Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: P-3094/2019-57

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužitelja DF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mateju Balažu, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika BF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Sanji Gelić, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Angelika Rajačić Bonifačić i Sanja Gelić iz Rijeke, radi sprječavanja imisija, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 3. rujna 2025., u nazočnosti tužitelja, zamjenika punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, te uz javnu objavu presude, 3. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe od 14. srpnja 2025.

i

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku BF, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasniku nekretnine upisane pri Općinskim sudom u Osijeku, Zemljišnoknjižni odjel Osijek, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], površine 3601 m2, da ukloni uzroke prekomjernih imisija neugodnih mirisa koji dolaze s njegove nekretnine na nekretninu tužitelja ĆF, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnika nekretnine upisane pri Općinskim sudom u Osijeku, Zemljišnoknjižni odjel Osijek, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], površine 1551 m2, na način da na objektima za držanje životinja ugradi krovni žlijeb od podlijevanja oborinskih voda, da u boksovima za životinje stavi štedne pojilice, da napravi vodonepropusne lagune za skladištenje tekuće faze gnojiva, da ispod i iznad stajnjaka stavi plastificiranu podlogu, da stoku drži na slami ili da ugradi jame s poklopcima te da napravi osočnu jamu koja je vodonepropusna, u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku BF, OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju ĆF, OIB: [osobni identifikacijski broj] plati trošak postupka u iznosu od 2.318,00 EUR-a (dvijetisućetristoosamnaesteura) sa zateznim kamatama koje teku od 3. listopada 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, u roku 15 dana.

III/ Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadom troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik nekretnine upisane pri Općinskom sudu u Osijeku, Zemljišnoknjižnom odjelu, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], koja u naravi predstavlja dvorište, oranicu, pomoćnu zgradu, spremište i kuću, [adresa], ukupne površine 1551m2, dok je tuženik vlasnik nekretnine upisane pri Općinskim sudom u Osijeku, Zemljišnom knjižnom odjelu, u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], koja predstavlja u naravi oranicu zap. Predgrađe i kč. br. [katastarska čestica] koja u naravi predstavlja kuću K.B. 107, dvorišnu zgradu, pomoćnu zgradu, dvorište i oranicu, [adresa], zajedno ukupne površine 6759m2. Nadalje, navodi da tuženik na svojoj nekretnini, a koja se nalazi u neposrednoj blizini njegove nekretnine, u istoj ulici, na kućnom borju 107, u Gradu Osijeku, drži životinje, poput raznih vrsta stoke, svinja, kokoši i dr. Ističe da isti nema potrebne higijensko-sanitarne, tehničke ni druge uvjete koji su potrebni za držanje navedenih životinja, a radi nedozvoljenog držanja istih, iz tuženikove nekretnine koja je u neposrednoj udaljenosti u odnosu na njegovu, širi se neugodan miris, kojim ga se svakodnevno uznemirava. Ističe da osim što je nepodnošljivo življenje zbog neugodnog mirisa, tuženik nema niti adekvatne tehničke uvjete za prostor radi odlaganja i zbrinjavanja fekalnog otpada, koji mora biti smješten i izgrađen tako da se spriječi kako širenje neugodnih mirisa tako i štetnih bioloških faktora. Tužitelj navodi da tuženik držanje životinja može provoditi samo na lokaciji koja mora bit na području koje neće ugrožavati okolne stanare u bližoj ili daljnjoj okolini, pri tome naglašava da je isto zakonski regulirano čl. 131. Odluke o komunalnom redu, te da je prema tome zabranjeno bilo kakvo držanje životinja na području Grada Osijeka ili okolnosti vezane za držanje životinja kojima se ugrožava normalan život okolnih stanara, narušava izgled naselja ili ne egzistiraju potrebni higijensko-sanitarni i tehnički uvjeti. Ističe kao temeljem toga tuženik nema pravo držati životinje na svojoj nekretnini jer je isto prema tom članku zabranjeno. Ističe kako zbog toga što tuženik drži životinje na nedozvoljenom području bez adekvatnih higijensko-tehničkih uvjeta, zbog čega su na njegovoj nekretnini prisutni neugodni mirisi, koji dospijevaju s tuženikove nekretnine, trpi uznemiravanje koje nije dužan trpjeti te je ovlašten da to uznemiravanje prestane. Temeljem odredbi čl. 110. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima zahtjeva od tuženika da poduzme radnje da se imisije spriječe, slijedom čega podnosi tužbu s prijedlogom sudu da po provedenom postupku donese presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev. Potražuje i naknadu troškova parničnog postupka.

1.1. Tijekom postupka, tužitelj je podneskom od 14. srpnja 2025. uredio tužbeni zahtjev, navodeći da sukladno Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka dip.ing.agr. Darka Pavlovića uređuje tužbeni zahtjev koji sada u toč. I. glasi: "Nalaže se tuženiku BF, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasniku nekretnine upisane pri Općinskim sudom u Osijeku, Zemljišnoknjižni odjel Osijek, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], površine 3601 m2, da ukloni uzroke prekomjernih imisija neugodnih mirisa koji dolaze s njegove nekretnine na nekretninu tužitelja ĆF, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnika nekretnine upisane pri Općinskim sudom u Osijeku, Zemljišnoknjižni odjel Osijek, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], površine 1551 m2, na način da na objektima za držanje životinja ugradi krovni žlijeb od podlijevanja oborinskih voda, da u boksovima za životinje stavi štedne pojilice, da napravi vodonepropusne lagune za skladištenje tekuće faze gnojiva, da ispod i iznad stajnjaka stavi plastificiranu podlogu, da stoku drži na slami ili da ugradi jame s poklopcima te da napravi osočnu jamu koja je vodonepropusna, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe, a toč. II/ "Nalaže se tuženiku nadoknaditi troškove parničnog postupka tužitelju zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, sve u roku od 15 dana."

