Poslovni broj: Pn-120/2023-17

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu u pravnoj stvari tužitelja ĆĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB:52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Novom Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. rujna 2025. u prisutnosti tužitelja i zamjenika općinskog državnog odvjetnika, 3. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I) Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Tužitelj predlaže da sud presudi da tuženik plati tužitelju naknadu štete:

1. zbog šikane 6.636,14 EUR,

2. zbog povrede osobnosti 2.654,45 EUR,

3. zbog ugroze fizičkog zdravlja 1.327,22 EUR

4. primjerenu naknadu zbog povrede Ustavnog prava na suđenje u razumnom roku 800,00 EUR,

5. troškove parnice u cjelini s pripadajućim zateznim kamatama."

II) Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 400,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 3. listopada 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj sudu ovom sudu 5. listopada 2023. protiv tuženika tvrdi da mu je nepravilnim i nezakonitim radom sudova prouzročena neimovinska i imovinska šteta. Nepravilan i nezakonit rad sudova počinjen je u predmetima broj P-5143/2020 na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu i Gzp I-8/2020 na Općinskom sudu u Sesvetama, a sastoji se u donošenju nezakonitih odluka u kojima je tužitelju uskraćeno pravo na pravnu zaštitu. Daljnje povrede sudova napravljene su u postupcima po pravnim lijekovima u kojima su viši sudovi preispitivali navedene odluke. Postupak pred Općinskom sudu u Sesvetama pod brojem Gzp I-8/2020 vođen je povodom zahtjeva tužitelja za suđenje u razumnom te je odlukom suda tužiteljev zahtjev odbijen što je potvrđeno odukama viših sudova, zaključno do Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-1174/2023 od 11. svibnja 2023. Parnični postupak pred Općinskom građanskom sudu u Zagrebu broj P-5143/2020 se vodio po tužbi ovdje tužitelja protiv Gradske plinare Zagreb – Opskrba d.o.o. radi naknade štete Taj postupak je okončan presudom kojom se odbija tužbeni zahtjev koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj GŽ- 959/2021 od 19. siječnja 2022. U tom postupku tužitelj je tužio Gradsku Plinaru Zagreb- Opskrba d.o.o. radi naknade štete koja mu je prouzročena šikanoznim pokretanjem više postupaka protiv tužitelja radi naplate nepostojećih računa. Unatoč presudama kojima je Gradska plinara Zagreb – Opskrba d.o.o. odbijena s tužbama jer su sudovi utvrdili da je raskinut ugovorni odnos između korisnika usluge i opskrbljivača usluge plinom, Gradska Plinara Zagreb- Opskrba je nastavila pokretati ovršne postupke protiv tužitelja ta daljnje razdoblje uzrokujući mu time štetu u vidu povrede prava na duševni mir. Međutim, sudovi su u postupku koji se vodio radi naknade štete protiv Gradske Plinare Zagreb- Opskrba d.o.o. zbog obijesnog parničenja odbili tužbeni zahtjev zasnivajući svoju odluku na arbitrarnom tumačenju zakona. Tužitelj je pokrenuo i postupak radi zaštite svog prava na suđenje u razumnom roku koji je okončan odlukom Općinskog suda u Sesvetama Gzp I-8/2020 kojom je odbijen zahtjev tužitelja kao neosnovan uz obrazloženje da je postupak okončan presudom suda prvog stupnja pa nema osnove da se udovolji zahtjevu predlagatelja. Takva odluka suda je pogrešna iz razloga što postupak, u trenutku podnošenja zahtjeva za suđenje u razumnom roku nije pravomoćno okončan jer je protiv presude podnesena žalba. Stoga je Općinski sud u Sesvetama pogrešno zaključio da je nadležan za postupanje budući je stvarno nadležan bio neposredno viši sud koji je nadležan za odlučivanje o žalbi. Stoga je Općinski sud u Sesvetama, pravilnom primjenom zahtjeva trebao proslijediti zahtjev tužitelja za suđenje u razumnom roku na odlučivanje županijskom sudu. Viši sudovi su potvrdili takvu odluku suda prvog stupnja pri čemu nisu obrazložili pitanje stvarne nadležnosti. U podnesku od 24. listopada 2023. predlaže sudu dosuditi mu naknadu štete u iznosu od 6.636,14 EUR s osnove šikane, iznos od 2.654,45 EUR s osnove povrede prava osobnosti i iznos od 1.327,22 EUR s osnove ugroze fizičkog zdravlja te primjerenu naknadu zbog prava na suđenje u razumnom roku od 800,00 EUR. Potražuje i parnični trošak.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da nisu ispunjene osnove za naknadu štete temeljem čl. 105. st. 1. Zakona o sudovima. Sudska praksa tumači pojam nezakonit rad suda kao postupanje suprotno zakonu, drugom propisu i općem aktu, odnosno propuštanje da se primijeni zakon, drugi propis ili opći akt pri čemu pogrešna primjena materijalnog prava ili pogrešna primjena postupovnih odredbi nije sama po sebi nezakonit rad u smislu odredbe čl. 105. st. 1. Zakona o sudovima jer se mora raditi o izuzetnim povredama zakona koji su posljedica proizvoljnog tumačenja i samovoljne primjene mjerodavnog prava (Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi Rev-2075/12 od 17. veljače 2015.). Nepravilan rad suda se definira kao činjenje ili nečinjenje suprotno uobičajenom ili propisanom načinu obavljanja djelatnosti (presuda Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-5171/14 od 13. srpnja 2016.). Takav rad nije prisutan u postupcima koji se spominju u tužbi pa time niti kod ocjene nadležnosti, odnosno utvrđivanja činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava. Tužitelj u tužbi vrlo općenito navodi u čemu se sastoje propusti suda. Međutim, iz samih odluka koje su dostavljene uz tužbu proizlazi da su sudovi odlučili o svim njegovim zahtjevima te da je tužitelj protiv navedenih odluka koristio sva dopuštena pravna sredstva. Nezadovoljstvo tužitelja s ishodom postupka ne predstavlja osnovu za naknadu štete u smislu čl. 105. st. 1. Zakona o sudovima. Tužitelj nije dokazao niti osnov niti visinu štete kao niti ostale pretpostavke odgovornosti za štetu. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog trošak.

