broj Pp-487/2022-16 od 29. travnja 2024. oglašena krivom što je 07. rujna 2021. u 11,36 u Rijeci kao vozač vozila M1 kategorije marke Mitsubishi registarske oznake [registarska oznaka] upravljala i kretala se [adresa] iz smjera juga u smjeru ulice Miroslava Krleže da se dolaskom neposredno ispred raskrižja s ulicom Miroslava Krleže nije kretala sredinom obilježene prometne trake već je skrenula ulijevo i dijelom vozila prešla preko pune uzdužne razdjelne crne na kolniku na kolničku traku namijenjenu prometu vozila iz suprotnog smjera kojom prilikom je prednjim lijevim bočnim dijelom udarila u stražnji lijevi bočni dio osobnog automobila marke Audi registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao GU prethodno se krećući licom TU iz smjera istoka u smjeru zapada te u trenutku prometne nesreće vršio skretanje ulijevo u [adresa] pri čemu je u prometnoj nesreći GU zadobio tjelesnu ozljedu u vidu trzajne ozljede vratne kralježnice, dakle, kao sudionik u prometu nije se držala zabrane izražene pomoću postavljenog prometnog znaka čime je izazvala prometnu nesreću u kojoj ima ozlijeđenih osoba, čime je počinila prekršaj iz članka 12. stavak 4. i 8. u svezi članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Međutim, tom odlukom parnični sud nije vezan te je ovlašten činjenično stanje i pitanje odgovornosti riješiti drukčije nego što je to utvrđeno u prekršajnom postupku, i to isključivo na temelju činjenica utvrđenih u okviru ovog parničnog postupka. Naime, prema članku 12. stavak 3. u parničnom postupku sud je vezan isključivo za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim i to samo u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca, a ne, dakle, i pravomoćnu presudu prekršajnog suda.

11. U ovoj parnici, na temelju izvedenih dokaza, međutim, nije bilo moguće utvrditi odlučne činjenice na temelju kojih bi se moglo zaključiti o dinamici nastanka predmetne prometne nezgode i posljedično o tome koji je sudionik (ili su oba) odgovoran za njezin nastanak. Sud nema stručnih znanja da na temelju dokumentacije u spisu i na temelju saslušanja tužitelja i svjedoka, koji su uzgred rečeno u bitnim okolnostima u potpunosti suprotni, utvrdi brzinu kojom su se vozila kretala, položaj vozila u trenutku sraza, mogućnost uočavanja vozila, mogućnost izbjegavanja sudara i druge relevantne činjenice, kao i njihovu međusobnu korelaciju, na temelju kojih bi mogao utvrditi odlučujući uzrok nezgode. To su činjenice koje je valjalo i bilo moguće utvrditi isključivo provođenjem dokaza prometnim vještačenje, sukladno članku 250. ZPP-a. Naime, unatoč tome što izvedeni dokazi ukazuju na određene relevantne činjenice, i dalje je, s obzirom na nedostatak stručnog znanja suda, ostalo nerazjašnjeno značenje, djelovanje te uzročnoposljedična veza zbivanja vezanih za predmetni štetni događaj, a upravo o razjašnjenju tih spornih okolnosti ovisi ocjena suda o osnovanosti osnove tužbenog zahtjeva.

12. Te je činjenice, koje su odlučne za presuđenje, bio dužan dokazati tužitelj, pozivom na članak 219. stavak 1. ZPP-a. Prema članku 221. a ZPP-a ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Slijedom navedenog, primjenom citirane odredbe članak 221a. ZPP-a, ocijenjeno je da tužitelj nije dokazao činjenice na kojima temelji svoj zahtjev, konkretno da mu je protupravnom radnjom osiguranice tuženika nastala šteta.

13. Prema članku 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., dalje: ZOO-a) tko drugome prouzroči štetu, dužan je nadoknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Citiranom odredbom propisane su opće pretpostavke odgovornosti za štetu. Odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete i ako postoji uzročna veza između štetne radnje i štete kao posljedice. Tako je za nastanak obveznopravnog odnosa po osnovi odgovornosti za prouzročenu štetu potrebno ispunjenje sljedećih pretpostavki - subjekti obveznog odnosa odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika, protupravnost te štetne radnje, šteta te uzročna veza između te štetne radnje i štete. Kako je u konkretnom slučaju nije dokazana šteta radnja osiguranice tuženika, a za nastanak obveznopravnog odnosa po osnovi odgovornosti za prouzročenu štetu opće pretpostavke za štetu moraju biti istodobno ispunjene, zahtjev za naknadom štete valjalo je odbiti bez ispitivanja jesu li ispunjene koje od ostalih pretpostavki odgovornosti za štetu, zbog čega o tim činjenicama nisu ni provedeni dokazi.

14. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a u svezi članka 155. ZPP-a, pa je tužitelj, koji je u cijelosti izgubio ovu parnicu, dužan tuženiku naknaditi sve troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23. dalje: Tarifa) i vrijednosti predmeta spora od 4.862,72 eura. Sud je priznao tuženiku zatražene troškove koji se odnose na troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav odgovora na tužbu 200,00 eura (Tbr. 8. t. 1. Tarife) i zastupanje na ročištima održanim 17. srpnja 2025. i 22. rujna 2025. 200,00 eura po ranji (Tbr. 9. t. 1. Tarife), sveukupno 600,00 eura, što uvećano za PDV (Tbr. 42. Tarife) iznosi 750,00 eura. Tuženiku nije odmjeren trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu jer se prema članku 4. stavak 1. točka 2. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18., 51/23.) ta pristojba plaća po pravomoćnom završetku postupka razmjerno uspjehu u parnici, pa tu pristojbu tuženik, koji je u parnici uspio, neće biti dužan snositi. Na priznati parnični trošak tuženiku je dosuđena zatezna kamata tekuća od presuđenja do isplate sukladno čl. 151. stavak 3. ZPP-a u visini određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

15. Slijedom svega iznijetoga, odlučeno je kao u izreci.

U Opatiji 3. listopada 2025.

Sutkinja:

Ana Župić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi pisano u 4 primjerka putem ovog suda, odnosno sukladno odredbi čl. 106.a st. 5. ZPP-a. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku