REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Povrv-844/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Vesni Horvat kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI POSLOVNI CENTAR-STAMBENO POSLOVNO GOSPODARSTVO d.o.o. iz Zagreba, Srebrnjak 55, OIB: 45026196523 kao upravitelj zgrade na adresi [adresa], kojeg zastupa Zrinka Prlić, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika GEOPROJEKT d.o.o., Zagreb, Borongajska cesta 81A, OIB: 76669487635, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave dana 18. rujna 2025. u nazočnosti zz punomoćnika tužitelja ŽS, odvjetničke vježbenice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 3. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika isprave javnog bilježnika Marije Glibota iz Zagreba, Ovrv-129/2024, UPP/OS-Ovrv-2/2024 od 5. veljače 2024. u dijelu u kojemu je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju iznos od 258,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na iznose od:

- 6,45 EUR od 01.03.2021. pa do isplate

- 6,45 EUR od 31.03.2021. pa do isplate

- 6,45 EUR od 01.05.2021. pa do isplate

- 6,45 EUR od 31.05.2021. pa do isplate

- 6,45 EUR od 01.07.2021. pa do isplate

- 6,45 EUR od 31.07.2021. pa do isplate

- 6,45 EUR od 31.08.2021. pa do isplate

- 6,45 EUR od 01.10.2021. pa do isplate

- 6,45 EUR od 31.10.2021. pa do isplate

- 6,45 EUR od 01.12.2021. pa do isplate

- 6,45 EUR od 31.12.2021. pa do isplate

- 6,45 EUR od 31.01.2022. pa do isplate

- 6,45 EUR od 01.03.2022. pa do isplate

- 6,45 EUR od 31.03.2022. pa do isplate

- 6,45 EUR od 01.05.2022. pa do isplate

- 6,45 EUR od 31.05.2022. pa do isplate

- 6,45 EUR od 01.07.2022. pa do isplate

- 6,45 EUR od 31.07.2022. pa do isplate

- 6,45 EUR od 31.08.2022. pa do isplate

- 6,45 EUR od 01.10.2022. pa do isplate

- 6,45 EUR od 31.10.2022. pa do isplate

- 6,45 EUR od 01.12.2022. pa do isplate

- 6,45 EUR od 31.12.2022. pa do isplate

- 6,45 EUR od 31.01.2023. pa do isplate

- 6,45 EUR od 26.02.2023. pa do isplate

- 6,45 EUR od 26.03.2023. pa do isplate

- 6,45 EUR od 01.12.2022. pa do isplate

- 6,45 EUR od 31.12.2022. pa do isplate

- 6,45 EUR od 31.01.2023. pa do isplate

- 6,45 EUR od 26.02.2023. pa do isplate

- 6,45 EUR od 26.03.2023. pa do isplate

- 6,45 EUR od 26.04.2023. pa do isplate

- 6,45 EUR od 26.05.2023. pa do isplate

- 6,45 EUR od 26.06.2023. pa do isplate

- 6,45 EUR od 26.07.2023. pa do isplate

- 6,45 EUR od 26.08.2023. pa do isplate

- 6,45 EUR od 26.09.2023. pa do isplate

- 6,45 EUR od 26.10.2023. pa do isplate

- 6,45 EUR od 26.11.2023. pa do isplate

- 6,45 EUR od 26.12.2023. pa do isplate

po stopi koja se određuje za razdoblje do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 1.1.2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku 15 dana na poseban račun namijenjen za uplatu sredstava zajedničke pričuve.

II. Platni nalog sadržan u Rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Marije Glibota iz Zagreba, posl.br. Ovrv-129/24 od 5.2.2024. ukida se u dijelu kojim je naloženo tuženiku da plati tužitelju trošak ovršnog postupka u iznosu od 25,00 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 5.2.2024. do plateža.

III. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 225,77 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke tekućom od 3.10.2025. do plateža, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio ovršni prijedlog temeljem vjerodostojne isprave kojim traži od tuženika platež iznosa od 258,00 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na ime neplaćenog doprinosa za sredstva zajedničke pričuve, sve uz troškove ovršnog postupka te je javni bilježnik dana 5.2.2024. donio Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave posl.br. Ovrv-129/24. Potraživanje tužitelja odnosi se na neplaćena sredstava zajedničke pričuve za garaže u zgradi na adresi [adresa], 27, 29 i 31, a koje su u vlasništvu tuženika.

2. Tuženik je pravodobno podnio prigovor te ističe prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije, promašene pasivne legitimacije, osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva. Ističe da tužitelj nije dostavio međuvlasnički ugovor iz kojeg bi bilo vidljivo da su suvlasnici čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova zgrade za upravitelja izabrali ovrhovoditelja i da su sa istim sklopili ugovor o upravljanju kojim su regulirali svoja prava i obveze, temeljem čega bi dokazali svoju aktivnu legitimaciju u ovoj pravnoj stvari. Ističe da nije vlasnik garaže nacrtne oznake G05-2 u [adresa], na koji se odnosi dio duga s osnove dospjelih neplaćenih iznosa zajedničke pričuve, niti je bio vlasnik garaže nacrtne oznake G03-2 u [adresa], na koji se odnosi dio duga. Ističe da garaža nacrtne oznake G05-2 nije u vlasništvu tuženika od 2009. godine, budući je istu prodao temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnina, dok je garaža nacrtne oznake G03-2 bila u vlasništvu tvrtke Križan instalacije i uređenja d.o.o. od 13.7.2016. godine. Navedeni ugovor o kupoprodaji sporazumno je raskinut te je tuženik postao obveznik plaćanja pričuve tek od mjeseca ožujka 2023. godine. Kako nije vlasnik posebnog dijela zgrade, točnije garaže nacrtne oznake G05-2, odnosno nije bio vlasnik u utuženom razdoblju posebnog dijela zgrade, garaže nacrtne oznake G03-2, ne može biti niti obveznik plaćanja pričuve. Osporava visinu tužbenog zahtjeva. Slijedom svega izloženog predlaže staviti izvan snage rješenje o ovrsi i predmet uputiti u parnicu na daljnje rješavanje.

3. Svojim rješenjem od 9.10.2024. godine sud je stavio izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha i ukinuo provedene radnje te je odlučeno da će se postupak provesti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

4. U tijeku dokaznog postupka izvršen je uvid u izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga doprinosa za sredstva zajedničke pričuve, podneske stranaka, ugovor o kupoprodaji nekretnina između tuženika i Kovina ljevaonica d.d. od 7.10.2009., zapisnik o primopredaji, ugovor o kupoprodaji nekretnina između tuženika i Križan instalacije i uređenja d.o.o. od 13.7.2016., sporazumni raskid ugovora o kupoprodaji nekretnina između tuženika i Križan instalacije i uređenja d.o.o. od 10.2.2023., međuvlasnički ugovor, ugovor o upravljanju stambenom zgradom sa popisom suvlasnika i potpisima, odluku suvlasnika o povećanju pričuve, suglasnost tuženika od 23.10.2013. te izvadak iz zemljišne knjige za nekretnine tuženika i stambenu zgradu.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao upravitelja stambene zgrade u [adresa], na adresi [adresa] za isplatu mjesečnih doprinosa za sredstva zajedničke pričuve za garaže nacrtne oznake G05-2 te garaže nacrtne oznake G03-3 nalazeće u stambeno poslovnoj zgradi [adresa] površina i oznaka vidljivih iz priloženih izvadaka iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine.

