REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Poslovni broj P-885/2023-28

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli - Pola, po sucu Tamari Došen, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja pravnoj stvari tužiteljice MZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku LZ, odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika 1. OZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. JZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku AZ, odvjetniku iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, i u pravnoj stvari protutužitelja 1. OZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. JZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku AZ, odvjetniku iz [adresa], protiv protutuženice MZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku LZ, odvjetniku iz [adresa], radi prestanka uznemiravanja, nakon zaključene glavne rasprave održane 28. travnja 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice-protutuženice i punomoćnika tuženika- protutužitelja, objavljene 3. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužiteljica MZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], suvlasnica 1/3 dijela nekretnina koje su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Puli upisane kao k. č. br. [katastarska čestica], dvorište, površine 417 m2, i k. č. br. [katastarska čestica], dvorište, površine 30 m2, sveukupne površine 447 m2, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

2. Ovlašćuje se tužiteljica da temeljem ove presude u zemljišnim knjigama izvrši uknjižbu svojeg prava suvlasništva na način određen u toč I. ove presude, i to na teret suvlasničkih udjela tuženika u jednakim dijelovima, što su tuženici dužni trpjeti."

II. Prihvaća se protutužbeni zahtjev protutužitelja koji glasi:

"1. Nalaže se tužiteljici-protutuženici MZ da prestane uznemiravati tuženike-protutužitelje u ostvarenju njihovog prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica], dvorište površine 417 m2 i kč. [katastarska čestica] dvorište površine 30 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da prestane ulaziti, prolaziti, brati voćke, držati 4 kante za odvajanje otpada, stolić i dr. svoje stvari ili izvršavati posjed na bilo koji drugi način osobno ili putem trećih osoba.

2. Zabranjuje se tužiteljici-protutuženici MZ ubuduće smetanje i uznemiravanje tuženike-protutužitelje u njihovom posjedu i pravu vlasništva nekretnina iz točke II. 1. izreke ove presude, na bilo koji način. "

III. Nalaže se tužiteljici-protutuženici MZ da tuženicima-protutužiteljima OZ i JZ naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 5.036,83 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate, u roku od 15 dana dok se u preostalom iznosu do 5.796,01 eura zahtjev odbija.

IV. Odbija se u cijelosti zahtjev tužiteljice-protutuženice MZ za naknadom troška od 2.787,21 eura.

Obrazloženje

1. Tužbom od 29. rujna 2023. tužiteljica navodi da su stranke suvlasnici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR. zgrada, površine 184 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] svaka u 1/3 dijela, da je svoj udio stekla darovanjem od IZ ugovorom ovjerenim 06. ožujka 1998. od javnog bilježnika Denisa Krajcara pod brojem OV-1466/98, te je od 06. ožujka 1998.u poštenom posjedu 1/3 dijela k. č. br. [katastarska čestica], dvorište, površine 417 m2, i k. č. br. [katastarska čestica], dvorište, površine 30 m2, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], okućnice nužne za redovitu upotrebu građevine, ali nikada nije upisana kao vlasnica jer je darovnim ugovorom pogrešno navedeno da stječe pravo nesmetanog korištenja dvorišta uz navedenu kuću vezano za boravak u svom dijelu kuće te pravo da nesmetano prolazi kroz njegov dio kuće dok ne osiguraju poseban ulaz u svoj dio kuće, premda je intencija darovatelja bilo stjecanje prava vlasništva, osobito uzimajući u obzir da su sve nekretnine spojene u jednu katastarsku česticu broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer čine jedinstvenu cjelinu te zahtjeva da se utvrdi suvlasnicom nekretnina 4939/34 i 4945/6.

