REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg J.F. Kennedyja 11

R1-201/2025

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Ines Božić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja predlagatelja osiguranja KOLEDIĆ PROJEKT d.o.o., OIB: 12860609690, Budinščina, Grtovec 1, kojeg zastupa punomoćnik Inoslav Korinčić, odvjetnik u Zaprešiću, protiv protivnika osiguranja REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB: 95093210687, Zagreb, Republike Austrije 14, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 3. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja koja se sastoji u zahtjevu za trpljenjem, odnosno suzdržavanjem od radnji kojima se pokušava naplatiti jamstvo nakon raskida ugovora, zabranom Financijskoj agenciji da zaplijeni i izda nalog bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava temeljem bjanko zadužnice od 10. srpnja 2024. izdane na iznos do 20.000,00 EUR, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem poslovni broj OV-2819/2024, bjanko zadužnice od dana 10. srpnja 2024. izdane na iznos do 20.000,00 eura, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem OV-2820/2024, bjanko zadužnice od dana 1. srpnja 2024. izdane na iznos do 2.000,00 eura, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem OV-2667/2024, bjanko zadužnice od dana 1. srpnja 2024. godine izdane na iznos do 2.000,00 eura, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem OV-2668/2024, bjanko zadužnice od dana 1. srpnja 2024. izdane na iznos do 1.000,00 eura, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem OV-2663/2024.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je, prije pokretanje parničnog postupka, podnio protiv protivnika osiguranja prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja koja se sastoji zabrani naplate po bjanko zadužnici od 10. srpnja 2024. izdanoj na iznos do 20.000,00 EUR, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem OV-2819/2024, bjanko zadužnice od dana 10.07.2024. godine izdane na iznos do 20.000,00 eura, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem OV-2820/2024, bjanko zadužnice od dana 01.07.2024. godine izdane na iznos do 2.000,00 eura, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem OV-2667/2024, bjanko zadužnice od dana 01.07.2024. godine izdane na iznos do 2.000,00 eura, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem OV - 2668/2024, bjanko zadužnice od dana 01.07.2024. godine izdane na iznos do 1.000,00 eura, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem OV-2663/2024, određivanjem privremene mjere kojom se Financijskoj agenciji zabranjuje da zaplijeni i izda nalog bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

2. U prijedlogu predlagatelj osiguranja u bitnome navodi je nakon provedenog postupka nabave sklopljen Ugovor br. 243/2024-OBNOVA-GRUPA 1, (dalje u tekstu: „Ugovor“) od 26. srpnja 2024. između Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kao Naručitelja – ovdje Protivnik osiguranja i trgovačkog društva KOLEDIĆ PROJEKT d.o.o., Grtovec 1, Budinščina, OIB: 12860609690 kao Izvođača radova – ovdje Predlagatelj osiguranja, predmet kojeg je izvođenje radova konstrukcijske obnove potresom oštećene zgrade na lokaciji Ulica Oktavijana Augusta 4,6 i 8, [adresa]. Člankom 4. Ugovor je ugovoreno da rok trajanja Ugovora iznosi 12 (dvanaest) mjeseci od dana obostranog potpisa Ugovora. Iz navedene odredbe nedvojbeno proizlazi da je Ugovor sklopljen na određeno vrijeme tj. ugovor je istekao danja 26. srpnja 2025. Člankom 6. stavkom 1. ugovora je ugovoreno da rok izvođenja radova iznosi 10 (deset) mjeseci od dana uvođenja u posao , dok se rok za završetak radova može se produljiti sukladno posebnim uvjetima izvršenja ugovora, točka 4.10 Opisa predmeta nabave, Prilog 1. Izvođač je uveden u posao 22. listopada 2024. te je rok za izvođenje radova istekao 22. kolovoza 2025., odnosno nakon isteka roka na koji je ugovor sklopljen. Predlagatelju osiguranja nije omogućen ugovoren rok za završetak radova iako je isti vrlo decidirano stipuliran. Nadalje, prema članku 9. stavku 1. Ugovora izvođač je bio obvezan dostaviti jamstvo za uredno ispunjenje Ugovora za slučaj povrede ugovornih obveza u visini od 10% vrijednosti Ugovora bez PDV-a. Sukladno članku 9. stavku 2. Ugovora, jamstvo za uredno ispunjenje Ugovora naplatit će se u slučaju neizvršavanja ili neurednog izvršavanja Ugovora. Predlagatelj osiguranja dostavio je Protivniku osiguranja jamstvo za uredno ispunjenje ugovora u obliku bjanko zadužnica: bjanko zadužnice od dana 10.07.2024. godine izdane na iznos do 20.000,00 eura, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem OV-2819/2024, bjanko zadužnice od dana 10.07.2024. godine izdane na iznos do 20.000,00 eura, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem OV-2820/2024, bjanko zadužnice od dana 01.07.2024. godine izdane na iznos do 2.000,00 eura, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem OV-2667/2024, bjanko zadužnice od dana 01.07.2024. godine izdane na iznos do 2.000,00 eura, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem OV-2668/2024, bjanko zadužnice od dana 01.07.2024. godine izdane na iznos do 1.000,00 eura, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem OV-2663/2024. Protivnik osiguranja je dana 8. rujna 2025. izričito raskinuo Ugovor elektroničkom poštom koju je poslao gospodin ČB zaposlneik Protivnika osiguranja, a u kojoj navodi: „Molim stručnog nadzora i operativnog koordinatora da pokrene postupak primopredaje izvršenih radova od izvođača radova te konzervacije gradilišta na lokacijama: [adresa], 11, 12, [adresa], 6, 8, Sisak“. Ova izjava predstavlja izričit jednostran raskid Ugovora, budući da pokretanje postupka primopredaje izvršenih radova i konzervacije gradilišta konkludentno znači prestanak ugovornog odnosa i onemogućavanje Predlagatelju osiguranja da dalje obavlja radove, tj. izvrši ugovorom preuzete obveze. Konzervacija gradilišta se u građevinskoj praksi poduzima isključivo nakon raskida ugovora, kako bi se osiguralo očuvanje postojećeg stanja do eventualnog angažmana novog izvođača, što potvrđuje da je Ugovor raskinut i da Predlagatelj osiguranja više nije u mogućnosti nastaviti s izvođenjem radova. Protivnik osiguranja je u dopisu kojeg potpisuje držani tajnik g. GB od 15. rujna 2025. dodatno potvrdio raskid Ugovora navodeći: „Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ovim putem obavještava Izvođača da će zbog neispunjenja ugovorom preuzetih obveza, odnosno zbog neizvođenja svih radova u ugovorenom roku, naplatiti jamstvo u skladu s člankom 9. Ugovora“. Ova izjava dodatno potvrđuje raskid Ugovora, jer namjera naplate jamstva temeljem navodnog neispunjenja ugovornih obveza implicira da Protivnik osiguranja smatra Ugovor raskinutim, budući da je