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti iz razloga jer u konkretnom ne postoje zakonom propisane pretpostavke za pravnu zaštitu iz čl. 110. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Nadalje, navodi da pretpostavka za utvrđivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva usmjerenog na zabranu imisija je prethodno utvrđenje postojanja prekomjernih imisija i štetnosti istih, što bi u konkretnom značilo da sama okolnost postojanja imisija nije nužno osnova za zabranu već je potrebno utvrditi da li uopće postoji miris koji je objektivno neugodan ili je samo subjektivno neugodan tužitelju, te je li taj miris preko uobičajene mjere te da li zbog istoga nastaje kakva šteta, a sve s obzirom na mjesne prilike, vrijeme, položaj i svrhu nekretnine. Ističe kako tužitelj u tužbi ničim ne dokazuje postojanost niti prekomjernost ili štetnost tih imisija. Ne osporava da povremeno drži domaće životinje, ali naglašava da se bavi poljoprivrednom djelatnošću i da posjeduje ovlaštenje nadležnog tijela, budući da je upisan u jedinstveni Upisnik poljoprivrednih gospodarstva RH. Naglašava i da se njegova nekretnina i nekretnina tužitelja nalaze u prigradskom naselju, izoliranom od urbanog dijela grada. Ističe i da nije jedina osoba koja u naselju drži životinje već da to čine i drugi stanovnici tog naselja, pa čak i tužitelj koji na svojoj nekretnini kč. br. [katastarska čestica], na adresi [adresa] uzgaja perad. Nadalje, tuženik navodi da je sporno, ako su uopće i prisutni neugodni mirisi, kojeg su intenziteta tj. jesu li prekomjerni i sa koje odnosno čije nekretnine uopće dolaze i od kojeg izvora, s obzirom da nije jedini koji drži životinje, jer je evidentno da se radi o naselju izvan urbanog dijela grada u kojem postoje razni izvori mirisa i za koje je oduvijek bilo uobičajeno držanje životinja. Tuženik navodi da je vlasnik dvije katastarske čestice i to kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da tužitelj nije precizirao sa koje bi to točno nekretnine dolazile navodne imisije. Pri tome napominje kako se između njegove nekretnine i tužiteljeve nalaze još tri katastarske čestice, od čega su još dvije i to kč. br. [katastarska čestica] (bistrička ul. 105) i 10722/5 u vlasništvu tužitelja Ističe kako u konkretnom slučaju nema dokaza da imisije dolaze sa njegove nekretnine, a niti dokaza o tome da bi iste prema svom intenzitetu i prema mjesnim prilikama bile prekomjerne, a ponajmanje štetne. Tuženik ističe da tužitelj ne dokazuje na koji ga to način navodne imisije uznemiravaju, s obzirom da niti ne živi u predmetnom naselju u [adresa]., već u naselju Retfala, gdje je i prijavljen na adresi [adresa], dok u [adresa]. dolazi samo povremeno i tamo uzgaja kokoši i obrađuje oranicu, predložio je sudu da odbije tužbeni zahtjev u cijelosti te obveže tužitelja da mu naknadi parnični trošak.

2.1. Tijekom postupka, podneskom od 25. studenog 2022. tuženik navodi da je staja u potpunosti čista i uredna bez ikakvih tragova neugodnih mirisa, da niti staja niti jedan gospodarski objekt u kojem bi bile životinje nemaju prozore niti tzv. “odzrake“ koje bi gledali na stranu prema tužiteljevoj nekretnini, da se niti jedan gospodarski objekt sa životinjama uopće niti ne nalazi na strani koja gleda prema tužiteljevoj nekretnini te da ne drži stajski gnoj na dvorištu kako je to tvrdio tužitelj; da se u produžetku i tužiteljeve i njegove nekretnine nalaze vrtovi i poljoprivredne obradive oranice, da su tužiteljevo dvorište i prostor ispred balkonskih vrata zaklonjeni njegovom garažom i gospodarskim objektima. Isti tako, navodi da se u blizini nekretnina stranaka nalazi gradsko odlagalište otpada Lončarica Velika kao i poligon C na kojem su smještene krave te farma Ankin dvor; da prilikom očevida čak niti na njegovoj (tuženikovoj) nekretnini nisu bili prisutni nikakvi prekomjerni neugodni mirisi, a pogotovo nikakvi prekomjerni mirisi nisu bili prisutni na nekretnini tužitelja te da tuženik zbog zdravstvenih razloga više ne drži krupnu stoku.

2.2. Nakon provedenog vještačenja te izrade Nalaza i mišljenja vještaka tuženik u podnesku od 27. siječnja 2023. navodi da predmetni nalaz osporava u cijelosti, budući da je pun proturječnosti i nedostataka o bitnim činjenicama, da je protivan pravilima struke, neživotan i neprimjenjiv. Osim toga, ističe da je vještak u potpunosti promašio predmet spora i vještačenja. Ističe da prilikom očevida na nekretnini tužitelja nisu utvrđeni nikakvi, a kamoli neugodni mirisi, što je i sam tužitelj potvrdio, a osim toga, ističe, vještak prilikom očevida nije izvršio nikakva mjerenja količine i intenziteta vjetrova i mirisa, kvalitete zraka, količine i porijekla čestica u zraku, sa instrumentima koji bi trebali posjedovati valjane ateste. Cjelokupan nalaz, navodi, se temelji samo na pretpostavkama, bez konkretnih dokaza, mjerenja i sl., a navođenjem silnih propisa vještak samo nastoji uvjeriti u svoju stručnost.

2.3. Tijekom postupka tuženik navodi da nisu ostvareni uvjeti za prihvaćanje tužbenog zahtjeva budući da tuženik ima ovlaštenje nadležne vlasti za držanje životinja, a osim toga tužitelj ničim nije dokazao da postoje prekomjerne i štetne imisije te da imisije dospijevaju na njegovu nekretninu upravo sa nekretnine tuženika.

2.4. Tijekom postupka tuženik navodi da je tužitelj nakon saslušanja vještaka na ročištu preinačio tužbeni zahtjev, jer je prvobitno tužbenim zahtjevom zahtijevao , dok više ne zahtijeva uklanjanje životinja već poduzimanje nekih drugih radnji uz zadržavanje životinja, te je naveo da se protivi preinaci tužbe. Nadalje, navodi da tužitelj preinačenim tužbenim zahtjevom traži da se uklone imisije sa k. č. br. [katastarska čestica], a tijekom postupka nije izvršena identifikacija nekretnina niti je utvrđeno sa koje to katastarske čestice dospijevaju navodne imisije i na koju katastarsku česticu dolaze, a pogotovo je navedeno sporno jer i tužitelj i tuženik imaju u svom vlasništvu više nekretnina. Zadaća vještaka je da utvrdi stanje stvari u vrijeme očevida, a ne da nalaz temelji na pretpostavkama što bi moglo biti i što je možda bilo. Prvenstveno se ističe da tuženik više ne drži goveda, nikakva goveda nisu zatečena prilikom očevida, pa se intenzitet niti ne može utvrđivati prema tome koliko govedo proizvede otpada.

3. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priliježeću dokumentaciju te je pročitao izvadak iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] (list spisa 4-5), izvadak iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] (list spisa 6-7), preslik iz Službenog glasnika Grada Osijeka od 17. prosinca 2010. dio koji se odnosi na Sanitarno- komunalne mjere (list spisa 8), fotografije (list spisa 9-10), dopis Grada Osijeka od 3. srpnja 2019. (list spisa 11), Uvjerenje o prebivalištu za tužitelja (list spisa 24), preslik skice sa stranice Državne geodetske uprave – katastra (list spisa 25), Uvjerenje Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Podružnice Osječko-baranjske županije od 4. studenog 2019. (list spisa 31), preslika iskaznice obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na ime BF (list spisa 32), preslika identifikacijske kartice gospodarstva na ime BF (list spisa 33), Nalaz i mišljenje vještaka Darka Pavlovića dipl.ing.agr. (list spisa 78-91), preslik Nalaza i mišljenja Društva za vještačenja Expert-Cenzor j.d.o.o. iz Zagreba od 18. siječnja 2023. (list spisa 103-109), Završni nalaz vještaka Darak Pavlovića dipl.ing.agr. (list spisa 117-125), novinski članak (list spisa 176), te je saslušao svjedoke, vještaka i parnične stranke. Sud je proveo očevid na adresi [adresa] i [adresa] dana 16. studenog 2022. o čemu je sačinio zapisnik (list spisa 72-76).