2. Odgovorom na tužbu od 7. studenog 2023. tuženici prigovaraju vrijednosti predmeta spora, osporavaju tužbu i zahtjev, navodeći da je tužiteljica pokrenula postupak R1- 22/22 radi diobe kč. [katastarska čestica]/ZGR k. o. [katastarska općina] ne navodeći da polaže vlasnička prava na dvorišne nekretnine koje su tuženici stekli nasljeđivanjem iza ZZ i kupnjom, da je tužiteljica darovanjem stekla točno određeni dio kuće jer k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR ima dva ulaza i više samostalnih cjelina, koje se mogu etažno prikazati, da je tužiteljici dozvoljen prolaz dvorištem vezano za boravak u njenom dijelu kuće na kč. br. [katastarska čestica]/ZGR i prolaz kroz dio kuće dok si ne napravi poseban ulaz, što je tužiteljica učinila izgradnjom stepeništa na 4945/148 k. o. [katastarska općina], koja je formirana kao građevna čestica površine izgrađenog stepeništa na zahtjev tužiteljice koja ju treba otkupiti od Grada Pule-Pola, da je tužiteljica u prizemlju prozore pretvorila u vrata i dobila dvije cjeline, jednu u koju ulazi sa stepeništa na kč. [katastarska čestica] i drugu cjelinu u koju ulazi s nekretnine tuženih, a mogla je napraviti vrata prema stepeništu čime bi nestala potreba za prolaskom preko nekretnina tuženika, da tužiteljica šeta dvorištem ili upućuje goste da ga koriste za prolazak iz [adresa] do ulaza na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što joj tuženici brane jer ulaz na kč. [katastarska čestica]/ZGR ima s gornje strane uz među s kč. [katastarska čestica] zbog čega dolazi do čestih verbalnih sukoba.

2.1. Tuženici podnose protutužbu zahtijevajući prestanak uznemiravanja prava vlasništva kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da tužiteljica prestane ulaziti, prolaziti, brati voćke, držati svoje stvari ili izvršavati posjed na bilo koji drugi način osobno ili putem trećih osoba te joj zabraniti svako buduće smetanje i uznemiravanje, a zahtjev specificiraju podneskom od 15. ožujka 2024.

3. Odgovorom na protutužbu od 18. prosinca 2023. tužiteljica-protutuženica osporava da bi uznemiravala tuženike-protutužitelje u ostvarenju njihovog prava vlasništva na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], jer je dugogodišnji savjesni i pošteni suposjednik 1/3 dijela nekretnina koje čine okućnicu te duže od 20 godina svoj suposjed izvršava obazrivo, ne umanjujući prava tuženika na temelju odredbe čl. II. darovnog ugovora od 06. ožujka1998.

4. Raspravnim rješenjem od 8. svibnja 2024. odlučeno je da će se u ovom postupku raspravljati i o protutužbenom zahtjevu tuženika.

5. U dokaznom postupku pročitan je izvadak iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine (stranice 4, 5-6, 19-24, 28-30 spisa), ugovor o darovanju od 6. ožujka 1998. (stranice 7-8), kopija katastarskog plana (stranica 25), izvršen uvid u fotografije na stranicama 26 te 35-37 spisa, proveden uviđaj, saslušani svjedoci BZ, EZ, HZ, KZ (stranice 66-69), stranke MZ te JZ i OZ (stranice 71-74), provedeno mjerničko i građevinsko vještačenje 21. listopada 2024. (stranice 75-86) pročitan nalaz stalnog sudskog vještaka građevinske struke ĐZ iz postupka R1-22/2022 (stranice 99-127).

5.1. Člankom I. ugovora o darovanju od **.**.1998. IZ je MZ darovao 1/3 k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dio kuće u [adresa] koji se sastoji od dnevnog boravka s terasom i sobom pored dnevnog boravka s lijeve strane, sve u prizemlju, dvije sobe sa cijelom terasom na I. katu koje se nalaze iznad dnevnog boravka, mansarde, stepeništa za mansardu te prostora ispod istog stepeništa dok njoj i njenoj obitelji člankom II dozvoljava nesmetano korištenje dvorištem vezano za boravak u svom dijelu kuće te da nesmetan prolaz kroz njegov dio kuće dok ne osigura poseban ulaz za svoj dio kuće.

5.2. Na uviđaju održanom 13. rujna 2024. tužitelj pokazuje da je prizemni stan u koji se ulazi iz dvorišta tada bio dnevni boravak, a sve je na toj površini nadozidao njegov prednik i ima poseban ulaz, a originalno je postojao samo jedan ulaz u tada obiteljsku kuće kojim se dolazilo do mansarde.

5.3. BZ iskazuje da je od 1966.do 1969. bila podstanar, a od 2000. stanuje u kući jer ima pravo plodouživanja na dijelu tuženika, dok na dvorištu nema nikakvo upisano pravo, da je na mjestu prizemnog stana bio dnevni boravak, a iz tog dijela kuće su nakon smrti prednika, sve stvari izbačene kroz prozor, unutarnja vrata su zazidana, terasa je rađena s kućom, ali tada nije bila zatvorena, IZ je nadozidao dio na bivšem dnevnom boravku jer im je prema ugovoru o darovanju trebao omogućiti ulaz, stepenice su napravljene na općinskom zemljištu ali ga IZ nije uspio otkupiti, a ulaz u prizemni stan, bivši boravak je napravljen nakon što su je iselili iz boravka, da je nakon Ivanove smrti 2012. doselio unuk i počeo koristiti cijelo dvorište kojim se služi i unukova majka, turisti kojima se iznajmljuje i mansardni stan. Za ugovor o darovanju je saznala na ostavinskoj raspravi iza IZ koji se služio tom prostorijom i nakon smrti svoje supruge 1998., pa ispada da se ugovor o darovanju samo stambene površine nikada nije proveo. Vrata za prizemni stan su napravljena između 2010. -2012.

5.4. EZ zna da postoji ugovoru o darovanju, ali o njemu ne zna ništa, zna da je IZ sve izgradio, da su uvijek svi koristili cijelo dvorište, za života IZ i tete dolazio je jedanput tjedno, a nakon njihove smrti možda jednom mjesečno, ne sjeća se da je za Ivanovog života postojao stražnji ulaz u dvorište, nije bilo potrebe da ulazi kroz taj dio dvorišta, već su uvijek dolazili [adresa], auto parkirali u dvorištu. Stražnji ulaz je napravljen nakon Ivanove i tetine smrti i služi se isključivo njime kako bi izbjegao bilo kakve neugodnosti dok tužiteljica koristi i prednji ulaz i prednji dio dvorišta iz [adresa]. Svi koji su ikada boravili ili stanovali u toj kući su koristili cijelo dvorište i za života IZ. Vrata su postojala u stražnjem prizemnom dijelu kuće za Šimencova života ali se kroz njih nije moglo ući već samo izaći iz kuće. Pretpostavlja da tužiteljica iznajmljuje stražnji dio kuće, Gitin brat iz Paragvaja stanuje u stražnjem dijelu kuće i koristi dvorište.

5.5. HZ iskazuje da problem s načinom korištenja dvorišta postoji od kada je doselio 2005., da je on u nekoliko navrata odlazeći MZ izašao iz svog dvorišta, ušao s ceste u otvoreni dio ispred garaže, otvorio bočnu kapiju, prošao kroz dvorište i izašao kroz stražnja vrata dvorišta na mjesto gdje je igralište, zelena površina i javno parkiralište ne tražeći odobrenje niti se gospođa koja tu stanuje protivila njegovom prolasku, ali nije vidio da bi drugi ljudi koristili taj prolaz, tužiteljica se koristi cijelim dvorištem jer im kante za smeće stoje uz [adresa], dvorište stranaka koriste turisti kojima MZ iznajmljuje gornji, veći stan u potkrovlju premda se u njega ulazi izravno s pješačke staze.