pokrenuo postupak završetka ugovornog odnosa i naplatu Jamstva za uredno izvršenje ugovora. Dodatno, dana 23. rujna 2025. u 12h zakazana je primopredaja gradilišta, što predstavlja jasnu potvrdu izričitog jednostranog raskida Ugovora od strane Protivnika osiguranja. Ova činjenica nedvosmisleno ukazuje na to da je Ugovor jednostrano raskinut od strane Protivnika osiguranja, jer primopredaja gradilišta u kontekstu građevinskih ugovora predstavlja završni korak koji se poduzima samo nakon raskida, kako bi se formalizirao prestanak obveza izvođača i omogućilo daljnje raspolaganje gradilištem od strane naručitelja ovdje Protivnika osiguranja. Također, kako je već navedeno, predmetni ugovor prestao je postojati ne samo izričitim jednostranim raskidom od strane Protivnika osiguranja, već i protekom roka na koji je sklopljen, sukladno članku 4. Ugovora kojim je utvrđeno da ugovor traje 12 mjeseci od dana obostranog potpisa, odnosno do 26. srpnja 2025. godine. Obzirom da Protivnik osiguranja, Predlagatelju osiguranja nje dao naknadni primjereni rok za ispunjenje obveze, nego je isti raskinuo bez ostavljanja primjerenog roka za ispunjenje obveze, jasno i nedvojbeno je Protivnik osiguranja raskinuo Ugovor sa danom 8. rujna 2025., kada je zahtijevao primopredaju gradilišta. Protivnik osiguranja, unatoč raskidu Ugovora, namjerava naplatiti jamstvo za uredno ispunjenje Ugovora u obliku bjanko zadužnica u iznosu od 45.000,00 eura. Međutim, nakon raskida Ugovora, jamstvo za uredno ispunjenje prestaje važiti, jer je Ugovor raskinut i više nije na snazi. Jamstvo za uredno ispunjenje Ugovora, prema članku 9. Ugovora, služi isključivo osiguranju ispunjenja ugovornih obveza, a raskidom Ugovora strane su oslobođene svojih obveza, osim obveze naknade štete, sukladno članku 368. stavku 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/23, 43/24, dalje u tekstu: ZOO). Jamstvo za dobro izvršenje ugovora garantira da će nalogodavac dobro izvršiti ugovor, ali nakon raskida ugovora, kada strane više nisu obvezane na ispunjenje, naplata jamstva postaje neosnovana, jer bi to predstavljalo selektivno korištenje ugovornih odredaba koje su prestale važiti raskidom. Nakon raskida strane se razračunavaju na osnovi izvedenih radova i eventualne štete, ali nije predviđena naplata jamstva ako je Ugovor raskinut, jer jamstvo služi ispunjenju, a ne penalizaciji nakon raskida ugovora. U građevinskim ugovorima, naplata jamstva nije moguća nakon raskida nego vjerovnik imao pravo jedino na naknadu štete. Slijedom navedenog, Protivnik osiguranja nema pravo naplatiti Jamstvo za uredno ispunjenje ugovora u obliku bjanko zadužnice, jer bi to predstavljalo zlouporabu prava. Podredno Predlagatelj osiguranja ističe kako je do predmetnog kašnjenja došlo isključivo krivnjom Protivnika osiguranja, o čemu će se Predlagatelj osiguranja detaljnije očitovati u eventualnom parničnom postupku. Naime, člankom 4. predmetnog Ugovora utvrđen je predviđeni rok trajanja Ugovora od 12 mjeseci, od dana obostranog potpisa istog, a člankom 6. rok izvođenja radova od 10 mjeseci, od dana uvođenja u posao. Uvođenje u posao obavljeno je tek 22. listopada 2024. godine (pa je i tu protekao navedeni rok od 10 mjeseci dana 22. kolovoza 2025. godine) a zbog čega je dinamika izvođenja radova bila značajno usporena. Do produljenja roka došlo je i krivnjom Protivnika osiguranja koji je Predlagatelja osiguranja u posao uveo sa zakašnjenjem, nije ovjeravao građevinske knjige, privremene situacije, izdavao naloge za izvođenje radova suprotno projektnoj dokumentaciji, što je direktno utjecalo na mogućnost pravovremenog ispunjenja obveza. Prema odredbi članka 346. stavka 2. OZ-a, pri određivanju privremenih mjera za osiguranje nenovčanih tražbina primjenjuje se i odredba članka 344. stavka 2. OZ - a, kojom je propisano da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati postojanje opasnosti ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. S obzirom na to da je Protivnik osiguranja Republika Hrvatska odnosno Ministarstvo koje upravlja državnim proračunom koje se mjeri u milijardama eura, a