4. Tužitelj je podneskom od 14. srpnja 2025. preinačio tužbeni zahtjev na način da je zahtijevao da sud naloži tuženiku da ukloni uzroke prekomjernih imisija neugodnih mirisa koji dolaze s njegove nekretnine na nekretninu tužitelja na način da na objektima za držanje životinja ugradi krovni žlijeb od podlijevanja oborinskih voda, da u boksovima za životinje stavi štedne pojilice, da napravi vodonepropusne lagune za skladištenje tekuće faze gnojiva, da ispod i iznad stajnjaka stavi plastificiranu podlogu, da stoku drži na slami ili da ugradi jame s poklopcima te da napravi osočnu jamu koja je vodonepropusna, a tužbom od 13. rujna 2019. zahtijevao je od suda da tuženiku naloži da tuženik poduzme radnje radi sprječavanja neugodnih mirisa na način da ukloni životinje sa predmetne nekretnine. Dakle, navedenim podneskom od 14. srpnja 2025. tužitelj je preinačio tužbu jer je zahtijevao da suda naloži tuženiku da poduzme radnje koje nije zahtijevao tužbom od 13. rujna 2019. Tuženik se protivio preinaci.

4.1. Odredbom čl. 193. st. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22., u nastavku: ZPP) propisano je da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika, ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da ni bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

4.2. Budući da je tužitelj preinačio tužbu nakon provedenog vještačenja, a tada je saznao koje radnje tuženik treba poduzeti da bi se spriječilo širenje neugodnih mirisa s tuženikove nekretnine, tužitelj je na temelju iste činjenične i pravne osnove preinačio tužbeni zahtjev, pa stoga ovaj sud, a imajući na umu sve prednje navedeno, smatra da je preinaka svrsishodna za konačno rješenje odnosa među stranka, te je sukladno čl. 193. st. 2. ZPP-a dopustio preinaku, pa je odlučeno kao pod toč. I/ izreke rješenja.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja protiv tuženika radi uklanjanja štetnih imisija- mirisa koji dolaze s nekretnine tuženika na nekretninu tužitelja i to na način da tuženik poduzme radnje za sprječavanje širenja neugodnih mirisa tako što će na objektima za držanje životinja ugraditi krovni žlijeb od podlijevanja oborisnkih voda, da u boksovima za životinje stavi štedne pojilice, da napravi vodonepropusne lagune za skladištenje tekuće faze gnojiva, da ispod i iznad stajinjaka stavi plastificiranu podlogu, da stoku drži na slami ili da ugradi jame s poklopcima te da napravi osočnu jamu koja je vodenopropusna.

7. Među parničnim strankama nije sporno da je tuženik na svojoj nekretnini na adresi [adresa], imao poljoprivredno gospodarstvo, te držao životinje (stoku i perad).

8. Među parničnim strankama je sporno dolaze li s tuženikove nekretnine na tužiteljevu nekretninu prekomjerne imisije – mirisi.

9. Iz izvatka Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Osijeka zk. ul. br. [broj ZK uloška] (list spisa 4-5), kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da se odnosi na adresi [adresa], površine 1551 m2, a čini ju dvorište, oranica, pomoćna zgrada, pomoćna zgrada, spremište i spremište, a čiji vlasnik je tužitelj ĆF.

10. Iz izvatka Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Osijeka zk. ul. br. [broj ZK uloška] (list spisa 6-7) proizlazi da se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to kč. br. [katastarska čestica] od oranice Zapadno predgrađe, a kč. br. [katastarska čestica] od kuće broj 107 sa dvorišnom zgradom, pomoćnom zgradom, dvorištem i oranicom, a čiji vlasnik je BF.

11. Iz preslike iz Službenog glasnika Grada Osijeka od 17. prosinca 2010. dio koji se odnosi na Sanitarno-komunalne mjere (list spisa 8), članak 131. proizlazi da u granicama građevinskog zemljišta zabranjeno je držanje životinja i peradi, osim ako to za svoje područje posebno ne dozvole mjesni odbori.

12. Iz fotografija (list spisa 9-10) proizlaze objekti koji su fotografirani sa bočne strane a na kojima se nalaze tri manja prozora na jednom objektu, dok na drugom objektu se nalazi jedan manji prozor.

13. Iz dopisa Grada Osijeka od 3. srpnja 2019. (list spisa 11) proizlazi da je u Gradskoj četvrti Industrijska četvrt održan sastanak na temu držanja stoke u [adresa], te je na istu upućen komunalni reda.

14. Iz Uvjerenja o prebivalištu za tužitelja (list spisa 24) proizlazi da isti ima prebivalište na adresi [adresa].

15. Iz preslike skice sa stranice Državne geodetske uprave – katastra (list spisa 25), proizlazi da se između kč. br. [katastarska čestica] (tužiteljeva nekretnina) i kč. br. [katastarska čestica] (tuženikova nekretnina) nalazi kč. br. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica].

16. Iz Uvjerenja Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Podružnice Osječko-baranjske županije od 4. studenog 2019. (list spisa 31) proizlazi da je BF upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava od 31. prosinca 2002. pa do dana izdavanja uvjerenja (studeni 2019.).

17. Iz preslike iskaznice obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na ime BF (list spisa 32) proizlazi da je BF nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.

18. Iz Nalaza i mišljenja vještaka gospodarske struke Darka Pavlovića dipl.ing.agr. (list spisa 78-91) proizlazi da se na adresi tuženika na kojoj je bila obavljena i radnja očevida s vještakom, nalaze svinjogojski objekti u kojima se drži 1 krmača, 10 prasaca i 2 tovljenika sveukupnog kapaciteta približne vrijednosti 1,5 UG (UG je uvjetno grlo životinja ili skupina istovrsnih životinja težine 500kg). Zatečenoj proizvodnji namijenjeno je korištenje 1 ha obradivih površina , što je prema trenutnim standardima klasificira u izvanredno visoku intenzivnost. Dugogodišnji zaostaci držanja krava i teleta iz ranije stočarske proizvodnje na istoj lokaciji uzrokuju dodatne kumulativne emisije niskog intenziteta dušičnih spojeva u zrak. Postojeći objekti ne sadrže vodonepropusno skladište za prihvat tekuće faze stajnjaka. Gnojovka se transportira u 2 vodonepropusne septičke jame čiji sadržaj završava u podzemnim vodama. U prostoriji iznad septičke jame smješteno je 20-ak kokoši, koja nije prilagođena držanju peradi, posebno čišćenju i održavanju stelje. Kruti stajnjak je na zemljištu udaljen približno 100-ak metara od svinjogojskog objekta, te je izloženo insolaciji, kišenju vjetru i snijegu sa procjeđivanjem oborinskih voda kroz kruti stajnjak na tlo i podzemne vode, a zagrijavanjem/sušenjem u zrak. Aplikacija gnojovke obavlja se tradicionalnim načinom sa naknadnim zaoravanjem uzrokujući velike emisije u zrak. Lokacija je sadržavala višegodišnju izvanredno visoku intenzivnost životinja po jedinici površine predviđene za proizvodnju hrane i resorpciju ostatka iz proizvodnje. Kada intenzitet proizvodnje ne prati odgovarajuću tehnološku razinu stvaraju se vrlo štetne emisije u zrak, tlo, podzemne vode, a proizvedena hrana je opasna za konzumaciju. Objekti za držanje nisu zaštićeni krovnim žljebom od podlijevanja oborinskih voda, gdje se voda miješa sa fekalijama i povećava štetne emisije u zrak. Objekti na lokaciji ne sadrže štedne pojilice u boksovima za životinje. Lokacija nema lagune za skladištenje tekuće faze gnojiva. Odloženi stajnjak nije natkriven i lokacija nema vodonepropusni depo za držanje stajnjaka sa osočnom jamom. Gospodarski objekti nemaju prozore kroz koje bi se širile štetne emisije u smjeru tužiteljeve nekretnine. U zaključku Nalaza i mišljenja navedeno je da izvanredno visoka intenzivnost životinja u odnosu na količinu zemljišta, nedostatak skladišta za tekuću i krutu fazu stajnjaka, neprimjereno držanje životinja i neodržavanje objekta uz neodgovarajući način aplikacije gnojiva uzrokvale su prekomjerne emisije u zrak.

