Broj: Ppž-8923/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. JS, zbog prekršaja iz članka 39.a stavak 1. točke 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“ broj 117/2003., 71/2006., 43/2009. i 34/2011.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, Policijske postaje Poreč-Parenzo, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo od 2. listopada 2024., broj: Pp -856/2024, u sjednici vijeća održanoj 3. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, Policijske postaje Poreč-Parenzo, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o prekršajnopravnim sankcijama na način da se okr. JS, za prekršaj iz članka 39.a stavak 1. točka 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, za koji je tom presudom proglašen krivim, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna 660,00 (šesto šezdeset) eura, koju je dužan platiti u roku u roku od 15 dana od primitka ove presude, a ako okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine te novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti te mu se na temelju članka 32. stavak 1. podstavak 1. istog Zakona, izriče zaštitna mjera zabrane prisustvovanja određenim svim športskim natjecanjima – nogometnim utakmicama u Republici Hrvatskoj u kojima sudjeluje „NK Jadran“ i hrvatska nogometna reprezentacija, s obvezom javljanja u policijsku postaju u trajanju od 1 (jedne) godine.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo od 2. listopada 2024., broj: Pp - 856/2024, okr. JS je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 39.a stavak 1. točka 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, za koji mu je, uz primjenu odredbi o ublažavanju, izrečena novčana kazna od 300,00 eura, koju je dužan platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka 30,00 eura.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj, naznačujući da se žali zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama, odnosno zbog odluke prvostupanjskog suda o izricanju novčane kazne u ublaženom iznosu i odluke o neizricanju predložene zaštitne mjere. U žalbi se predlaže da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljeniku izrekne predložene zaštitne mjera u zakonskim okvirima.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.
5. Naime, kako je to vidljivo iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski sud je kao olakotne okolnosti cijenio priznanje okrivljenika, dosadašnju nekažnjavanost te izraženo žaljenje okrivljenika zbog počinjenog prekršaja, dok otegotne okolnosti nisu nađene.
5.1. Međutim, kod takve ocjene vrste i mjere kazne, prvostupanjski sud potpuno zanemaruje činjenicu težine inkriminiranog prekršaja, a što tužitelj osnovano u žalbi ističe. S obzirom da, u konkretnom slučaju, nisu utvrđene naročito olakotne okolnosti, a okolnosti koje prvostupanjski sud cijeni kao olakotne okolnosti nemaju karakter naročito olakotnih okolnosti koje opravdavaju primjenu odredbi o ublažavanju kazne te imajući na umu težinu počinjenog djela, i po ocjeni ovog suda, ne postoje one posebno izražene olakotne okolnosti koje bi opravdavale primjenu instituta ublažavanja kazne. Pritom treba naglasiti da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja.
5.2. Iz navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud, prilikom odmjeravanja kazne, precijenio značaj utvrđenih olakotnih okolnosti te propustio, kao otegotno, cijeniti značaj protupravnog postupanja okrivljenika. Inkriminirano ponašanje okrivljenika predstavlja teži oblik prekršaja, a s time povezanu jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra i stupanj pogibeljnosti, kao i to da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, i ovaj sud smatra da nema osnove za primjenu instituta ublažavanja kazne.
6. Imajući na umu prethodno navedeno, ovaj sud je, prihvaćajući žalbu tužitelja, okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u visini zakonom propisanog minimuma, smatrajući je primjerenom stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.
7. Isto tako, osnovano tužitelj smatra da okr. JS treba izreći zaštitnu mjeru iz članka 32. stavak 1. podstavak 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.
7.1. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku o neizricanju predložene zaštitne mjere zabrane prisustvovanja na športskim natjecanjima - nogometnim utakmicama na području Republike Hrvatske na kojima sudjeluje „NK Jadran“ i hrvatska nogometna reprezentacija uz obvezu javljanja u policijsku postaju u trajanju od jedne (1) godine, utemeljio na činjenici dosadašnje neosuđivanost okrivljenika na temelju koje je zaključio da ne postoji opasnost da bi okrivljenik mogao ponovno počiniti prekršaje na športskim natjecanjima.
7.2. Međutim, imajući na umu protupravnu količinu u postupanju okr. JS te činjenicu da je počinio teži oblik prekršaja bacio dva pirotehnička sredstva, ovaj sud smatra da iz navedenih okolnosti proizlazi opasnost od ponavljanja u činjenju ove vrste prekršaja, radi čega, navedene okolnosti, a unatoč okrivljenikovoj dosadašnjoj neosuđivanosti, po ocjeni ovog suda, nedvojbeno upućuju na nužnost izricanja zaštitne mjere iz članka 32. stavak 1. podstavak 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, kako bi se otklonile okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji je predmet ovog postupka i kako bi dodatno preventivno djelovale na buduće ponašanje okrivljenika. Duljina trajanja izrečene mjere od jedne godine, dakle u zakonom propisanom minimumu trajanja, a imajući na umu sve okolnosti počinjenih prekršaja i ličnosti okrivljenika, primjerena je težini počinjenih prekršaja i opasnosti ponavljanja istog.
7.3. Iz navedenih razloga, ovaj sud smatra da je za postizanje svrhe zaštitnih mjera iz članka 51. Prekršajnog zakona nužno izreći predmetnu zaštitnu mjeru (članak 32. stavak 1. podstavak 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima) u trajanju od jedne godine, a što je, po ocjeni ovog suda, sukladno načelu razmjernosti propisanim članku 51.a Prekršajnog zakona.
7.4. S obzirom da je okrivljeniku izrečena zaštitna mjera iz članka 32. stavak 1. podstavak 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, dužan je postupati sukladno članku 32.a stavak 1., 2., 4. i 5. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.
8. Potrebno je istaknuti da ovaj sud nije okrivljeniku izrekao i zaštitnu mjeru zabrane odlaska u inozemstvo na utakmice na kojima sudjeluje „NK Jadran“ i Hrvatska nogometna reprezentacija uz obvezu javljanja u policijsku postaju, kako se to predlaže u žalbi, obzirom da zaštitna mjera takvog sadržaja nije propisana Zakonom. Naime, odredbom člankom 32. stavak 1. podstavak 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, propisana je zaštitna mjera koja glasi: zabrane odlaska na određena športska natjecanja u inozemstvu na kojima sudjeluju hrvatske reprezentacije ili športski klubovi s obvezom javlja u policijsku postaju i obvezom predavanja putne isprave.
9. Slijedom navedenog, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 3. listopada 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić,v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, tužitelja i nacionalni športski savez.