6. Iz povijesnog zk izvatka za predmetne nekretnine nesporno proizlazi da je u vrijeme nastanka i dospijeća utuženih iznosa na ime zajedničke pričuve tuženik bio suvlasnik predmetne nekretnine, točnije iz povijesnog prikaza vlasničkog lista proizlazi da je tuženik cijelo vrijeme evidentiran kao vlasnik 209. suvlasničkog dijela 2/1000 etažno vlasništvo (E-209), dok je u odnosu na 251. suvlasnički dio 2/1000 etažno vlasništvo (E-251) bio evidentiran kao vlasnik sve do 14.2.2024. godine kada je isti prodao trenutnom vlasniku predmetnog posebnog dijela LS. Vezano uz navode prigovora tuženika i pozivanje na Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 7.10.2009. između tuženika kao prodavatelja i Kovina ljevaonica d.d. kao kupca, ugovor o kupoprodaji nekretnina od 13.7.2016. između tuženika kao prodavatelja i Križan instalacije i uređenja d.o.o. kao kupca te sporazumni raskid ugovora o kupoprodaji nekretnina od 13.7.2016. od 10. veljače 2023., valja reći da dostavljeni ugovori ne predstavljaju način stjecanja vlasništva nekretnine budući se vlasništvo nekretnine stječe upisom stjecateljevog vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjanog očitovanja volje dotadašnjeg vlasnika, a sve u smislu odredbe čl. 119. st. 1. u svezi s čl. 120. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Vezano uz pozivanje tuženika na Zapisnik o primopredaji od 17.10.2009. valja reći da iz istog nije nigdje vidljivo niti se navodi tuženik te se ne može utvrditi da li se isti odnosi na Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 7.10.2009. godine. Iz istog proizlazi da je predmet primopredaje garaža G05-2 na adresi [adresa], time da je navedena garaža zavedena u zemljišnim knjigama kao 209. suvlasnički dio predmetne nekretnine, a na kojem dijelu je kao vlasnik upisan upravo tuženik. Uvidom u povijesni izvadak iz sudskog registra tvrtka Kovina ljevaonica d.d. brisana je iz sudskog registra dana 28.3.2017., odnosno ista nije niti postojala u utuženom razdoblju. Naprijed izloženo ukazuje da je upravo tuženik u zemljišnim knjigama uknjižen kao vlasnik garaže 00415206, odnosno G05-2, koja čini suvlasnički dio E-209, kao i garaže oznake 20041523, odnosno G03-3, koja čini suvlasnički dio E-251, odnosno da nije došlo do zakonom propisanog stjecanja nekretnine od strane druge osobe, što zaključno ukazuje da je tuženik za cijelo utuženo razdoblje vlasnik predmetnih garaža te kao takav obveznik plaćanja zajedničke pričuve. Naprijed izloženo ukazuje na neosnovanost istaknutog prigovora tuženika nedostatka pasivne legitimacije. Tu valja reći i to da tuženik nije dokazao da bi eventualno obavijestio tužitelja o tome da bi predmetni suvlasnički dijelovi bili otuđeni.

7. Kao što je ranije rečeno izvršen uvid u izvadak iz zemljišne knjige ukazuje na činjenicu da je tuženik uknjižen kao vlasnik navedenih nekretnina te je kao takav pasivno legitimiran za potraživanje s osnova troškova zajedničke pričuve budući odgovornost za plaćanje pričuve tereti tuženika kao vlasnika. Izvršen uvid u dostavljenu dokumentaciju ukazuje na postojanje Ugovora o upravljanju stambenom zgradom i Međuvlasničkog ugovora. Međuvlasničkim ugovorom potpisan od strane suvlasnika s dovoljnim brojem suvlasničkih dijelova određeno je plaćanje i iznos pričuve time da je plaćanje pričuve i zakonska obveza svih suvlasnika. U odnosu na navode tuženika koji se odnose na podobnost izvatka iz ovjerenih poslovnih knjiga kao vjerodostojne isprave valja reći da izvod iz poslovnih knjiga tužitelja temeljem kojeg je pokrenut ovršni postupak predstavlja jednostranu ispravu koju je ispostavio tužitelj i temeljem koje je pokrenut ovršni postupak te je ista kao takva bila dovoljna za pokretanje ovršenog postupka. Izvadak iz poslovnih knjiga predstavlja valjanu i vjerodostojnu ispravu sve do podnošenja prigovora. Pravilo o teretu dokazivanja nalaže svakoj od strana da u postupku valjanim i uvjerljivim dokazom dokaže postojanje činjenice za koju tvrdi da postoji. U situaciji kada je tuženik osporio dug tada je na tužitelju teret dokazivanja tih činjenica odnosno postojanja duga i njegove visine što je tužitelj tijekom postupka i dokazao dostavljanjem relevantne dokumentacije za predmet spora.

8. Odredbom čl. 89 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da troškove održavanja i poboljšanja nekretnine snose svi suvlasnici nekretnine srazmjerno svojim suvlasničkim dijelovima.