18.1. Iz očitovanja vještaka Darka Pavlovića, dipl.ing.agr. (list spisa 117-125), na primjedbe tuženika, proizlazi da je količinu životinja koju je držao tužitelj na svom gospodarstvu utvrdio na temelju iskaza danih na ročištima, pa tako i na temelju iskaza tuženika o količini stoke koju ima. Nadalje, naveo je da emisije u zrak dolaze i kod skadištenja krutog dijela stajnjaka jer isti nije pokriven organskom ili anorganskom pokrivkom. Emisije dolaze i iz svinjogojskog objekta jer bi držanje životinja na slami /stelji upilo urin i značajno smanilo emisije u zrak. Oborinske vode utječu na količinu urina i emisija u zrak. Štetnih emisija je nedvojbeno bilo.

18.2. Na ročištu održanom 27. lipnja 2025. vještak je naveo da ostaje od svog Nalaza i mišljenja i očitovanja. Količinu imisija utvrdio je na temelju izjave tuženika na zapisniku, u kojem je izjavio koliko je životinja imao i u kojem periodu. Prema Nomenklaturi EU i Hrvatske može se utvrditi koliko pojedina životinja može proizvesti fekalija. Prilikom očevida utvrdio je da ne postoje tehnološko tehnički standardi u držanju životinja koje smanjuju štetne imisije. Nije postojao depo za kruti stajnjak, ni za tekući, postojala je laguna koja je bila vodopropusna, koja se nikada nije mogla prazniti i sve je odlazilo u podzemne vode. Na temelju tih podataka je izradio Nalaz i mišljenje. Prilikom očevida se osjetio beznačajan miris, ali navodi da su ljudi znali da će doći i tamo je sve bilo očišćeno i dezinficirano. Da bih izvršio mjerenje intenziteta mirisa, potrebni su mu posebni uređaji, te nije imao takav uređaj jer to ne radi sudski vještak već ovlaštena institucija, s tim da je u D predložio da se to napravi. Intenzitet mirisa utvrdio je na osnovu broja životinja i sustava držanja životinja i odlaganja fekalija. Ne zna jesu se mirisi osjetili svakodnevno, to nije niti utvrđivao, ali je na temelju podataka o količini hrane koju bi pojele životinje utvrdio je da bi pojele oko 30000 kg hrane godišnje, a takva količina hrane producira imisije, npr. jedno govedo dnevno proizvede 40 litara dnevno, tako da je sigurno bilo mirisa, ali ja ne zna njihov intenzitet. Sa strane je stajao kruti stajnjak, koji se vidio da je odlagan, ispod tog stajnjaka nema nikakve barijere koje bi spriječilo iscjeđivanje u podzemne vode, uslijed pada kiša i snijeg to isprava, ispire se i ide u podzemne vode. Pravilan način odlaganja toga stajnjaka bilo bi da je ispod stajnjaka stavljena barijera, plastificirana podloga koja bi spriječila prodor kiše i snijega zajedno sa fekalijama i ostalog u podzemne vode, te da se iznad toga stavi isto plastificirana folija koja bi spriječila imisije u zrak. Što se tiče načina odlaganja tekućih fekalija pravilan način bi bio da se zaštiti prodor tekuće faze iz osočne jame u podzemne vode. Zato je zgodno da se stoka drži na slami, jer slama pokupi svu osoku-tekuću fazu i nema prodora u podzemne vode. Nadalje, naveo je da se u konkretnom slučaju radilo se o relativnom maloj količini životinja, koja da se pravilno držala, ne bi dovela do neugodnih mirisa. Misli da se ne bi životinje mogle držati na način na koje su bile držane. Količina prekomjernih imisija ovisi o tome kako čovjek drži životinje, recimo ako ima krmaču s prasićima one se trebaju držati na dubokoj slami (stelji), ali tuženik je krmaču i prasiće držao na betonu te su se sve fekalije koje čistio prema van, na jedan običan beton koji je bio ispred objekta i uslijed pada kiše i snijega sa krova iste su fekalije ispirane i isparavale su. Fekalije i inače isparavaju. Kako ih je držao na betonu, tada je trebao imao jame sa poklopcima. Trenutno ne može reći koja bi bila dopuštena mjera predmetnih imisija. Iscjeđivanje u podzemne vode fekalija i urina utječe na same imisije i to na način da 1% suhe tvari proizvodi 12% imisija dušikovih oksida, amonijaka i svega ostalog. Navedeno bi se spriječilo da se isto prekrije s nekom nepropusnom folijom, s tim da se to odnosi samo na imisije iz krute faze, a iz tekuće faze jednako tako. Nadalje, navodi da i za krutu i tekuću fazu potrebno je imati nešto ispod toga. Nadalje, navodi da bi ispod trebalo napraviti osočnu jamu koja je vodonepropusna. Vještak je dodao da Nalaz i mišljenje koje je dostavio tuženik a izrađen od strane Expert-senzora je konfuzno sačinjen i nije primjenjiv na ovaj slučaj, te u spis predaje članak o utjecaju fekalija na razvoj karcinoma.

18.3. Nalaz i mišljenje vještaka gospodarske struke Darka Pavlovića, sud je prihvatio kao vjerodostojan i stručan, izrađen u skladu s pravilima struke, a na sve primjedbe tuženika se očitovao. Iako vještak jačinu i intenzitet neugodnih mirisa nije mjerio uređajima niti je mogao reći koja je dopuštena mjera predmetnih imisija, vještak je postojanje imisija koje dolaze s nekretnine tuženika prema mišljenju ovoga suda pravilno utvrdio na temelju iskaza tuženika na ročištu a koji je naveo koliko životinja ima na gospodarstvu te je vještačenjem izračunato koliko navedene životinje pojedu i proizvedu fekalija. S obzirom na količinu fekalija i način na koji je tuženik zbrinjavao iste, a uzimajući u obzir objekte u kojima su držane životinje kao i način na koji je kruti stajnjak zaoravan, utvrđeno je da je imisija sigurno bilo. Takav način utvrđenja postojanja imisija prihvaća i ovaj sud.