iznos predmetne bjanko zadužnice iznosi 45.000,00 eura, oč ito je da takav iznos predstavlja neznatan dio financijskih sredstava Protivnika osiguranja. Budući da držanje Protivnika osiguranja nije kakvo bi trebalo biti sukladno odredbama ZOO -a i Ugovora, Predlagatelj osiguranja ovim Prijedlogom zahtijeva kondemnatornu pravnu zaštitu koja se sastoji u trpljenju, odnosno utvrđenju prava i obveza iz ugovornog odnosa. Predlagatelj osiguranja ima prema Protivniku osiguranja nenovčanu tražbinu koja se sastoji u trpljenju, odnosno suzdržavanju od radnji kojima se pokušava naplatiti bjanko zadužnicu nakon raskida Ugovora. Naplata bjanko zadužnice u iznosu od 45.000,00 eura nakon raskida Ugovora, zajedno s najavljenom naplatom dodatnih bjanko zadužnica u iznosima od preko 100.000,00 eura po drugim ugovornim odnosima, što ukupno iznosi skoro 200.000,00 eura, uzrokovala bi Predlagatelju osiguranja nenadoknadivu štetu jer bi isti postao nesolventa . Nemogućnost ispunjavanja ovih obveza dovela bi do trenutnog zastoja u poslovanju i gubitka kvalificirane radne snage te raskida postojećih ugovora. Osim toga, ova šteta ne bi bila samo novčana, već bi izazvala kaskadni učinak na cjelokupno poslovanje Predlagatelja osiguranja. Dodatno, naplata jamstava iz tri raskinuta ugovora (uključujući dodatne bjanko zadužnice) povećava rizik od potpunog financijskog kolapsa. Ova situacija bi izazvala lančanu reakciju: zastoji na drugim gradilištima, gubitak povjerenja poslovnih partnera i nemogućnost ispunjavanja postojećih obveza doveli bi do daljnjih financijskih gubitaka, pravnih sporova i potencijalnih kazni. Sve navedeno čini štetu nenadoknadivom, jer bi posljedice bile trajne i nepopravljive, uključujući gubitak egzistencije za zaposlenike, uništenje poslovnog ugleda i nemogućnost nastavka poslovanja bez značajnih dodatnih ulaganja koja Predlagatelj osiguranja u takvim uvjetima ne bi mogao osigurati. Da je postupanje Protivnika osiguranja štetno za Predlagatelja osiguranja očito je iz Ugovora, u kojem je naplata jamstva ugovorena isključivo za slučaj neispunjenja ili neurednog izvršavanja ugovornih obveza dok je ugovor na snazi, a ne nakon njegovog raskida.n Iako Predlagatelj osiguranja smatra da su pretpostavke za određivanje privremene mjere ispunjene već na osnovu dokazivanja vjerojatnom postojanja tražbine i opasnosti od nastanka nenadoknadive štete (kao što je detaljno obrazloženo u prethodnom dijelu, sukladno članku 346. stavku 1. točki 2. OZ-a), alternativno i podredno ukazujemo da su ispunjene i pretpostavke iz članka 346. stavka 1. točke 1. OZ-a. Ova mogućnost predstavlja dodatnu, alternativnu osnovu za određivanje privremene mjere, koja nije nužna ako su ispunjene pretpostavke iz točke 2., ali koja u ovom slučaju potvrđuje hitnost zaštite. Takva opasnost je vjerojatna jer Protivnik osiguranja već je najavio naplatu, a bez privremene mjere ne postoji mehanizam koji bi spriječio tu promjenu, čime bi ostvarenje tražbine postalo ne samo otežano, već i praktički nemoguće bez dodatnih, nenadoknadivih gubitaka. Predlagatelj osiguranja je trgovačko društvo s više od 60 zaposlenih radnika koje se Ova opasnost je dodatno pojačana činjenicom da je Protivnik osiguranja izričito raskinuo i dva dodatna ugovora sklopljena s Predlagateljem osiguranja za radove na drugim lokacijama u [adresa], te najavio naplatu dodatnih bjanko zadužnica u iznosu od preko 100.000,00 eura. Ovi raskidi i najavljene naplate dodatno povećavaju financijski pritisak na Predlagatelja osiguranja, čime se ukupni potencijalni gubitak povećava na skoro 200.000,00 eura, što predstavlja katastrofalan udar na likvidnost i opstojnost društva. Zaključno, sud može odrediti privremenu mjeru kojom se intervenira u postupak naplate po bjanko zadužnicama Predlagatelja osiguranja, budući da je Predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine usmjerene na trajnu zabranu naplate iznosa iz zadužnica. Predlagatelj osiguranja ovim prijedlogom predlaže naslovnom Sudu: donošenje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine (odredba stavka 1. članka 347. OZ-a)