3. Tijekom postupka sud je pročitao presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu Pn-5143/2020-9 od 17. lipnja 2021. (list 4-11), rješenje Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Su-Gzp I-8/2020 od 26. listopada 2020. (list 12), dopis tužitelja upućen Gradskoj plinari Zagreb – Opskrba d.o.o. od 24. rujna 2012. (list 13), priključnicu (list 14), očitovanje na odluku N-DO- 79/2023 (list 15-16), zahtjev za mirno rješenje spora od 22. lipnja 2023. (list 17), očitovanje na zahtjev za mirno rješenje spora od 22. rujna 2023. (list 18-20), dopis ODO Novi Zagreb od 17. kolovoza 2023. (list 22), dopuna zahtjeva za mirno rješenje spora (list 23), rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Su-Gžzp I-20/2020-2 od 21. siječnja 2021. (list 24-26), presudu i rješenje Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-959/2021-3 od 19. siječnja 2022. (list 27-29), rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Su-Gzp I-79/2019 od 7. lipnja 2019. (list 71), rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu Su-Gzp I-59/2019 od 23. travnja 2019. (list 72-73) te je putem e-spisa izvršen uvid u spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5143/2020 i spisa Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Povrv- 291/2019 i Su-Gzp I-8/2020.

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07; 84/08; 123/08., 57/11., 148/11.,25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete koju temelji na tvrdnji da mu je prouzročena nepravilnim i nezakonitim radom sudova koji mu nisu pružili pravnu zaštitu u postupcima protiv Gradske plinare Zagreb – Opskrba d.o.o. i u postupku zaštite njegovog prava na suđenje u razumnom roku.

6. Između stranaka nije sporno da se vodio postupak pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod brojem P-5143/2020 po tužbi tužitelja protiv Gradske plinare Zagreb – Opskrba d.o.o. radi naknade štete i postupak pred Općinskim sudom u Sesvetama pod poslovnim brojem Gzp-I-8/2020 povodom zahtjeva tužitelja za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

7. Sporno je da li su sudovi u tim postupcima izvršili povrede na štetu tužitelja koje se mogu odrediti kao nepravilan i nezakonit rad suda u smislu čl. 105. st. 1. Zakona o sudovima (Narodne novine 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23, 155/23 i 36/24 – dalje ZS) pa posljedično da li tužitelj ima pravo na naknadu štete. Sporne su sve pretpostavke odgovornosti za štetu, kao i osnov i visina štete.