19. Presliku Nalaza i mišljenja Društva za vještačenja Expert-Cenzor j.d.o.o. iz Zagreba od 18. siječnja 2023. (list spisa 103-109), a koju je tuženik dostavio ovom sudu nakon zaključenja prethodnog postupka, te nakon provedenog vještačenja ovaj sud nije uzeo u obzir. Naime, osim što je dostavljeno nakon zaključenja prethodnog postupka, istim se ne mogu utvrditi činjenice koje se tiču imisija na tuženikovoj nekretnini, o postojanju imisija, kao i intenzitetu.

20. Očevidom na adresi [adresa] i [adresa] od 16. studenog 2022. (list spisa 72-76) utvrđeno je da je tužitelj u vezi osjeta mirisa prilikom očevida izjavio: "sada ne, ali se osjeti svaki put kada tuženik čisti te se osjeti kada je nepovoljnija ruža vjetrova."

21. Iz iskaza svjedokinje CF proizlazi da poznaje tužitelja i tuženika, s kojima je u dobrim odnosima, odnosno, susjedi su i u dobrim su susjedskim odnosima. Kuća tuženika je preko puta njezine kuće u [adresa], a kuća tužitelja također preko puta, ali malo udaljenija s desne strane. Može reći da se ne posjećuje sa susjedima ĆF i BF. S obzirom da je njezina kuća preko puta kuće tuženika, poznato joj je da tuženik drži životinje, a od njega je kupovala meso. Sjeća se da je kupovala junetinu, ne zna točno koje vrste životinja drži, jer mu u staje i svinjce nije ulazila. Ne zna da li tuženik ima OPG. Može reći da kada je južina, odnosno, nizak tlak da se s nekretnine tuženika osjeti smrad staje. Napominje također da kada je južina intenzivnije se osjete i kanalizacije i smetlište koje je udaljeno 2km zračne linije. Kada nije južina, odnosno kada je normalno vrijeme, neugodni mirisi se ne osjete s nekretnine tužitelja. Koliko zna, u susjedstvu samo gosp. BF drži životinje. Ne zna da li se tuženik bavi uzgojem životinja za svoje potrebe ili se bavi prodajom. Zadnji puta je od njega kupovala meso prije 15god. Tuženik ima ograđeno dvorište i ne ulazi kod njega u dvorište. Ne zna kakvi su odnosi između tužitelja i tuženika. Njihove kuće su na istoj strani ulice i dijeli ih samo jedan plac. Navela je da ne zna kada tuženik čisti staju i gdje odlaže fekalni otpad, ali samo zna da jako zaudara. Ne zna da li druga kućanstva drže životinje. Kućanstva u [adresa] nisu spojena na kanalizaciju, te je njeno kućanstvo spojeno na septičku jamu. Ne zna koje životinje sada drži tuženik. Navodi da je u blizini i farma na Ankinom dvoru, ali ne zna odrediti točno udaljenost, te se zna osjetiti i s te farme. Kada nema južine nije toliki smrad, a kada je južina, onda se osjeti. Ona konkretno ima mačku, te se mirisi osjete od mačke kada je južina.

21.1. Iskaz svjedokinje CF sud je ocijenio vjerodostojnim, jer je detaljan, jasan, bez proturječnosti i nejasnoća, u skladu s iskazom tužitelja i Nalazom i mišljenjem vještaka gospodarske struke Darkom Pavlovićem, u dijelu koji se odnosi

1 0

na to dolaze li s nekretnine tuženika na nekretninu tužitelja neugodni mirisi i koliko su česti i intenzivni.

22. Iz iskaza svjedoka ĐF proizlazi da poznaje tužitelja i tuženika. Ima u [adresa] nekretninu u naravi livadu, a također su tamo i nekretnine od njezinog brata i sestre, tako da odlazi u [adresa] i to kada je lijepo vrijeme češće. Kada dođe u [adresa] odlazi u posjetu kod gosp. BF. Kod DF ne odlazi jer on tamo niti ne živi. Zna da tuženik BF drži životinje i to svinje i kravu. Koliko on ima svinja, ne zna. Zna da ima štalu koja je ograđena od dvorišta. Kada dođe kod njega u posjetu, ne osjete se nikakvi neugodni mirisi. Tuženik ima u dvorištu mjesto gdje odlaže đubrivo, ali to je dalje u dvorištu. Između Stanimirove kuće i Ivicine neke šupe je jedna parcela, te su potom neke Ivicine šupe i tek onda kuća. Tuženik mu je rekao da ima problem sa susjedom DF koji ga uznemirava. Kod BF dolazi i sjedi na dvorištu i nje osjetila neugodne mirise. Dvorište drže uredno. Bila je i u tom drugom dvorištu kada ide po zemlju za cvijeće, te tuženik tamo drži stajsko gnojivo. Također ima svinjce, ne zna koliki su ti svinjci, nije zavirivala. Ona ne živi u toj ulici, ali ima u vlasništvu parcele koje kosi i održava, kada kosi zadrži se 2-3 sata. Misli da štala u dvorištu tuženika ima prozore, radi se o malim prozorima s ramom i staklom. Navodi i da druga kućanstva drže životinje i da je ČF, koji je kupio od nje kuću, drži svinje, a nekretnina MF udaljena je od nekretnine tužitelja, misli da ima 300m, te je njegova nekretnina na drugoj strani ceste od nekretnine tužitelja. Navela je i da kada je jugo da se osjeti se smrad s Lončanice, gdje se odlaže gradsko smeće.

22.1. Iskaz svjedokinje ĐF sud je ocijenio nevjerodostojnim. Naime, svjedokinja samo povremeno dolazi u Bističku ulicu u Osijeku, a kada dođe kratko se zadrži, 2 do 3 h, pa svjedokinja ne može iskazivati o jačini, intenzitetu prekomjernih imisija ako ih ima, i kada se pojavljuju ako se pojavlju.

23. Iz iskaza svjedokinje ZF proizlazi da tužitelja ne poznaje, ali je kod tuženika bila u 2 navrata po službenoj dužnosti, s obzirom da je zaposlena u Veterinarskoj stanici "Vetam", na radnom mjestu veterinara, a radi kategorizacije gospodarstva zbog pojave Afričke svinjske kuge, to je bilo 2019. prvi puta, a drugi puta isto 2019. Tuženik ima uredno registrirano obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Pri kategorizaciji navedenog OPGa, moralo se izaći na lice mjesta radi dodjele kategorije i to gospodarstvo je prošlo uredno pregled. Gospodarstvo je imalo životinje i to krave i svinje, i nešto peradi. Radilo se o malom gospodarstvu koje je uredno registrirano, a faktično stanje je također bilo uredno. Što se tiče stajskog otpada za velike OPG, postoje propisani standardi, dok za mala OPG mora biti mjesto gdje se odlaže otpad. Kada rade kategorizaciju pitaju da li se otpad prodaje ili se odlaže na vlastite površine. U konkretnom slučaju tuženik odlaže otpad na vlastite površine. Svjedokinja je navela da prilikom dolaska na adresu tuženika nije osjetila neugodne mirise i da je uočila da je dvorište uredno.