5.6. KZ iskazuje da se doselio 2012., obnavljao je dio kuće koji mu pripada, da su dvorišna vrata u stražnjem dijelu dvorišta postojala oduvijek, jer je na mjestu današnjeg igrališta i zelene površine baka imala vrt, da je IZ napravio stepenice s pješačke staze i mansardu, nadograđeni dio kuće, smatrajući da će time spriječiti korištenje dvorišta, da je on od prozora nekadašnje bakine sobe napravio vrata, ulaz u njegov prizemni dio objekta kako bi ga odvojio od preostalog dijela kuće. Smatra da mu pripada trećina dvorišta, a dio dvorišta iz [adresa] koristi samo za držanje kanti za smeće, automobil parkira na javnom parkiralištu iz Rohreggerove ulice i do svoje nekretnine dolazi s pješačke staze. Nekada se pješačkom stazom oko dječjeg igrališta mogao dovesti vozilom i istovariti nekakav teret ali je Mjesni odbor zatvorio stazu za vozila. Majka ljeti boravi na Pašmanu, a zimi stanuje i koristi cijelo dvorište. Pregrađivanje u prizemlju je obavio u dogovoru s JZ, o svome trošku, a u skladu s darovnim ugovorom odnosno onim što mu po darovnom ugovoru pripada, a koji je do tada koristila BZ. Ne bavi se iznajmljivanjem ali ima veliki krug poznanika koji se koriste dvorištem kao i on.

5.7. MZ iskazuje da je ugovor o darovanju 1998. potpisala bez čitanja, a kasnije 2021. joj nije bilo jasno zašto nije dobila i dio dvorišta. Sama je vršila nadogradnju i financirala zamjenu azbestnih ploča na krovu. Prolazi kroz dvorište od 1998. i samo joj je jednom BZ zabranila prolaz. Prizemni dio apartman koristi sin sa suprugom, u srednjem dijelu stanuje unuka, a u gornjem dijelu ona i suprug. BZ joj je rekao da nakon majčine smrti neće dobiti ništa već će nakon njegove smrti kuću dijeliti po pola s kćerkom M. Ona je godinu dana zahtijevala da dobije ono što bi pripadalo njezinoj majci jer je BZ bio kod njih podstanar, zajedno su gradili kuću, njen brat je pomagao u kopanju temelja, a na kući je bila završena prva etaža kada je ona upisala srednju školu, a nakon godinu dana su potpisali ugovor koji je sastavio odvjetnik Đuro Čubrilo. 2002. je podigla hipotekarni kredit upisan u zemljišnim knjigama, 2005. je napravljen prijenos vlasništva radi osiguranja potraživanja ali nije gledala da li se u vlasničkom listu spominje dvorište. 2021. je shvatila da nema dvorišta kada je htjela legalizirati dograđeni dio nekretnine. Arhitekt je radio papire za legalizaciju, a Stojkovski geodetski elaborat, saznali su da su stepenice napravljene na gradskoj parceli uz dozvolu, a legalizacija je odbijena. Moguće da je primitkom rješenja o objedinjavanju građevinske čestice saznala da nije suvlasnica dvorišta.

5.8. JZ iskazuje da je krov zamijenjen za života IZ jer su se zbog visine mansarde dograđivali zidovi, a ne zbog propuštanja krova, da je tužiteljica često upozoravana da turisti ne bi trebali prolaziti iz [adresa] preko cijeloga vrta, dvorišta, da su kante za smeće postale problem u proljeće 2024. dvije su stavljene uz gornji ulaz, a dvije uz ulaz u [adresa], premda ih nikada nije bilo u donjem dijelu dvorišta, da je gornji ulaz, stepenice na gradskom zemljištu za stan tužiteljice, napravio IZ kada je cijela parcela ograđivana, kako tužiteljica ne bi koristila donji ulaz iz [adresa], da su u prizemnom dijelu zgrade u kojem sada stanuje sin tužiteljice stanovali IZ i tužiteljičina majka jer im je to bio dnevni boravak do kojeg se moglo doći samo kroz glavni ulaz u zgradu iz [adresa], da su ulazna vrata u taj dio zgrade napravljena bez traženja suglasnosti, nakon smrti IZ, možda 2013. godine, da je ostao jedini pristup kroz glavni ulaz u kuću i nakon što su napravljene stepenice na gradskoj parceli, da je oporukom taj prostor kao i čitavo prizemlje dano BZ na korištenje, a dvorište je dobila samo njegova supruga, da je darovnim ugovorom tužiteljičino korištenje dvorišta vremenski ograničeno.