8. Iz tijekom postupka izvedenih dokaza sud je utvrdio:

- da je Gradska plinara Zagreb – Opskrba d.o.o. protiv ovdje tužitelja pokrenula više postupaka radi naplate računa u kojima je odbijen tužbeni zahtjev jer je utvrđeno da je odnos između stranaka raskinut 2013.,

- da je tužitelj tužio Gradsku plinaru Zagreb – Opskrba d.o.o. u postupku pod brojem Pn-5143/2020 pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu radi naknade neimovinske štete zbog obijesnog parničenja,

- da je u tom postupku sud odbio tužbeni zahtjev presudom od 17. lipnja 2021. jer je zaključio da u postupanju Gradske plinare Zagreb – Opskrba d.o.o. nema protupravnosti pa nisu ostvarene pretpostavke odgovornosti za štetu u smislu čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima,

- da sud svoj zaključak u presudi obrazlaže time da je pravo na pristup sudu temeljno pravo svake fizičke i pravne osobe koje je zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, a da pravne radnje koje je Gradska plinara Zagreb – Opskrba d.o.o. poduzela pokretanjem navedenih postupaka nemaju elemente obijesnog parničenja, da se pokretanje neosnovanih postupaka penalizira kroz dosuđivanje parničnih troškova drugoj strani pri čemu se pokretanje takvih postupaka ne može a priori zabraniti,

- da je Županijski sud u Dubrovniku presudom poslovni broj Gž- 959/2021 od 19. siječnja 2022. potvrdio prvostupanjsku presudu i odbio žalbu ovdje tužitelja s razlozima koje je naveo i prvostupanjski sud,

- da je tužitelj u postupku koji se vodio pred Općinskim sudom u Sesvetama poslovni broj Povrv-291/2019 podnio zahtjev za suđenje u razumnom roku 12. listopada 2020. o kojem je rješenjem poslovni broj Gzp I-8/2020 od 26. listopada 2020. odlučio zamjenik predsjednika tog suda na način da je isti odbio uz obrazloženje da je u predmetu donesena presuda od 22. travnja 2020. slijedom čega je postupak okončan pred tim sudom pa nema osnova za udovoljenje zahtjevu

- da je protiv navedenog rješenja tužitelj podnio žalbu o kojoj je odlučio Županijski sud u Zagrebu rješenjem poslovni broj Gžzp I-20/2020 od 21. siječnja 2021. kojim je odbio žalbu predlagatelja i potvrdio prvostupanjsko rješenje ponavljajući razloge koji su iznijeti u prvostupanjskom rješenju,

- da je drugostupanjski sud u svom rješenju. dodatno obrazložio svrhu instituta zaštite prava na suđenje u razumnom roku navodeći da je svrha da se odredi rok za donošenje odluke i dovršetak postupka,

9. Prvenstveno valja reći da je sud cijenio vjerodostojnom svu dokumentaciju koja prileži spisu.

10. Članak 2. ZS-a propisuje da su sudovi su tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom.

10.1. Članak 4. ZS-a propisuje da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela.

10.2. Članak 5. ZS-a propisuje da sudovi sude na temelju Ustava, pravne stečevine Europske unije, međunarodnih ugovora, zakona i drugih važećih izvora prava.

10.3. Članak 6. ZS-a propisuje da je zabranjen je svaki oblik utjecaja na donošenje sudske odluke, posebno svaki oblik prisile prema sucima, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja te korištenje medija i javnih istupanja na način suprotan načelima demokratskog društva, a koje ima za svrhu utjecaj na tijek i ishod sudskih postupaka.(2) Odluku suda smije mijenjati i ukidati samo sud u čiju nadležnost spada predmet u postupku propisanom zakonom.(3) Svatko u Republici Hrvatskoj dužan je poštivati pravomoćnu i ovršnu odnosno izvršnu sudsku odluku i njoj se pokoriti.

10.4. Odredbom članka 105. stavak 1. ZS-a je propisano da Republika Hrvatska odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti.

11. Javnopravna odgovornost Republike Hrvatske se prosuđuje prema načelu uzročnosti, pa je za zaključak o postojanju odgovornosti potrebno utvrditi da je postojao nezakonit ili nepravilan rad suca u obnašanju dužnosti, postojanje same štete i postojanje uzročne veze između nezakonitog odnosno nepravilnog rada suca i nastale štete.

12. Obrazlažući svoju tužbu tužitelj se poziva na iste tvrdnje o činjenicama koje je iznosio u postupcima koji su prethodili ovoj tužbi.

13. Te tvrdnje se mogu podijeliti u dvije skupine:

- one koje se tiču ukazivanja da su sudovi donosili nezakonite odluke u parničnom postupku započetom pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu i pravomoćno dovršenom pred Županijskim sudom u Dubrovniku, a koji se vodio po tužbi ovdje tužitelja protiv gradske Plinare Zagreb- Opskrba d.o.o. radi naknade štete,

- one koji se tiču postupka koji je vođen povodom zahtjeva predlagatelja za suđenje u razumnom roku započet pred Općinskim sudom u Sesvetama i pravomoćno dovršen pred Županijskim sudom u Zagrebu, a čija odluka je bila preispitivana i pred višim sudovima (Vrhovni sud Republike Hrvatske i Ustavni sud Republičke Hrvatske).

14. Prema mišljenju ovog suda, iz utvrđenog činjeničnog stanja ne proizlazi da postoji nepravilan i nezakonit rad sudova u tim postupcima.

15. Naime, tvrdnje tužitelja o nezakonitom radu sudova u parničnom predmetu se u bitnom svode na nezadovoljstvo tužitelja ishodom tog postupka koji je okončan u korist druge stranke u postupku. Tužitelj u tužbi preispituje utvrđene činjenice i zauzeti pravni stav u odluci sudova kojima se odbija njegov zahtjev za naknadom štete. Na to valja reći da je prvostupanjska odluka bila predmet preispitivanja i pred drugostupanjskim sudom koji je prihvatio po prvostupanjskom sudu utvrđeno činjenično stanje i zauzeto pravno stajalište po kojem nije bilo protupravnosti na strani Gradske Plinare Zagreb - Opskrba d.o.o. time što je protiv ovdje tužitelja pokretao postupke radi neplaćenih računa.

16. Odluke sudova nemaju elemente arbitrarnosti kao što tvrdi tužitelj budući da su obrazložene razlozima koji su utemeljeni na utvrđenim činjenicama. Ovaj sud smatra da uloga suda u ovom predmetu nije preispitivati zakonitost i pravilnost donesenih odluka koje smije ispitivati samo sud u postupku povodom pravnih lijekova. Uloga ovog postupka može biti samo otklanjanje izrazitih nezakonitosti i nepravilnosti počinjenih od strane suda kojim je osobama nanesena šteta, a koje nezakonitosti i nepravilnosti nisu ili ne mogu biti predmet preispitivanja od viših sudova u postupku pravnih lijekova ili ako im je pravna zaštita evidentno uskraćena u tim postupcima. U konkretnom slučaju, takvog kršenja zakona ili postupanja u parničnom postupku nije bilo pa se rad sudova ne može podvesti pod odgovornost iz članka 105. stavak 1. ZS-a.

17. Što se tiče postupanja sudova u postupku povodom Zahtjeva tužitelja za suđenje u razumnom roku valja reći da je taj zahtjev podnesen nakon donošenja prvostupanjske odluke dok je predmet još bio kod prvostupanjskog suda pa je za taj postupak nadležan prvostupanjski sud prema odredbi članka 65. stavak 1. Zakona o sudovima (Narodne novine broj 28/2013). Tužitelj pogrešno tumači navedenu odredbu navodeći da je o zahtjevu trebao odlučivati viši sud budući da je zahtjev podnesen nakon podnesene žalbe na prvostupanjsku odluku. To stoga što je člankom 65. ZS-a propisano da se zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podnosi sudu pred kojim se postupak vodi, a o zahtjevu odlučuje predsjednik suda, a ako se radi o predmetu u kojem postupa predsjednik suda, o zahtjevu odlučuje zamjenik predsjednika suda.

18. Prema tome, kako je u trenutku podnošenja zahtjeva predmet u fazi upućivanja na viši sud radi podnesene žalbe, to se isti još uvijek vodi pred prvostupanjskim pa i o zahtjevu odlučuje prvostupanjski sud, a ne viši sud koji je nadležan za odlučivanje o žalbi.

19. Što se tiče preispitivanja merituma odluke o pravu tužitelja na suđenje u razumnom roku valja reći da su sudovi o tome iznijeli razloge na kojima temelje svoju odluku i to u prvom i drugom stupnju. Stoga sud ocjenjuje da u postupanju sudova u tom izvanparničnom postupku nije bilo nezakonitog i nepravilnog rada pa nisu ispunjene pretpostavke za naknadu štete.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP. Troškovi su odmjereni prema troškovniku stranke, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23) po kojima vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR.

21. Tako je tuženiku za zastupanje po Općinskom državnom odvjetništvu u Novom Zagrebu dosuđen trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 400,00 EUR. Isti trošak se odnosi na sastav odgovora na tužbu u iznosu 100 bodova (Tbr. 8/1) i zastupanje na ročištu 16. rujna 2025. u iznosu 100 bodova (Tbr. 9/1).

22. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 3. listopada 2025.

S u d a c :

Nives Grubišić Đogić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovoga suda.

DNA:

- tužitelju

- ODO Novi Zagreb na broj P-DO-64/2023