23.1. Iskaz svjedokinje ZF sud nije prihvatio. Naime, svjedokinja je iskazivala u vezi činjenica koje nisu sporne – da je registrirano gospodarstvo, a u vezi odlučnih činjenica, odnosno u dijelu koji se odnosi na jačinu i intenzitet neugodnih mirisa svjedokinja je navela da je samo dva puta bila na adresi tuženika, pa je stoga iskaz svjedokinje neodlučan za ovu pravnu stvar jer na temelju dva dolaska na

1 1

adresu tuženika se ne može utvrđivati količina i intenzitet mirisa koja dolaze s nekretnine tuženika.

24. Iz iskaza svjedokinje TF proizlazi da poznaje tužitelja s kojim je susjed u [adresa], samo se pozdravljaju, dok tuženika poznaje bolje s obzirom da se posjećuju. Kuća u kojoj živi je preko puta kuće BF, a kuća DF je na suprotnoj strani, malo dalje. Poznato joj je da tuženik drži životinje, životinje su smještene u drugom dijelu dvorišta, zna da drži svinje i krave, ali ne zna u kojem broju. Ima svinjce i staje. Kada dođe u posjet kod tuženika znaju sjediti u dvorištu, jesti i piti kavu, i pritom se ne osjete neugodni mirisi od životinja. Tuženik odlaže otpad na udaljenom dijelu svoje parcele, ne može reći da se osjete neugodni mirisi, a kada je južina onda se osjete neugodni mirisi, i od smetlišta i od drugih farmi. Zna da u ulici ima ljudi koji drže kokoši, a neki drže svinje za svoje potrebe, poimence ne može se sada izjasniti. Tuženik se bavi uzgojem životinja za svoje potrebe.

25. Iz iskaza svjedoka HF proizlazi da poznaje tužitelja s kojim je u susjedskim odnosima, a s tuženikom je u prijateljskim odnosima. Povremeno se posjećuje s tuženikom i kada treba što pomoći. Zna da tuženik drži životinje i to ima jednu kravu, svinja ne zna koliko ima i drži nešto pilića. Životinje drži za svoje potrebe. Zna da ima prijavljen OPG. Kuća tuženika je preko puta njegove kuće i to na udaljenosti od otprilike 30m, a udaljenost od njegove kuće do staje tuženika je otprilike 50m. Ne osjeti neugodne mirise s nekretnine tuženika. Međutim neugodni mirisi se osjete prilikom vremena kada je niski tlak i to od smetlišta koje je udaljeno zračne linije 1km i iz drugog naselja B [adresa], odakle se osjeti kanalizacija, a to zna jer je tamo stanovao. Kuća gosp. Gosp. BF ima odlagalište stajskog otpada na svojoj nekretnini koje je udaljeno od staja ukoso otprilike 30ak metara, nadalje navodi da nema problem s neugodnim mirisima s nekretnine tuženika jer tih neugodnih mirisa nema. Nadalje, navodi da svinjci tuženika nemaju prozore na strani prema nekretnini tužitelja DF. Nakon što su svjedoku predočene fotografije na listu 9 i 10 spisa, svjedok izjavljuje da nakon što je izvršio uvid u te fotografije da je na njima prikazana staja tuženika i da sada vidi da su na istoj prozori, navodi da je u toj staji samo jedna krava. Ti prozori su prema nekretnini tužitelja DF, ali je prazan plac između nekretnine tužitelja i tuženika. Nadalje, navodi da mu je poznato da i druga kućanstva drže kokoši, prisjetio se da je vidio i kokoši gosp. DF, ali se ne sjeća točno kada. Naveo je i da osjeti neugodne mirise s udaljenog smetlišta, ali ne osjeti s nekretnine tuženika, a to objašnjava izvorom neugodnih mirisa jer smetlišta dolaze neugodni mirisi od truleži, a od životinja radi se o prirodnim mirisima. Njemu to ne smeta.

26. Iskaze svjedokinje TF i HF sud nije prihvatio kao vjerodostojne jer su u prijateljskim odnosima s tuženikom i posjećuju se, a osim toga iskaz svjedoka TF i HF proturječan je iskazu svjedokinje CF, koja je susjeda i tužitelju i tuženiku, niti s jednim nije niti u prijateljskim odnosima, niti u zavadi, a koja je iskazivala da osjeti neugodne mirise s nekretnine tuženika.

27. Iz iskaza svjedoka DFJ, proizlazi da mu je tužitelj stric s kojim je u dobrim odnosima i s kojim se posjećuje otprilike 2 puta mjesečno. Prilikom dolaska kod tužitelja osjeti se neugodan miris gnoja. Rečeno mu je da je to od susjedne nekretnine tj. od susjeda BF. Nije bio kod susjeda BF. Ranije su u tom području

1 2

ljudi držali stoku, ali više ne drže. Sada je to grad. Ti neugodni mirisi osjete se nekada više, a nekada manje, ovisno o vjetru, pritisku, da li se čisti gnojnica i slično. Tužitelj mu je rekao da susjed drži stoku, te kada se čisti da se osjeti više. Parcela susjeda s kojeg dolaze neugodni mirisi je na udaljenost oko 30 metara. Navodi da nije bio kod tuženika a ono što je vidio sa parcele tužitelja je kuća u nastavku koje su štale sa otvorima koji su nekad bili prozori, te navodi da su ljeti neugodni mirisi intenzivniji. Navodi da od 1978. ne živi u tom naselju te da nema saznanja o tome je li u tom naselju i druga domaćinstva drže životinje, ali koliko zna tamo ljudi ne drže životinje. Nadalje, navodi da koliko zna da tužitelj nije držao životinje, već ih je držala njegova pokojna majka, a to je bilo davno. Tužitelj se ne bavi poljoprivrednom djelatnošću. Ne zna da li se osjete neki drugi mirisi, ali izjavljuje da ovaj neugodan miris prevladava. Ne zna od kada tuženik drži životinje. Ne zna ni da li tuženik uopće drži životinje, ali zna da otuda dolazi neugodni miris, te su mu rekli da tamo drže životinje. Nadalje, svjedok navodi da kada dođe u dvorište tužitelja, da nekada se jače osjete neugodni mirisi, a nekada manje.

27.1. Iskaz svjedoka BFJ su je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je iskazivao o jačini i intenzitetu neugodnih mirisa s nekretnine tuženika jer svjedok samo povremeno dolazi u [adresa] kod tužitelja, koji mu je stric, odnosno svjedok nema saznanja o svakodnevnoj jačini i intenzitetu mirisa. U preostalom dijelu iskaz svjedoka odnosi se na neodlučne činjenice.

28. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je vlasnik nekretnine u [adresa] u [adresa], u kojoj nekretnini živi zajedno sa suprugom koja je nepokretna. Na navedenoj nekretnini živi unazad 2 godine zbog bolesti supruge, a prije toga je stanovao u [adresa]. Ne može živjeti u nekretnini u [adresa] niti otvoriti ujutro i navečer prozore, a kamoli vrata od neugodnih mirisa koji dolaze sa nekretnine tuženika, koji između ostalog drži stajsko gnojivo na dvorištu. Između njegove i tuženikove nekretnine je otprilike 15 metara. Na nekretnini tužitelja je objekt štala koji ima odzrake, tj. mali otvori koji su ranije bili prozori i koji gledaju prema njegovoj nekretnini. Upozorio je tužitelja na navedeni problem, ali bezuspješno, pa čak i prije ročišta kod ovoga suda u ovome predmetu, ali također bezuspješno, te je tada punomoćnica tuženika mu rekla ovim riječima: "drugačije je na terenu, a drugačije u kancelariji". Tuženik je bio prijavljen komunalnim redarima, ne jedanput, i bili su kod njega ali u postupku tuženik ne zna kako je uspio. Misli da je podnosio žalbe. Nadalje, navodi da nije bio u tuženikovim štalama ali da čuje telad, krave i svinje. Ujutro i navečer nema šanse da sjede na dvorištu, a preko dana ovisno kako vjetar piri. Ove godine u dvorištu nije raširio suncobran, ne može sjediti vani, jer je nekretnina tuženika preblizu. Tuženik drži životinje još otkako je njegova kći rođena. U njegovoj nekretnini je životinje držala njegova majka, koja je umrla prije 4-5 godina. On je drži samo kokoši pasmine hrvatice.

28.1. Iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim jer je u vezi odlučnih činjenica – jačini i trajanju neugodnih mirisa s nekretnine tuženika u skladu s iskazom svjedokinje CF i Nalazom i mišljenjem vještaka gospodarske struke – iz kojeg proizlazi da je s obzirom na količinu životinja i način odlaganja fakalija sigurno bilo imisija sa tuženikove nekretnine, tim više jer je intenzitet proizvodnje bio izvanredno visok.

1 3

29. Iz iskaza tuženika BF, proizlazi da poznaje tužitelja s kojim je bio u dobrim odnosima sve do ove tužbe. U toj ulici ljudi oduvijek drže životinje. Radi se o domaćinstvima slabijeg socijalnog stanja. On ima prijavljen OPG negdje od 1995- 1996. Za kućne potrebe drži kravu, tele i 3-4 svinje i 20 kokoši. Ima staju za kravu, koja nema prozor do susjeda, te ima svinjce koji su u njegovom dvorištu, i ne gledaju na nekretninu tužitelja. A sporne zgrade koje navodi tužitelj su šupe koje služe za odlaganje stvari. Nedaleko od njegove nekretnine susjed drži svinje. Svi drže i zečeve, kokoši i piliće. Susjed koji drži svinje je udaljen od tužiteljeve nekretnine otprilike 200 metara. Staja na njegovoj nekretnini je udaljena otprilike 50 metara od tužiteljeve kuće. Njegovo odlagalište izmeta je udaljeno 100 metara u polju, a u svom dvorištu nema ni mrve izmeta, što se može očevidom i utvrditi. Nadalje, naveo da u njegovom dvorištu nema neugodnih mirisa. Oko njegove nekretnine je 50 ha čistog polja gdje vjetrovi raznose razne mirise. U blizini je i gradsko odlagalište smeća, iz kojega se šire isto razne imisije. Također se i polja tretiraju pesticidima i herbicidima, od kojih ostaje dugotrajni miris. Navodi da je invalid, miran čovjek, i nikada nitko nije stavljao primjedbe na njegovo ponašanje, a kamoli da vodi sporove sa susjedima. Supruga mu ne radi, te nema nikakva primanja i to joj je izvor egzistencije. Žive od 2.000 invalidske mirovine. Mjesni odbor je upoznat sa njegovom situacijom, te na upit zašto drži životinje rekao je iz egzistencijalnih razloga, i to je prihvaćeno. Površina staje na njegovoj nekretnini je 16 m2, a svinjaca isto toliko, štalu čisti 2-3 puta dnevno i uredno opere. Tekući otpad odlazi u septičku jamu, a kruti otpad odvozi se na polje. Nadalje, navodi da su kod njega bili veterinarski inspektori i utvrđeno je da je sve po propisima. Odlagalište smeća je od njegove parcele udaljeno zračne linije 1,5 km ali je ogromna količina, te izjavljuje da od toga odlagališta osjeti neugodne mirise. Navodi da ne osjeti mirise sa svoje nekretnine, jer su to prirodni mirisi, a sa odlagališta su umjetni mirisi kemijskih spojeva. Navodi da njegovo naselje pripada Gradu Osijeku, ali nije urbano naselje.

29.1. Iskaz tuženika sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da s njegovog dvorište ne dolaze neugodni mirisi jer je u tom dijelu iskaz tuženika u suprotnosti s iskazom tužitelja, svjedokinjom RF i Nalazom i mišljenjem vještaka Darka Pavlovića. U preostalom dijelu iskaza tuženika u kojem iskazuje o tome da neki drugi susjedi drže životinje kao i da je u blizini gradsko odlagalište odpada sud smatra nevažnim za ovu pravnu stvar, jer je predmet ovog spora utvrđenje dolazi ili s tuženikove nekretnine neugodan miris na tužiteljevu nekretninu.

30. Ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno ovaj sud je utvrdio:

-da je tuženik nositelj poljoprivrednog gospodarstva, da je navedeno gospodarstvo nalazi na adresi [adresa], a na kojemu se gospodarstvu nalazila krava, tele, svinje i kokoši,

- da je vještačenjem, a s obzirom na broj i vrstu životinja na gospodarstvu, na objekte u kojima su isti smješteni, intenzitet proizvodnje bio iznimno visok, te način na koji su fekalije, tekući i kruti stajnjak bili odlagani, utvrđeno da je imisija s tuženikove nekretnine bilo,

- da tuženik nije kruti stajnjak pokrio vodonepropusnim pokrivačem, niti je isto stavio ispod njega, a niti je prilikom zaoravanja u tlo korištena odgovarajuća mehanizacija, te da stoka nije držana na slami koja bi kupila tekuće fekalije,

1 4

- da objekti za držanje nisu zaštićeni krovnim žljebom od podlijevanja oborinskih voda, gdje se voda miješa sa fekalijama i povećava štetne emisije u zrak. Objekti na lokaciji ne sadrže štedne pojilice u boksovima za životinje,

-da iz iskaza tužitelja, kao i iskaza svjedokinje, a koja je i susjeda, CF (čije iskaze je sud prihvatio kao vjerodostojne) proizlazi da su neugodni mirisi dolazili s nekretnine tužitelja i da se ovisno o vremenu znalo jako osjetiti.

31. Prije svega, potrebno je reći da nije u pravu tuženik kada je tijekom postupka navodio da tužitelj nije naveo s koje nekretnine dolaze neugodni mirisi. Naime, tužitelj je jasno naznačio adresu tuženika, broj zk. uloška i kč.br. s koje dolaze neugodni mirisi. Osim toga, očevidom i vještačenjem je utvrđeno da se na adresi [adresa], nalaze gospodarski objekti tuženika u kojima je držao životinje, kao i da se u produžetku navedene nekretnine nalazi i kruti stajnjak. Isto tako, nevažno je za ovu pravnu stvar drže li drugi susjedi u [adresa] životinje, te je li odlagalište otpada u blizini, nego je odlučno dolaze li neugodni mirisi i jesu li isti prekomjerni, s nekretnine tuženika.