5.9. OZ iskazuje da je nekretninu naslijedio od majke, da je od 2018. češće dolazio, pregledao je papire i misli da je darovanjem dvorište dano na uslugu dok se ne napravi ulaz u darovani dio nekretnine, da je pred ovaj postupak nastala provokacija s kantama za smeće koje su po cijelome dvorištu, izbjegava kontakt s tužiteljicom i njezinim sinom, a s tužiteljicom više komunicira njegov otac.

5.10. Prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka mjerničke struke Tina Verbanca od 21. listopada 2024. katastarska čestica [katastarska čestica] je upisana u katastru kao dvorište uz stambenu zgradu površine 349 m2 i obiteljska stambena zgrada površine 260 m2, a u zemljišnoj knjizi kao dvorište površine 417 m2 dok je katastarska čestica [katastarska čestica] u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi upisana kao pašnjak površine 10 m2. Parcele u naravi predstavljaju stambenu zgradu i dvorište u [adresa], Kante za smeće na k. č. [katastarska čestica] su na skici lica mjesta označene crvenom bojom.

5.11. Prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka građevinske struke ĐZ od 11. studenog 2024. današnja zgrada se prije parcelacije u katastru u cijelosti nalazila na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a dograđeni dio uz sjeveroistočnu među se nalazio na dijelu prvobitne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa predmetne čestice, odnosno dio predmetnog zemljišta predstavlja zemljište nužno za redovitu uporabu zgrade. Današnja zgrada se prema upisu u zemljišnoj knjizi nalazi na četiri čestice pa bi kroz postupak trebalo formirati građevnu česticu, zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, vodeći računa da se s javnoprometne površine može pristupiti u svaki dio zgrade koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu na način kako se sada koristi. Način korištenja okućnice se među suvlasnicima može urediti kroz izradu plana posebnih dijelova nekretnine nakon formiranja građevne čestice dogovorom suvlasnika ili sudskim putem.

5.11.1. U postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice broj R1-22/2022 vještačenje ĐZ od 30. rujna 2024. je provedeno radi utvrđenja kako stranke stvarno koriste nekretninu k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zgradu od 184 m2, usporedbe utvrđenog načina korištenja s onim što bi strankama stvarno pripadalo po suvlasničkim udjelima te u slučaju da se utvrdi da postoji razlika u površinama radi izrade novog prijedloga korištenja, kako i radi utvrđenja je li moguće izvršiti etažnu diobu samo k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s obzirom na stanje koje će se utvrditi na terenu te prema zahtjevu predlagateljice MZ da se utvrdi tržišna vrijednost predmetne nekretnine. Prema upisu u zemljišnim knjigama svaki suvlasnički dio iznosi 1/3 odnosno 33,33% nekretnine što prema utvrđenoj netto korisnoj površini zgrade znači da je dio MZ veći za 5,27% (38,60-33,33) odnosno 25,38 m2 što bi trebala isplatiti preostalim suvlasnicima prema procijenjenoj vrijednosti nekretnine. Druga mogućnost je da stan C čiji udio u netto korisnoj površini zgrade iznosi 42,04/481,62=8,73% pripadne OZ i JZ čime bi se suvlasnički dio MZ smanjio na 29,87% (38,60-8,73), a OZ i JZ povećao na 70,13% (61,40+8,73) što predstavlja u odnosu na upis u zemljišnoj knjizi razliku od 3,46% u korist OZ i JZ ili 16,66 m2 netto korisne površine zgrade više što bi trebalo isplatiti predlagateljici prema procijenjenoj vrijednosti nekretnine.

Etažna dioba zgrade sagrađene na k. č. [katastarska čestica]/ZGR. k. o. [katastarska općina] nije moguća jer nemaju svi utvrđeni posebni dijelovi zgrade direktni pristup na javnoprometnu površinu s obzirom da su dvije čestice, dvorište, u suvlasništvu OZ i JZ. Potrebno bi bilo formirati građevnu česticu, zemljište nužno za redovitu uporabu građevine izgrađene na k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojim će se svim posebnim dijelovima osigurati pristup na javnoprometnu površinu.