9. Odredbom čl. 375. st. 3 i 4 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dalje ZV, propisano je da se uzajamni odnosi suvlasnika u svezi sa upravljanjem i korištenjem nekretnine utvrđuju ugovorom koji mora biti sklopljen u pisanom obliku (međuvlasnički ugovor) i da odredbe koje proizlaze iz tog ugovora obvezuju se suvlasnike ako je ugovor sklopila većina suvlasnika čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine. Odredbe tog ugovora imaju učinak i prema suvlasniku koji je to pravo stekao nakon sklapanja Međuvlasničkog ugovora. Suvlasnike dakle obvezuje Međuvlasnički ugovor i sklopljeni Ugovor o upravljanju zgradom koji su tužitelji kao suvlasnici stambene zgrade zastupani po predstavniku suvlasnika sklopili sa upraviteljem.

10. Odredbom čl. 378. st. 1, 2, 3 i 5 ZV propisano je da su suvlasnici nekretnine dužni poslove upravljanja nekretninom povjeriti upravitelju u skladu sa Ugovorom kojeg su s tim upraviteljem sklopili s time da upravitelj može biti fizička ili pravna osoba upisana za obavljanje tih poslova. Propisano je da upravitelj upravlja nekretninom u ime i za račun suvlasnika u granicama ovlasti utvrđenim ugovorom i da upravitelj zastupa suvlasnike u svezi sa upravljanjem nekretninom u postupcima pred državnim tijelima, ako ugovorom iz ove zakonske odredbe nije drugačije određeno.

11. Odredbom čl. 379. st. 1. ZV propisano je da je upravitelj osobito dužan brinuti da se zajednički dijelovi nekretnine održavaju u graditeljskom i funkcionalnom stanju, nužnom za normalno korištenje, da je dužan obavljati povremeni i godišnji pregled nekretnine i o tome sačiniti zapisnik, raspoređivati i druge troškove nekretnine na suvlasnike, naplaćivati dugovanja, obavještavati suvlasnike na prikladan način o obavljenim poslovima i obavljati i druge poslove u skladu s obvezama preuzetim ugovorom, a prije navedenim te položiti svakom suvlasniku uredan račun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i staviti mu na prikladan način na uvid isprave na kojima se temelji i to najkasnije do 30. lipnja svake godine.

12. Odredbom čl. 90. ZV propisano je da je pričuva zajednička, namjenski vezana imovina svih suvlasnika nekretnine koja je namijenjena za pokriće troškova održavanja i za poboljšanje nekretnine kao i za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova. Zajedničkom pričuvom upravljaju suvlasnici, odnosno upravitelj zgrade, kojeg oni imenuju Međuvlasničkim ugovorom ili ga imenuje nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave ukoliko suvlasnici u zakonskom roku ne sklope Međuvlasnički ugovor, kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg od suvlasnika.

13. Smislenim tumačenjem svih prije navedenih odredaba Zakona pod kojom zastupanje iz čl. 378. st. 5. ZV imaju se podrazumijevati ovlasti u poduzimanju svih onih radnji pa i pokretanje sudskih postupaka kako bi se ostvarili i zaštitili interesi suvlasnika zgrade u održavanju zgrade. To podrazumijeva dobivenu i zakonom propisanu ovlast upravitelja zgrade da kao stranka u postupku utužuje nekog od suvlasnika radi naplate dužne pričuve.

14. Visina i uvjeti plaćanja zajedničke pričuve, prava i obveze te odgovornosti između suvlasnika i upravitelja uređeni su Međuvlasničkim ugovorom te Ugovorom o upravljanju zgradom sukladno odredbama ZV. Navedenim ugovorom, a prvenstveno Međuvlasničkim ugovorom, jasno su određeni uvjeti plaćanja i izvršenja ostalih obveza suvlasnika nekretnine. Međuvlasnički ugovor od 2.12.2013. i Ugovor o upravljanju od 2.12.2013., sukladno čl. 375. st. 1 i 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, sklopili su suvlasnici čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova predmetne stambene zgrade te stoga predstavljaju osnovu za obračun i naplatu zajedničke pričuve. Iz Međuvlasničkog ugovora proizlazi da su suvlasnici ugovorili da troškove za održavanje i poboljšavanje zgrade, kao i doprinose za zajedničku pričuvu radi pokrića troškova održavanja i poboljšavanja zgrade te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova, snose svi suvlasnici zgrade razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima (čl. 12.), da su suvlasnici dužni sredstva zajedničke pričuve uplaćivati mjesečno do 20. u mjesecu za tekući mjesec na žiro račun zgrade (čl. 14. st. 1.) te da se kod obračuna troškova koriste korekcijski koeficijenti, i to između ostalog za garažu 0,75. Nadalje, iz Odluke suvlasnika proizlazi da su suvlasnici utvrdili da visina zajedničke pričuve počevši od 1.1.2020. iznosi 3,60 kn / 0,48 EUR po m². Navedeno ukazuje da se visina zajedničke pričuve određuje sukladno suvlasničkim dijelovima te se pri izračunu koriste korekcijski koeficijenti i to za garažu 0,75, a da visina zajedničke pričuve po m² iznosi 3,60 kn / 0,48 EUR. Stoga je prilikom obračuna svake pojedine tuženikove obveze plaćanja iznosa zajedničke pričuve potrebno površinu suvlasničkog dijela pomnožiti s korekcijskim koeficijentom za predmetni prostor te se tako dobiveni iznos pomnoži s visinom zajedničke pričuve po m² (3,60 kn / 0,48 EUR). Imajući u vidu navedeno, mjesečna obveza tuženika zajedničke pričuve za garažu oznake 00415206, odnosno G05-2, koja čini suvlasnički dio E-209, kao i za garažu oznake 20041523, odnosno G03-3, koja čini suvlasnički dio E-251, iznosi za svaku 48,60 kn / 6,45 EUR (18 m² x 0,75 x 3,60 kn). Visina zaduženja tuženika vidljiva je iz izvatka iz poslovnih knjiga te Međuvlasničkog ugovora. Uvidom u izvadak iz poslovnih knjiga vidljiv je iznos zaduženja po mjesecima. Nije sporno da tuženik u navedenom razdoblju nije platio zajedničku pričuvu. Valja reći da je tužitelj svojim podneskom od 18.12.2024. godine obrazložio visinu potraživanog iznosa na ime zajedničke pričuve. Slijedom izloženog zahtjev tužitelja ukazuje se u cijelosti osnovanim, što je bio razlog odluke suda kao u toč. I izreke ove presude. Odluka o kamatama temeljena je na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a, a dosuđena po stopama naznačenim u izreci presude.

15. Odluka o trošku parničnog postupka temeljena je na odredbi čl. 154 st. 2 ZPP- a. Pored troška koji se odnosi na nastale troškove postupka vezano uz donošenje rješenja o ovrsi u iznosu od 25,00 EUR tužitelju pripada i daljnji trošak parničnog postupka koji se odnosi na zastupanje tužitelja po punomoćniku odvjetniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to temeljem Tbr. 8 toč. 1, Tbr. 9 toč. 1, te Tbr. 42 i 48. Trošak se sastoji od troška sastava podneska 18.12.2024. 25 bodova, podnesak 28.1.2025. 25 bodova, ročište 18.9.2025. 25 bodova ili ukupno 75 bodova što pomnoženo sa vrijednošću jednog boda od 2,00 EUR daje ukupan iznos parničnog troška od 150,00 EUR te 25% PDV-a 37,50 EUR ili ukupno 187,50 EUR. Tužitelju je dosuđen trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 EUR, koji trošak je bio nužan za vođenje ovog postupka te je tako tužitelju ukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 225,77 EUR. Odluka o kamatama na trošak temeljena je na odredbi članka 30 st. 2 Ovršnog zakona. Sud je ukinuo platni nalog i u dijelu kojim je naloženo tuženiku da plati tužitelju nastale troškove ovršnog postupka u iznosu od 25,00 EUR sa pripadajućom kamatom tekućom od presuđenja do plateža imajući u vidu važeće stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u zaključku 3. sa sastanka Vrhovnog suda Republike Hrvatske (građanski odjel) od 2. lipnja 2017. gdje je jasno navedeno da se presudom kojom se odlučuje o osnovanosti platnog naloga, platni nalog iz rješenja o ovrsi ne održava na snazi u odnosu na trošak postupka koji se odnosi na donošenje rješenja o ovrsi, već se o tom trošku odlučuje presudom kojom se odlučuje o osnovanosti prigovora platnog naloga zajedno sa ostalim troškovima nastalim u tom dijelu parničnog postupka, a zatezna kamata na dosuđeni trošak teče od donošenja prvostupanjske presude.

U Zagrebu, 3. listopada 2025.

Sudac

Vesna Horvat

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu u pet primjerka.

Dna:

1. tužitelju po pun.

2. tuženiku