32. Tuženik je u podnescima tijekom postupka navodio da više ne drži goveda, pa se intenzitet mirisa ne može utvrđivati u odnosu na držanje goveda. U odnosu na navedeno, tuženik je isto navodio u podnescima koje je podnosio nakon svog iskaza (u iskazu navodi da ima kravu i tele), uz koje nije dostavio relevantni dokaz iz kojega bi proizlazilo da tuženik na gospodarstvu više ne drži goveda.

33. Odredbom čl. 111. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 76/06., 141/06., 146/08., 38/09.,153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. u nastavku: ZV) propisano je da se nitko ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije). Vlasnici nekretnine koje su izložene prekomjernim posrednim imisijama ovlašteni su od vlasnika nekretnine s koje one potječu zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i naknadi štetu koju su nanijele, kao i da ubuduće propušta činiti na svojoj nekretnini ono što je uzrokom prekomjernih imisija, dok ne poduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguće prekomjerne imisije. Iznimno, kad prekomjerne posredne imisije potječu od djelatnosti za koju postoji dopuštenje nadležne vlasti, vlasnici nekretnine koja im je izložena nemaju pravo dok to dopuštenje traje zahtijevati propuštanje obavljanja te djelatnosti, ali su ovlašteni zahtijevati naknadu štete koju su imisije nanijele, kao i poduzimanje prikladnih mjera da se ubuduće spriječe prekomjerne imisije, odnosno nastupanje štete, ili da se smanje. Vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti da ga itko bez posebnoga pravnoga temelja uznemirava time što posebnim uređajima ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađu, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta. Vlasnik čijoj nekretnini prijeti predvidiva opasnost s tuđe nekretnine od neposrednih ili posrednih imisija koje ne bi bio dužan trpjeti, ovlašten je zahtijevati da se odrede i provedu svrhovite mjere radi njihova sprječavanja.

1 5

33.1. Dakle, za ovu pravnu stvar odlučno je postoje li imisije – neugodni mirisi koji dolaze s nekretnine tuženika na nekretninu tužitelja, te jesu li iste prekomjerne s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme.

34. Na temelju iskaza tužitelja, svjedokinje CF i na temelju Nalaza i mišljenja vještaka gospodarske struke Darka Pavlovića, ovaj sud je utvrdio da je sa nekretnine tuženika u [adresa], kčbr. [katastarska čestica], na nekretninu tužitelja u [adresa], kč. br. [katastarska čestica], dospijevali neugodni mirisi, a uzrok tih mirisa je u neprikladnosti objekata i neprimjerenom zbrinjavanju tekućih i krutih fekalija životinja na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu tuženika. Nadalje, sud je utvrdio da su mirisi neugodni jer potječu od fekalija životinja koje su se uzgajale na tuženikovom gospodarstvu, a i svjedokinja navedene mirise u svom iskazu naziva riječju – smrad.

34.1. Nadalje, ovaj sud je na temelju iskaza svjedokinje CF i tužitelja, utvrdio da su imisije – neugodni mirisi bili prekomjerni. Naime, prekomjerni neugodni mirisi su mirisi koji s obzirom na namjenu nekretnine s koje dolaze, a to je obiteljska kuća u naseljenom dijelu grada, s manjim obiteljskom poljoprivrednim gospodarstvom, osjete do nekretnine tužitelja, kao i do nekretnine svjedokinje CF koja se nalazi s druge strane ulice od nekretnine tuženika. Neugodni mirisi koji dolaze s nekretnine tuženika, nastali su držanjem životinja u neprikladnim objektima i načinom zbrinjavanja fekalija životinja, te se osjete učestalo, ovisno o vremenskim prilikama jače ili slabije i onemogućavaju tužitelja da boravi u dvorištu svoje nekretnine koja se nalazi u Gradu Osijeku, u naseljenom dijelu, bez trpljenja navedenih mirisa. Iz iskaza tužitelja proizlazi da tužitelj boravi u [adresa], a potvrda o prebivalištu koju je tuženik dostavio (list spisa 24) potvrđuje činjenicu o prijavljenom prebivalištu tuženika (ali ne i boravištu).

34.2. Ovaj sud ističe, da prekomjerni neugodni mirisi s nekretnine tuženika dolaze i iz objekata u kojima se drže životinje kao i s područja u kojima su se odlagale fekalije životinja.

35. Nadalje, budući da je vještačenjem po vještaku gospodarske struke Darku Pavloviću utvrđeno da je uzrok neugodnih mirisa – imisija nepravilno zbrinjavanje fekalnog otpada i oprema objekata u kojima se drže životinje (objekti bez krovnih žljebova) radi uklanjanja uzroka neugodnih mirisa potrebno je se ugradi krovni žlijeb na objekte u kojima se držala stoka radi sprječavanja podlijevanja oborinskih voda (vještak navodi da na objektima nije bilo krovnog žlijeba pa je uslijed kiša dolazilo do ispiranja fekalnog sadržaja koji se nalazio u okolnom prostoru pred objekta). Nadalje, iz Nalaza i mišljenja vještaka, a koje prihvaća ovaj sud, proizlazi da je potrebno a kako bi se spriječio nastanak neugodnih mirisa da se ugrade štedne pojilice (kako bi se izbjeglo nekontrolirano miješanje vode i suhe tvari, strana 8 pisanog Nalaza i mišljenja vještaka, a vještak je ročištu održanom 27. lipnja 2026. ostao kod Nalaza i mišljenja, suprotno navodima tuženika iz podneska od 25. kolovoza 2025.), kao i da se naprave vodonepropusne lagune za skladištenje tekuće faze gnojiva, da ispod i iznad stajnjaka stavi plastificiranu podlogu, da stoku drži na slami ili da ugradi jame s poklopcima te napravi osočnu jamu koja je vodonepropusna. Imajući na umu prednje navedeno a kako bi se spriječio nastanak prekomjernih neugodnih mirisa ovaj sud je sukladno čl. 110. ZV-a naložio tuženiku da poduzme prethodno navedene radnje, te je odlučeno kao u toč. I/ izreke.

1 6

36. Tužitelj je u cijelosti uspio u sporu pa mu sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a pripada naknada troška postupka. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR-a sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., u nastavku: Tarifa), te trošak zastupanja na ročištima 13. siječnja 2020., 16. rujna 2020., 19. ožujka 2021., 10. rujna 2021., 4. ožujka 2025., 27. lipnja 2025. i 3. rujna 2025., za svako ročište 200,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, trošak zastupanja na ročištu održanom 17. lipnja 2020. u iznosu od 100,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč.2. Tarife, što sveukupno iznosi 1.700,00 EUR-a, uvećano za 53,00 EUR-a sudske pristojbe na tužbu, te trošak vještačenja u iznosu od 565,00 EUR-a, što sveukupno iznosi 2.318,00 EUR-a. Slijedom navedenoga odlučeno je kao pod toč. II/ izreke.

37. Tuženik je u cijelosti izgubio u sporu pa je zahtjev tuženika za naknadu troška odbijen kao neosnovan, te je odlučeno kao pod toč. III/ izreke.

Osijek, 3. listopada 2025.

Sutkinja

Helena Topić Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika