REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U OSIJEKU
Stalna služba u Belom Manastiru
Kralja Tomislava 53, 31300, Beli Manastir
P-750/2022-56
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru, po sucu Robertu Gojević, u pravnoj stvari tužitelja Croatia osiguranje d.d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupana po punomoćniku Krešimiru Ćurkoviću odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika LD "Sokol" Grabovac, [adresa], OIB: 10483354573, zastupano po punomoćniku Antunu Schmidu odvjetniku iz Osijeka, umješač na strani tuženika Euroherc osiguranje d.d., zastupan po punomoćniku Miroslavu Vegaru odvjetniku iz Osijeka, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave, održane u prisutnosti punomoćnika stranaka, zaključene 1. rujna 2022., temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a, objavljene 3. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku, Lovačkom društvu „Sokol“ Grabovac, sa sjedištem u [adresa], OIB: 10483354573, isplatiti tužitelju Croatia osiguranju d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, iznos od ukupno 2.102,01 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 7.8.2021. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope za stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
II Nalaže se tuženiku, Lovačkom društvu „Sokol“ Grabovac, sa sjedištem u [adresa], OIB: 10483354573, naknaditi tužitelju Croatia osiguranju d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, parnični trošak u iznosu od 2.717,48 eur, sa zakonskim zateznim kamatama, tekućim od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope za stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena na dan ispunjenja, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1.Tužitelj je ovom sudu podnio tužbu u kojoj navodi da je 1.7.2021. na lokalnoj cesti L-44138, iz smjera Čeminca prema [adresa], došlo je do izleta divljači iz lovišta kojim gospodari tuženik na označenu prometnicu te potom na vozilo koje se kretalo istom prometnicom, vozilo reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao NG. Zbog navedenog naleta tuženikove divljači, na vozilu reg. oznake [registarska oznaka], vlasništvo Porsche leasing d.o.o., je nastala imovinska šteta. Vozilo reg. oznake [registarska oznaka], vlasništvo Porsche leasing d.o.o., na dan štetnoga događaja bilo je osigurano kod tužitelja temeljem zaključenog ugovora o osiguranju automobilskog kaska, za slučaj sudara sa životinjama, po polici broj [broj police], zaključenoj za razdoblje od 4.8.2020. do 4.8.2021. godine. Tužitelj je svom osiguraniku 6.8.2021. naknadio pretrpljenu imovinsku štetu na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] u iznosu od ukupno 2.102,01 eur. Tuženik je imatelj divljači koja je u predmetnom štetnom događaju uzrokovala štetu za koju je tužitelj isplatio naknadu iz osiguranja. Ista je divljač na javnu prometnicu potekla iz lovišta kojim gospodari tuženik. Zbog navedenoga, tuženik je pasivno legitimiran u ovome parničnom postupku. Tužitelj je pozvao tuženika na plaćanje regresnoga duga mirnim putem, no, isti nije izvršio plaćanje po pozivu. Budući da tuženik odbija mirnim putem naknaditi tužitelju prouzročenu štetu, tužitelj predlaže sudu ga temeljem čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima na to obveže svojom presudom.
2. Tuženik u pisanom odgovoru na tužbu navodi da je kolektivnim osiguranjem u razdoblju od 1.6.2021. do 31.5.2022., preko Ministarstva poljoprivrede RH i Hrvatskog lovačkog saveza, osiguran od šteta prouzročenih naletom divljači u prometu u vrijeme štetnog događaja, kod osiguravatelja Euroherc osiguranja d.d. iz Zagreba, prema polici osiguranja od odgovornosti br.804271894. Predsjednik tuženika je povodom zahtjeva tužitelja od 11.4.2022. za isplatom regresnog potraživanja e-mailom obavijestio istog o postojanju navedenog osiguranja te je predložio da se u vezi predmetne štete direktno obrati Euroherc osiguranju d.d. pozivom na navedeni broj police osiguranja, što tužitelj nije učinio. Predlaže da sud obavijestiti treću osobu Eurohec osiguranje d.d. te pozove istu u smislu čl.206 i dr. ZPP-a da se pridruži u parnici kao umješač na strani tuženika. Tuženik ističe da je još 21.studenog 2011.. zatražio od Uprave za ceste Osječko-baranjske županije postavljanje prometnog znaka „Divljač na cesti“ upravo na dionici [adresa] a na temelju učestalih prelaza divljači preko te prometnice i prometnih nesreća zbog naleta vozila na divljač, a čemu Uprava za ceste nije do danas udovoljila. Navodi da unatoč nepostojanju navedenog prometnog znaka, vozaču NG kao dugogodišnjem stanovniku [adresa], nesumnjivo je poznato da je prostor oko navedene prometnice dio lovišta u kojem živi više komada razne vrste divljači te da vozači moraju prilagođavati svoju vožnju stanju na prometnici, pogotovo u noćnim uvjetima smanjene vidljivosti i uobičajene učestalije noćne migracije divljači preko prometnica. Čl.80. st.6. Zakona o lovstvu izričito je propisano da lovoovlaštenik odgovara za štetu nastalom naletom vozila na divljač ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Tuženik navedenog dana nije provodio nikakve lovne aktivnosti, pa ne može snositi odgovornost za štetu po općim propisima Zakona o obveznim odnosima jer je Zakon o lovstvu lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima na koji se poziva tužitelj, Pasivna legitimacija tuženika niti ne proizlazi iz Zakona o obveznim odnosima jer bi ona trebala biti utemeljena na objektivnoj odgovornosti vlasnika stvari, a ne imatelja stvari, kako to pogrešno insinuira tužitelj. Vlasništvo na divljači ima Republika Hrvatska te isto nije moglo ugovorom o zakupu lovišta prijeći na lovoovlaštenika budući da se prijenos vlasništva ne može vršiti zakupom ili sličnim pravnim poslom. Lovoovlašteniku pripada samo ulovljena divljač. Slijedom prednjeg, tuženik predlaže da sud, nakon provedenog postupka, odbije se tužitelj s tužbom i tužbenim zahtjevom.
3. Rješenjem br. P-750/2022-8 od 16. svibnja 2023. dopušteno je Euroherc osiguranju d.d. stupanje u ovu parnicu kao umješač na strani tuženika.
4. Sud je proveo dokaze čitanjem prijavu i odštetni zahtjev na listu 5. -6. spisa, Potvrde PP Beli Manastir na listu 7-8. spisa, police osiguranja ČG s priloženim uvjetima broj 004021091129 na listovima 9. -15 spisa, prometne dozvole na listu 16. spisa, vozačke dozvole za GG na listu 17. spisa, zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu na listu 18. spisa, prijave štete s prilozima na listovima 19. -27 spisa, računi na listovima 28.-30. spisa, radni nalog 31. spisa, narudžba za popravak na listu 32. spisa, obavijest o obračunu osigurnine na listu 33. spisa, regresni zahtjev na listu 35. spisa, izvadak po transakcijskom računu na listu 36. spisa, regresni zahtjev na listu 41. i 45. spisa, Euroherc polica osiguranja od odgovornosti br. 804271894 na listu 42. spisa, dopis tuženika Upravi ceste Osijek na listu 43. spisa, saslušanje svjedoka GG na listu 57. spisa, SG na listu 60. -61. spisa, nalaz i mišljenje vještaka Dražena Jeđuda na listu 69. -75. spisa, dopunu vještačenja vještaka Dražena Jeđuda na listu 83. spisa, nalaz i mišljenje vještaka Gorana Dijanovića na listu 115. -121. spisa, dopunu nalaza i mišljenja vještaka Gorana Dijanovića na listu 141. -142. i 146.-147. spisa i saslušanje vještaka Dražena Jeđuda i Gorana Dijanovića na listu 158. spisa.
4. Na temelju tako provedenih dokaza, ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza kao cjeline, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti.
5. Među strankama je nesporno da je došlo do štetnog događaja kojom prilikom je došlo do oštećenja vozila tužiteljevog osiguranika, te da je tužitelj s osnova kasko osiguranja isplatila svom osiguraniku iznos od 2.102,01 eur.
6. Sporno je među strankama da li postoji aktivna legitimacija tužitelja, da li postoji objektivna odgovornost tuženika za štetu ili postoji i objektivna odgovornost osiguranika tužitelja podredno da li postoji i doprinos osiguranika tužitelja za nastalu štetu. Također je sporno među strankama i dinamika nastanka prometne nesreće o čemu također ovisi odgovornost za štetu.
7. Čitanjem police osiguranja broj [broj police osiguranja] i pripadajućih uvjeta za istu utvrđeno je da je vozilo koje je učestvovalo u prometnoj nesreći imalo važeću policu automobilskog kasko osiguranja i to tzv. puni kasko. Prema priloženim uvjetima, točnije člankom 4. Uvjeta puni kasko pokriva sve rizike koji mogu prouzročiti oštećenja predmeta osiguranja, u ovom slučaju osiguranog osobnog vozila. Nalet divljači na vozilo nije isključen člankom 6. Uvjeta iz pokrića police osiguranja. Stoga nije osnovan prigovor nedostatka aktivne legitimacije na koje se poziva tuženik.
8. Svjedok NG, osobno saslušan navodi da se toga dana kretao iz Čeminca prema [adresa]. Prometna nesreća se dogodila nakon što je prošao dio ceste kod kojega se obje strane nalazi šuma. Nesreća se dogodila na način da je iz kanala s njegove lijeve strane gledano u pravcu njegovog kretanja skočila srna. Navodi da je već bio lagani sumrak ali problem je bio što je u kanalu bila visoka trava. Tom prilikom kretao se brzinom manjom od 90 km/h. Njemu je srna skočila na auto tako da je počeo lagano kočiti. Ne može se sjetiti koliko se od mjesta naleta zaustavio. Po njegovom sjećaju pronašli su divljač, lovačko društvo je došlo i odnijelo uginulu divljač. Srna se odbila nazad u kanal na istu stranu odakle je i izletjela. Na lice mjesta je izašla policija i napravila zapisnik. Vozilo je popravio. Vozilo je bilo u vlasništvu njegove sestre, tako da ne zna na koji način je popravljeno. Navodi da redovito na tom dijelu ceste uočava divljač. Pazio je koliko je mogao ali eto dogodilo se. Nije imao pisanu punomoć za upravljanje vozilom. Divljač je praktički bočno lupila u automobil, a on ju je lupio prednjim lijevim farom. Uto vrijeme nije bio postavljen znak upozorenja za "divljač na cesti" ali sada postoji.
8.1. Iskaz svjedoka sadrži podatke o načinu na koju se dogodila prometa nesreća, a što je ključno za rješenje ovog spora. Svjedok objektivno opisuje način na koje je došlo do naleta divljači na vozilo jer je njegov iskaz u skladu s provedenim vještačenjem. Stoga sud prihvaća iskaz ovog svjedoka u cijelosti.
9. Svjedok SG, osobno saslušan navodi da je u vrijeme toga događaja bio tajnik Lovačkog društva tako da mu je poznata ta nesreća. Kada su ga zvali iz Croatia osiguranja rekao im je da postoji kolektivna polica osiguranja, dao im je policu osiguranja i rekao im da se naplate iz toga. Na samo mjesto nesreće nije izlazio, išao je svjedok sada pok. N, on je preuzeo tu srnu i zbrinuo ju. Nije se čuo niti je bio u kontaktu s Euroherc osiguranjem d.d. u smislu da oni plate tu nesreću. U vrijeme prometne nesreće nije postojao znak "divljač na cesti". Još 2011. obratio se Hrvatskim cestama iz Županije Osječko-baranjske ali su mu rekli da ne treba postaviti još znak. Ponovo se obratio 2022. nakon čega je znak postavljen.
9.1. Iskaz svjedoka SG ne sadrži podatke o pravno relevantnim činjenicama te ga sud nije posebno razmatarao.
10. Na okolnosti dinamike nastanka prometne nesreće sud je proveo dokaz vještačenje po vještacima Draženu Jeđudu i Goranu Dijanoviću.
11. Vještak Dražen Jeđud u svom nalazu i mišljenju navodi da se prometna nesreća dogodila kao ulazni frontalni nalet prednjeg lijevog dijela OA reg. oznake [registarska oznaka] na prednji desni bočni dio tijela divljači (srne). Mjesto naleta na kolniku nalazi se 6,3 m zapadno (prije) PPTM i 4,0 m ulijevo od osovine. U trenutku prometne nesreće OA reg. oznake [registarska oznaka] se kretao kolnikom LC br. 44139 iz smjera zapada u smjeru istoka, a divljač je pretrčavala kolnik iz smjera sjevera u smjeru juga, odnosno s lijeve na desnu stranu gledano u smjeru kretanja OA i kretala se brzinom oko 30 km/h. U trenutku naleta na divljač i u fazi prilaza mjestu događaja OA reg. oznake [registarska oznaka] se kretao brzinom oko 83 km/h. Obzirom na uvjete vidljivosti i konfiguraciju terena, vozač OA reg. oznake [registarska oznaka] je mogao uočiti divljač u trenutku njezinog izlaska iz odvodnog kanala, odnosno oko 0,62 s prije naleta. Obzirom da je vrijeme mogućeg uočavanja divljači bilo u okviru vremena reagiranja prosječno trijeznog vozača, slijedi da vozač OA reg. oznake [registarska oznaka] u konkretnoj prometnoj situaciji pri brzini 83 km/h nije imao tehničku mogućnost za izbjegavanje prometne nesreće. Reagiranjem vozača OA reg. oznake [registarska oznaka] u trenutku mogućeg uočavanja divljači, isti bi uspio zaustaviti OA prije mjesta naleta da se kretao brzinom ne većom od oko 32 km/h. Na mjestu prometne nesreće nije bio postavljen prometni znak br. A44 "Divljač na cesti".
12. Vještak Gorana Dijanovića u svom nalazu i mišljenju navodi da je u predmetnom slučaju došlo do naleta na divljač koja je pretrčavala cestu. Vozač nije imao tehničke mogućnosti uročiti i na vrijeme od reagirati na divljač koja je dolazila s lijeve strane. Faktori koji su to onemogućavali su mrak, neosvijetljena cesta, dopuštena brzina od 90 km/h, lijevi pramen dugih svjetala kraći je od desnog tako da je ograničena širina vidnog polja s lijeve strane. Na navedenoj dionici događaja nije postavljen prometni znak "divljač na cesti." Kontakt je ostvaren na prednjoj lijevoj strani vozila. Na vozilu nisu nastala veća dubinska oštećenja. Divljač nije preživjela udar.
12.1. Saslušani na ročištu za glavnu raspravu vještaci suglasno izjavljuju da je brzina kretanja vozila bila oko 86 km/h. Preciznije utvrđivanje brzine nije moguće jer u konkretnom slučaju nije bio tragova kočenja. Unatoč primjedbama na nalaz i mišljenje vještaka ovaj sud prihvaća kao objektivne i izrađene u skladu s pravilima struke. Prema nalazu i mišljenju vještaka vozač vozila svjedok NG nije imao tehničke mogućnosti uočiti i na vrijeme reagirati na divljač koja je dolazila s lijeve strane.
13. Divljač na cesti i općenito u svakom obliku prometa je opasna stvar jer je njezino ponašanje nepredvidivo. Za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik i ta odgovornost obuhvaća kako štetu na okolini tako i štetu do koje je došlo uništenjem ili oštećenjem same opasne stvari. U konkretnom slučaju cjelokupna šteta, kako na vozilu tako i na divljači, potječe od srne koja je izašla na cestu. Stoga postoji odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju sukladno člancima 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima koji propisuju da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik odnosno vezano uz članak 1066. Zakona o obveznim odnosima i članak 86. Zakona o lovstvu koji propisuje da za štetu koju divljač počini u lovištu odgovara lovoovlaštenik lovišta te da umjesto vlasnika opasne stvari odgovara i osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar ili dao u nadgledanje. Tuženik već u odgovoru na tužbu priznaje da mu je divljač povjerena na uzgoj i čuvanje što izravno upućuje na primjenu čl. 1066. Zakona o obveznim odnosima.
14. Tvrdnje tuženika da je poduzeo sve radnje propisane Zakonom o lovstvu, a koje tvrdnje sud ne dovodi u pitanje, također ne oslobađaju tuženika od odgovornosti za naknadu ove štete. Šteta nastala u vezi sa opasnom stvari smatra se da potiču od te stvari, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Kako tuženik u ovom postupku nije dokazao da šteta ne potječe zbog naglog i nepredvidivog izlaska srne na cestu postoji njegova objektivna odgovornost za štetu čak u situaciji kada je poduzeo sve zakonom predviđene radnje da spriječi nastanak štete. Prema iskazu svjedoka utvrđuje se da je divljač izašla iz kanala koji se nalazi s lijeve strane ceste gledano u pravcu kretanja vozila oštećenog.
15. Slijedom iznijetoga valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i presudi kao u izreci presude.
16. Odluka o troškovima postupka temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a, a tužitelju su u trošak priznati troškovi zastupanja odvjetnika koji se odnose na pristup na ročište 20.3.2023., 16.5.2023., 19.9.2023., 19.11.2024., 8.4.2025. i 1.9.2025. sve po 200,00 eur, sastav obrazloženog podneska od 2.4.2024., 13.5.2024., 19.12.2024. sve po 200,00 eur, s pripadajućim PDV-om, troškovi vještačenja u iznosu od 400,00 eur, pristojbe na tužbu 33,74 eur i pristojbe na presudu 33,74 eur, ukupno 2.717,48 eur.
Beli Manastir, 3. listopada 2025.
S U D A C :
Robert Gojević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka.
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
- pun. umješača