6. Ugovorom o darovanju od 6. ožujka 1998. tužiteljici je IZ darovao 1/3 k. č. br. [katastarska čestica] ZGR i to u prizemlju dnevni boravak i sobu s njegove lijeve strane, na I katu dvije sobe s cijelom terasom koja se nalazi iznad dnevnog boravka, mansardu i stepenište za mansardu te prostor ispod stepeništa te je MZ i njenoj obitelji dao pravo korištenja dvorišta uz kuću dok borave u svome dijelu i prolaz kroz njegov dio kuće dok ne osiguraju poseban ulaz za svoj dio kuće.

Iskazom stranaka utvrđeno je da je IZ napravio ulaz na darovani dio I kata sa šetnice u Rohreggerovoj ulici, dio koji je na skici mjerničkog vještaka označen kao 4945/198, a prema iskazu KZ to je napravio želeći ih spriječiti u korištenju dvorišta.

Nije sporno da je sin tužiteljice KZ doselivši 2012. od prozora sobe uz dnevni boravak u prizemlju napravio ulazna vrata u taj dio kuće.

7. Tužiteljica nema pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na dvorištu jer darovni ugovor točno određuje dijelove objekta koji se daruju tužiteljici kao i postupanje tužiteljice i njene obitelji u preostalom dijelu kuće i dvorištu. Okolnost da je prolazak kroz kuću i korištenje dvorišta ograničeno proizlazi iz samog ugovora formulacijom „dok ne osiguraju poseban ulaz u svoj dio kuće“ i postupanjem darovatelja koji je izgradio poseban ulaz za kat kuće. Okolnost da dar ne obuhvaća korištenje dvorišta proizlazi i iz iskaza sina tužiteljice da je ulaz sa šetnice napravljen kako bi ih spriječio u korištenju dvorišta premda njega to saznanja nije spriječilo da darovani, prizemni dio objekta (dnevni boravak i sobu) poveže izravno s dvorištem.

8. Prema članku 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17. i 52/25.) koji se primjenjuje od 1. siječnja 1997. godine vlasnik može putem suda zahtijevati od treće osobe koja ga bespravno uznemirava na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, da to uznemiravanje prestane, dokazujući da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako treća osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

9. S obzirom da su tuženici-protutužitelji suvlasnici, a da tužiteljica-protuženica nema pravo koje bi joj omogućilo da na bilo koji način koristi dvorište, držanje stvari, održavanje biljaka i prolazak predstavljaju uznemiravanje prava vlasništva protutužitelja.

10. Tuženicima-protutužiteljima je priznat trošak uviđaja od 25,74 eura, mjerničkog vještačenja od 181,57 euro, građevinskog vještačenja od 159,84 eura, prema vrijednosti predmeta spora protutužbe od 15.000,00 eura trošak pristojbe na protutužbu 196,45 eura, presudu 98,23 eura, nagrade punomoćniku za sastav protutužbe, podneska od 21. veljače 2025., zastupanja na ročištu 8. svibnja, 13. rujna, 9. i 18. listopada 2024., 28. travnja 2025. po 250 po 100 bodova, ukupno 1750 bodova, što primjenom Tbr. 46., 52., 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/2023.) iznosi 4.375,00 eura.

Tuženicima-protutužiteljima nije priznata nagrada punomoćniku za sastav podneska od 15. ožujka 2024. jer su njime samo precizirane radnje uznemiravanja i 15. travnja 2025. smatrajući ga nebitnim za vođenje postupka.

Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br.. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011.službeni pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.).

Sud je na zahtjev tuženika-protutužitelja u skladu s čl. 151. st.3. Zakona o parničnom postupku odredio plaćanje zatezne kamate na troškove postupka po stopi utvrđenoj čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018.,126/2021., 156/2022. 155/2023.) nastaloj uvećanjem referentne stope, kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine. Prema članku 4. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18., 51/23.) obveza plaćanja pristojbe za odgovor na tužbu (protutužbu) nastaje po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici.

U Puli 3. listopada 2025.

S u d a c

Tamara Došen

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu u roku od 15 dana od dana primitka odluke. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostavna naredba:

1. punomoćniku tužiteljice-protutuženice LZ, odvjetniku iz [adresa]

2. punomoćniku tuženika-protutužitelja AZ, odvjetniku iz [adresa]