REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Poslovni broj: Gž-1201/2024-2

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Sošić kao predsjednice vijeća, Helene Poropat kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Igora Rakića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. CP, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. Mirjane Bošković, Bosna i Hercegovina, [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] koje zastupa punomoćnica Nedjeljka Asanović Sarić, odvjetnica u [adresa], protiv tuženice VP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica Marina Maslek Novevska, odvjetnica u [adresa], radi uspostave prijašnjeg stanja, odlučujući o žalbi tužene protiv presude i rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: P-883/2022-16 od 14. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 3. listopada 2025.,

p r e s u d i o i r i j e š i o j e

I. Odbija se žalba tužene VP kao neosnovana i potvrđuje se presuda i rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: P-883/2022-16 od 14. lipnja 2024.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužene VP za naknadu parničnog troška ovog žalbenog dijela postupka u cijelosti.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom naloženo je tuženici VP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe vrati u prvobitno stanje istočnu fasadu čest. zgr. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to dio fasade na razini prvog kata obloženu kamenom, na način da ukloni vrata i zazida otvor za vrata i postavi/vrati prozor, te ukloni betonski podest/terasu poviše ulaznih vrata u kuću, zazidani dio otvora ponovno obloži kamenom, ukloni sav građevinski materijal, te da se ubuduće kani poduzimanja opisanih ili bilo kakvih drugih građevinskih radova na zajedničkim dijelovima čest. zgr. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (točka I. izreke). U točki II. izreke naloženo je tuženici VP da u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužiteljima CP, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] i Mirjani Bošković, Bosna i Hercegovina, [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] parnični trošak u iznosu od 1.454,62 eura sa zateznim kamatama, koje teku od dana presuđenja 14.lipnja 2024. do isplate. Rješenjem sud prvog stupnja je odbio zahtjev tuženice kojim je tražila da joj tužitelji osiguraju parnične troškove.

2. Žalbu koja je pravovremena i dopuštena protiv te presude i rješenja izjavljuje tužena ĆP iz svih žalbenih razloga. Ukazuje da je sud prvog stupnja propustio utvrditi da su sporni poslovi koje je poduzela na fasadi zgrade, poslovi redovne uprave, da oni isključivo predstavljaju poboljšicu na cijeloj nekretnini koje su stranke suvlasnici, da su poduzeti radovi bili nužni za njeno održavanje obzirom se radilo o starom drvenom prozoru koji je propao pa ga je trebalo promijeniti, da je ona većinski vlasnik te nekretnine te da tužitelji nisu dokazali osnovanost svog tužbenog zahtjeva. Ukazuje na apsolutno bitnu povredu parničnog postupka iz čl. 354. st.2. toč.11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23

- dalje: ZPP), kao i na to da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo prilikom odlučivanja o njezinom zahtjevu da joj tužitelji osiguraju parnične troškove. Žalbeni je prijedlog da se pobijana presuda ukine na način da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja i da se obveže tužitelje da joj naknade parnični trošak, a podredno da se ukine presuda i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Potražuje troškove za sastav žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

3. Sa žalbom je postupljeno sukladno odredbi čl. 359. st.1. ZPP-a.

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba tužene VP nije osnovana.

6. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za uspostavu ranijeg stanja na istočnoj fasadi nekretnine u suvlasništvu stranaka i to čest. zgr. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], dio fasade na razini prvog kata obloženu kamenom, na način da ukloni vrata i zazida otvor za vrata i postavi/vrati prozor, te ukloni betonski podest/terasu poviše ulaznih vrata u kuću, zazidani dio otvora ponovno obloži kamenom, ukloni sav građevinski materijal, te zahtjev da se ubuduće kani poduzimanja opisanih ili bilo kakvih drugih građevinskih radova na zajedničkim dijelovima.

7. Sud prvog stupnja je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja s obrazloženjem u bitnome da je ostavina pok. ĐP koja se sastojala i od cjeline prava vlasništva na I. katu čest. zgr. [katastarska čestica]., čest. zen. 1014/23 k. o. [katastarska općina], raspoređena na DP, Mirjanu Bošković i VP, svakoj u 1/3 dijela; da prema zemljišnoknjižnom izvatku proizlazi da su na čestici zgrade [katastarska čestica] kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uspostavljene dvije etaže (stan u prizemlju koji je u vlasništvu tužene te stan na I. katu koji je u suvlasništvu stranaka, svake u 1/3 dijela) te je zabilježeno pravo nadogradnje visokog potkrovlja u korist tužene; da predmetna fasada predstavlja zajednički dio nekretnine koja je u suvlasništvu parničnih stranaka; da se za poduzimanje poslova na tom zajedničkom dijelu zgrade primjenjuje pravilo o poslovima redovne i izvanredne uprave; da uklanjanje prozorskog otvora i na njegovo mjesto probijanje zida fasade i postavljanje vrata te ispod tih vrata postavljanje podesta kao terace, koji je ukopan u fasadu, predstavljaju poslove izvanredne uprave za koje poduzimanje je potrebna suglasnost svih suvlasnika zgrade prema odredbi čl. 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 96/2017. dalje: ZV). Osim toga da se ti poduzeti radovi od strane tužene ne mogu smatrati poboljšicom koja bi bila u korist svih suvlasnika.

8. Sud prvog stupnja odbio je zahtjev tužene za osiguranje parničnih troškova odnosno odbio je naložiti tužiteljima da plate to osiguranje u iznosu od 2.400,00 eura sukladno odredbi čl. 61. Zakona o međunarodnom privatnom pravu ("Narodne novine" broj: 101/17 i 67/23. – u daljnjem tekstu: ZMPP), s obzirom da je Sporazumom koji je sklopljen 26. veljače 1996. između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima u čl. 16. st.1. određeno da od državljana jedne države ugovornice koji sudjeluju u postupku pred sudom druge države ugovornice kao tužitelj ili umješač nije dopušteno zahtijevati osiguranje parničnih troškova samo zato jer je strani državljanin i na teritoriju te države nema stalno prebivalište.

9. Ispitujući prvostupanjsku presudu i rješenje u granicama istaknutih žalbenih razloga kao i onih na koje se pazi po službenoj dužnosti, ovaj sud nije utvrdio da bi sud prvoga stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju žaliteljica ukazuje, jer odluke suda prvoga stupnja sadrže razloge o odlučnim činjenicama, ne postoji proturječnosti između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava i presuda se može ispitati.

9.1. Sud prvog stupnja je u skladu s odredbom čl. 8. ZPP ispitao sve okolnosti odlučne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu te je odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i to na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a na temelju tako izvedenih dokaza i njihove ocjene pravilno je i potpuno utvrdio činjenično stanje odlučno za ishod spornog odnosa među strankama. Na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio materijalno pravo.

10. Nije sporno među strankama da su one zakonski nasljednici pok. ĐP, odnosno da je tužitelj CP nasljednik pok. DP; da su stranke suvlasnici stana koji se nalazi na prvom katu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; da je tužena VP izvela građevinske radove na istočnoj fasadi čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je umjesto postojećeg prozora probila otvor i postavila vrata, da je izgradila betonski podest/taracu na koju se pristupa kroz novo postavljena vrata te da je takvo stanje nekretnine i danas. Osim toga nesporna je identifikacija čestice zgrade [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i činjenica da je predmetne radove tužena izvršila tijekom 2021.godine.

11. Spornim ostaje da li se predmetni radovi koje je tužena izvela na istočnoj strani fasade imaju smatrati redovitim ili izvanrednim poslovima, da li su ti poduzeti radovi bili nužni radi održavanja nekretnine i da li se radi o poboljšici zajedničkih dijelova nekretnine za koju nije potreban pristanak svih suvlasnika.

12. Ovaj sud prije upuštanja u ocjenjivanje pravilnosti i zakonitosti presude, smatra da neosnovano žaliteljica pobija rješenje kojim je odbijen njen zahtjev za osiguranje parničnih troškova.

12.1. Naime, sud prvog stupnja je odbio taj zahtjev s obrazloženjem da sukladno odredbi čl. 61. ZMPP tuženica nema pravo na osiguranje parničnih troškova u smislu te odredbe budući je Sporazumom od 26. veljače 1996. između Vlade Republike Hrvatske, Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima.

12.2. U članku 16. st.1. tog Sporazuma određeno da od državljanina jedne države ugovornice koji sudjeluju u postupku pred sudom druge države ugovornice kao tužitelj ili umješač nije dopušteno zahtijevati osiguranje parničnih troškova samo zato jer je strani državljanin i na teritoriju te države nema stalno prebivalište. To stoga što se radi o međunarodnom ugovoru koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i objavljen u Službenom glasilu Republike Hrvatske i koji je na snazi te u smislu odredbe čl. 141. Ustava Republike Hrvatske čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, po pravnoj je snazi iznad zakona.

13. Takvo obrazloženje u cijelosti prihvaća ovaj sud jer je pravilno utvrđeno da su ispunjene pretpostavke iz čl. 61. ZMPP. Tužitelji su državljani Bosne i Hercegovine, a između Vlade Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine sklopljen je navedeni Sporazum i prema njegovoj odredbi čl. 16. st.1. tuženoj nije dopušteno zahtijevati osiguranje parničnih troškova.

14. Prema pravilnom utvrđenju suda prvog stupnja tužena je na istočnoj fasadi kuće koja je u suvlasništvu stranaka, odnosno tužitelji i ona su suvlasnici u jednakim dijelovima I. kata kuće koja se sastoji od tri etaže i visokog potkrovlja, bez suglasnosti tužitelja, na mjestu gdje se nalazi prozor probila zid te je na tom mjestu postavila vrata, a ispred tih vrata, na vanjskoj strani te fasade napravila je betonsku teracu koja uporište ima na tom vanjskom zidu, koji je zajednički dio nekretnine. Sporna vrata i terasa napravljeni su na I. katu zgrade.

15. Odredbom čl. 67. st.6. ZV-a propisano je da vlasništvo posebnog dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički, ili im se namjena protivi isključivo o uporabi samo u korist određenog posebnog dijela nekretnine, u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički i da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenog posebnog dijela.

16. Imajući u vidu utvrđene činjenice kao i navedene zakonske odredbe ocjena je i ovog suda da su zahvati koje je tužena izvršila na zajedničkim dijelovima zgrade samovoljni, da je njima promijenjena namjena i izgled nekretnine (fasade) te je izvršena dogradnja i preuređenje te fasade.

17. Prema odredbi čl. 41. st.1. ZV-a za te predmetne radove potrebna je suglasnost svih suvlasnika, odnosno tužitelja.

18. Odredba čl. 87. st.1. ZV-a ide u prilog tužiteljima obzirom da je njome propisano da osim za one poslove koji se inače smatraju izvanrednim poslovima, za donošenje odluke o poduzimanju poboljšice zajedničkih dijelova nekretnine potreban je pristanak svih suvlasnika nekretnine. Stavkom 2. tog članka propisano je da ipak nije potreban pristanak svih ako suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova odluče da se poboljšica učini, a da će oni sami snositi troškove ili se ti troškovi mogu pokriti iz pričuve, ne ugrožavajući time nemogućnost da se iz pričuve podmire potrebe redovitog održavanja, te ako poboljšice neće ići suviše na štetu nadglasanih suvlasnika.

19. Ocjena je ovoga suda da se ovdje ne može raditi o poboljšicama zajedničkih dijelova zgrade obzirom da je tužena izmijenila namjenu prozora u vrata i to na dijelu fasade kata kojeg su stranke suvlasnici. Neovisno o tome da li i koliko su tužitelji u posjedu te nekretnine, poduzeti građevinski zahtjevi ne smatraju se poboljšicama i za tužitelje jer tako što nije dokazano. Pokretanjem ovog postupka oni su jasno dali do znanja da se protive takvoj preinaci.

20. Prema preslikama fotografija koji prileže spisu vidljiv je izgled sporne fasade prije i poslije preinake. Vidljivo je da se na toj istočnoj fasadi nalazio prozor koji nije bio u derutnom stanju (list 13 spisa), takvom da je bilo nužno istog promijeniti. Kada bi i postojala potreba za mijenjanjem prozora tada bi bilo opravdano da je tužena samo promijenila stari prozor novim, a ne na njegovo mjesto ugradila vanjska vrata preko kojih se izlazi na spornu teracu, a koju je tužena napravila na način da se ona povezuje na gornju ploču dvorišnog objekta kojeg ona koristi. Ako bi se radilo o poboljšici ona bi bila samo u interesu tužene.

20.1. Osim toga tužena nije dokazala da je ta terasa postavljena na mjesto prijašnje nastrešnice iznad zajedničkog ulaza u kuću i da joj je isključiva namjena zaštita od kiše.

21. Tužena, na kojoj je teret dokaza, nije dokazala da je te radove mogla izvesti bez suglasnosti tužitelja. Ti radovi su po ocjeni ovog suda zbog navedenog protupravni pa je tužena u obvezi postupiti po nalogu suda iz točke I. izreke.

22. Slijedom iznijetog o žalbi tužene odlučeno je kao u izreci (čl. 368. st.1. i čl. 380. st.2. ZPP-a).

23. Kako tužena nije uspjela sa svojim pravnim lijekom to joj je odbijen njen zahtjev za naknadu troškova ovog žalbenog dijela postupka kao neosnovan (čl. 166. st.1. u vezi s čl. 154. st.1. ZPP-a).

U Puli 3. listopada 2025.

Predsjednik vijeća

Marija Sošić