3. U podnesku od 25. rujna 2025. Predlagatelj osiguranja dopunjuje svoj Prijedlog za određivanje osiguranja privremenom mjerom od 23. rujna 2025. godine (dalje: Prijedlog) novim činjeničnim okolnostima koje su nastupile nakon njegovog podnošenja. Dana 23. rujna 2025. u 12:00 sati obavljena je primopredaja gradilišta na lokaciji [adresa], temeljem prethodne obavijesti Protivnika osiguranja – Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ova primopredaja predstavlja konačnu i nedvosmislenu potvrdu raskida Ugovora, jer je formalizirala prestanak obveza Predlagatelja osiguranja prema Ugovoru, uključujući onemogućavanje daljnjeg izvođenja radova i prijenos kontrole nad gradilištem na Protivnika osiguranja. Iste večeri, 23. rujna 2025. godine u 20:31 sati, Predlagatelj osiguranja podnio je Prijedlog. U prijedlogu je detaljno obrazložena vjerojatnost nenovčane tražbine usmjerene na zabranu naplate bjanko zadužnica nakon raskida Ugovora, te upozoreno na neposrednu opasnost od naplate zadužnica u ukupnom iznosu od 191.461,80 eura (83.318,00 eura, 63.579,50 eura i 44.564,30 eura), što bi izazvalo nenadoknadivu štetu, uključujući ugrožavanje likvidnosti, isplate plaća za više od 60 zaposlenika i opstanka drugih aktivnih gradilišta. Unatoč podnošenju Izvornog prijedloga i jasnom upozorenju na hitnost situacije, Protivnik osiguranja je 24. rujna 2025. godine u 03:38 sati ujutro, dakle 7 sati nakon podnošenja Prijedloga, pokrenuo postupak naplate bjanko zadužnica prema Financijskoj agenciji (FINA). Ovaj potez, izvršen u noćnim satima, očito je imao za cilj brzo ostvarivanje naplate prije sudskog interveniranja, čime je Protivnik osiguranja prekršio načelo dobre vjere (članak 10. ZOO-a) i ignorirao predstojeći sudski postupak. Takvo postupanje predstavlja zlouporabu položaja i neosnovanu naplatu jamstva nakon raskida Ugovora. Dana 25. rujna 2025. godine (danas) utvrđena je blokada bankovnih računa Predlagatelja osiguranja u Erste banci i Zagrebačkoj banci, čime se u potpunosti ostvarila opasnost od nastanka nenadoknadive štete predviđena u Izvornom prijedlogu, sukladno članku 346. stavku 1. točki 2. OZ-a. S obzirom na ostvarenu opasnost od nenadoknadive štete i iznimnu hitnost situacije, Predlagatelj osiguranja moli naslovni Sud da bez odgode, temeljem članaka 341., 342., 346., 347. i 351. OZ - a, donese privremenu mjeru sukladno petitu iz Prijedloga od 23. rujna 2025. godine.

4. Prijedlog nije osnovan.

5. Pravila o uvjetima i postupku osiguranja privremenim mjerama određuju da je mjeru dopušteno odrediti na sredstvima predviđenim odredbama Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje: OZ) ili kojeg drugog zakona. Privremena mjera mora biti takvog sadržaja da se njome može postići svrha osiguranja. Vrste dopustivih privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina po pravilima ovršnog prava uređene su pravilima iz članka 347. OZ-a.

6. Odredbama članka 346. stavka 1. OZ-a propisano je da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, pod uvjetom da pored toga (kumulativno) učini vjerojatnim (alternativno): 1) opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2) da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Odredbom članka 346. stavka 2. OZ-a je propisano da se odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. OZ-a primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina. Prema odredbi članka 344. stavka 2. OZ-a, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učin i vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Prema odredbi članka 344. stavka 3. OZ-a, smatra se da opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

7. U smislu odredbe članka 346. stavka 1. OZ-a opasnost osujećenja ostvarenja tražbine mora proizlaziti iz konkretnog tzv. ugrožavajućeg ponašanja (radnji) protivnika osiguranja (kako faktičnih ponašanja tako i pravnih raspoložbi), koja se manifestiraju na način da protivnik osiguranja, primjerice prikriva, odnosi, prenosi, uništava, oštećuje, prerađuje, neodržava svoju imovinu (ili njezine dijelove) ili da tu imovinu otuđuje ili opterećuje ili na koji drugi način njome raspolaže sve sa svrhom osujećenja tražbine predlagatelja. Dakle, predlagatelj je dužan učiniti vjerojatnim postojanje subjektivne opasnosti, odnosno navesti i dokazati konkretna ponašanja protivnika kojima rasprodaje, skriva ili na drugi način raspolaže svojom imovinom sa svrhom osujećenja naplate tražbine predlagatelja. U skladu s odredbom članka 344. stavka 3. u vezi s odredbom članka 346. stavka 2. OZ-a, smatra se da subjektivna opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu. Dakle, u slučaju kada se tražbina treba ostvarivati u inozemstvu, propisana je zakonska presumpcija o postojanju subjektivne opasnosti. Iznimno, u skladu s odredbom članka 344. stavka 2. u vezi s odredbom članka 346. stavka 2. OZ-a predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati navedenu subjektivnu opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

8. Načelno je samo iznimno dopušteno privremenom mjerom zabraniti naplatu po zadužnici jer je zadužnica isprava koja ima specifična svojstva. Odredbom članka 215. st. 1. OZ-a je propisano da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju upisan (bjanko zadužnica). Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i, nakon što u nju bude upisan iznos tražbine i podaci o vjerovniku, ima učinak rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja. Stavkom 2. je propisano da izvornik isprave iz stavka 1. ovoga članka s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku Agenciji s učincima dostave sudskog rješenja o ovrsi, dostavlja vjerovnik izravno, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom neposrednom dostavom ili preko javnog bilježnika. Dostavom te isprave zapljenjuje se tražbina po računu i prenosi se na vjerovnika. Stavkom 3. je propisano da se odredbe članka 214. stavaka 2. te 4. do 8. OZ-a primjenjuju se na odgovarajući način i na bjanko zadužnicu. Odredbom čl. 214. stavka 7. OZ-a propisano je da zadužnica na kojoj je javno ovjeren potpis dužnika ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe (osim sredstava po računu dužnika kod banaka u odnosu na koji, u skladu s odredbom članka 214. stavka 1. OZ- a, ima učinak rješenja o ovrsi). Zadužnica je ujedno i sredstvo osiguranja. Zbog navedenih svojstava zadužnice intervencija suda u naplatu po zadužnici mora imati naročito opravdani razlog kako mjerama ne bi bilo dovedeno u pitanje funkcioniranje instituta zadužnice.

9. Da bi sud privremenom mjerom intervenirao u postupak naplate po zadužnici predlagatelj osiguranja koji je izdavatelj zadužnice mora prije svega učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine koja je usmjerena na vraćanje zadužnice ili trajnu zabranu naplate iznosa iz zadužnice, pri čemu se zahtjev može temeljiti na različitim osnovama. S jedne strane, to su nedostaci koji se tiču same zadužnice kao isprave ili pribavljanja zadužnice, na primjer: ako zadužnica nema propisani sadržaj, ako je neovlašteno popunjen sadržaj zadužnice od strane trećega ili ako je vjerovnik iz zadužnice pribavio ispravu o zadužnici silom, potajno ili prijevarom. Druga grupa valjanih osnova za zahtjev za trajnu zabranu naplate po zadužnici ili povrat zadužnice te s tim u vezi interveniranje suda privremenim mjerama u postupak naplate odnosi se na tražbinu zbog čijeg je osiguranja izdana zadužnica. Sud će iznimno privremenom mjerom zabraniti naplatu po zadužnici ako dužnik iz zadužnice učini u visokom stupnju vjerojatnim da tražbina u vezi s kojom je zadužnica izdana nije ni nastala ili da je u cijelosti prestala nakon obvezivanja zadužnicom.

10. Iz činjenične osnove prijedloga za osiguranje proizlazi da je Ugovor br. 243/2024-OBNOVA-GRUPA 1 raskinut zbog činjenice da protivnik osiguranja nije ostavio naknadni rok za ispunjenje sukladno odredbi čl. 363. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO), dok je preuzeo do tada izvršene radove i konzervirao gradilište. Kako je ugovor raskinut, odnosno istekao 26. srpnja 2022., predlagatelj osiguranja smatra da ne postoji osnova za naplatu zadužnica jer su sukladno odredbi čl. 368. st. 1. ZOO-a raskidom Ugovora strane oslobođene svojih obveza, osim obveze na naknadu štete, a kako su zadužnice dane kao sredstvo osiguranja za uredno izvršenje Ugovora, takvo jamstvo je akcesorno ugovoru i zbog raskida gubi osnovu postojanja. Navodi da jamstvo za uredno ispunjenje Ugovora predstavlja osiguranje protiv neizvršavanja ili neurednog izvršavanja ugovornih obveza, ali njegova svrha prestaje raskidom Ugovora, jer više nema obveze ispunjenja koja bi se mogla osigurati.

12. Dakle, predlagatelj u prijedlogu za osiguranje ne ističe da bi bjanko zadužnice bile zahvaćene formalnim nedostacima, već ističe da ima nenovčanu tražbinu zabrane naplate po zadužnici jer je ugovor prestao istekom roka, odnosno raskidom, pa ne postoji tražbina koja bi se imala osigurati.

13. Sud je ocijenio, u okviru činjeničnih navoda iz prijedloga za osiguranje i njegove dopune, da predlagatelj osiguranja nije u visokom stupnju učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine koja je usmjerena na zabranu naplate iznosa iz zadužnice .

14. Iz Ugovora br. 243/2024-OBNOVA-GRUPA 1, (dalje u tekstu: Ugovor) od 26. srpnja 2024., koji je sklopljen između Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kao Naručitelja (Protivnika osiguranja) i trgovačkog društva KOLEDIĆ PROJEKT d.o.o., Grtovec 1, Budinščina, OIB: 12860609690 kao Izvođača radova (Predlagatelja osiguranja), a na koji se predlagatelj u prijedlogu za osiguranje poziva, proizlazi da je predmet Ugovora izvođenje radova konstrukcijske obnove potresom oštećene zgrade u [adresa]. Člankom 4. Ugovora je kao rok trajanja Ugovora određen 12 (dvanaest) mjeseci od dana obostranog potpisa Ugovora. Člankom 6. stavkom 1. Ugovora je ugovoreno da rok izvođenja radova iznosi 10 (deset) mjeseci od dana uvođenja u posao, dok se prema stavku 2. rok za završetak radova može produljiti sukladno posebnim uvjetima izvršenja ugovora, točka 4.10 Opisa predmeta nabave, Prilog 1.

15. Iz činjenične osnove prijedloga za osiguranje proizlazi da je protivnik osiguranja uveden u posao 22. listopada 2024., a takva činjenica proizlazi i iz dopisa protivnika osiguranja od 15. rujna 2025. (str. 11. – 12. spisa), a iz čega proizlazi da je ugovoreni rok za izvođenje radova iz čl. 6. st. 1. Ugovora istekao 22. kolovoza 2025.

15. Predlagatelj osiguranja je sukladno čl. 9. Ugovora dostavio protivniku osiguranja jamstvo za uredno ispunjenje ugovora u obliku bjanko zadužnica: bjanko zadužnice od dana 10.07.2024. godine izdane na iznos do 20.000,00 eura, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem OV - 2819/2024, bjanko zadužnice od dana 10.07.2024. godine izdane na iznos do 20.000,00 eura, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem OV-2820/2024, bjanko zadužnice od dana 01.07.2024. godine izdane na iznos do 2.000,00 eura, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem OV-2667/2024, bjanko zadužnice od dana 01.07.2024. godine izdane na iznos do 2.000,00 eura, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem OV-2668/2024, bjanko zadužnice od dana 01.07.2024. godine izdane na iznos do 1.000,00 eura, potvrđene od strane javnog bilježnika Zvonimira Bartoleka iz Zlatara pod poslovnim brojem OV - 2663/2024, a što proizlazi iz Potvrde o primitku na str. 23. – 33. spisa.

16. Dopisom od 15. rujna 2025. (str. 11. – 12. spisa) protivnik osiguranja je obavijestio predlagatelja da iz 6. privremene situacije proizlazi da je ukupna vrijednost stvarno obavljenih radova 221.286,73 EUR-a, te da je predlagatelj osiguranja izveo do isteka roka za izvođenje radova 49,66% ugovorene vrijednosti radova, odnosno da nije ispunio svoje ugovorene obveze u cijelosti. Istim Dopisom je protivnik osiguranja obavijestio predlagatelja da će zbog neispunjenja ugovorom preuzetih obveza u ugovorenom roku naplatiti bjanko zadužnice u iznosu od 44.564,30 EUR-a, a što čini 10% ukupne (ugovorene) vrijednosti radova (člankom 2. Ugovora je ugovorena vrijednost radova od 445.643,00 EUR bez PDV-a).

17. Iz e-mail prepiske od 8. rujna 2025. na str. 35. – 36. spisa proizlazi da je protivnik osiguranja po ovlaštenoj osobi podnio zahtjev nadzornom inženjeru i operativnom koordinatoru da pokrene postupak primopredaje izvršenih radova te konzervacije radova, dok iz Zapisnika na str. 131. – 136. spisa proizlazi da se 23. rujna 2025. pristupilo primopredaji radova.

18. Iz e-maila protivnika osiguranja od 3. rujna 2025. proizlazi da je prijedlog predlagatelja osiguranja za produžetkom roka dovršetka radova odbačen jer zahtjev nije sadržavao revidirani vremenski plan kao niti eventualnu ostalu potrebnu dokumentaciju iz koje bi se jasno moglo utvrditi osnovanost zahtjeva za produljenje roka. Također je navedeno da je operativni koordinator u više navrata upozoravao naručitelja da je izvođač radova u znatnom zakašnjenju, što je i evidentno iz postotka realizacije radova, dok se prema utvrđenoj realizaciji moglo zaključiti kako izvođač radova nije u mogućnosti dovršiti radove u predviđenom roku.

19. Prema članku 9. stavku 1. Ugovora. Izvođač je bio obvezan dostaviti jamstvo za uredno ispunjenje Ugovora u visini od 10% vrijednosti Ugovora bez PDV-a, s rokom valjanosti 60 dana od isteka važenja ugovora. Sukladno članku 9. stavku 2. Ugovora, jamstvo za uredno ispunjenje Ugovora naplatit će se u slučaju neizvršavanja ili neurednog izvršavanja Ugovora. Iz isprava u spisu proizlazi da je ugovoreni rok trajanja Ugovor istekao 26. srpnja 2025., odnosno najkasnije 22. kolovoza 2025., kada je istekao rok predlagatelja osiguranja za završetak ugovorenih radova. Naime, istekom ugovora s određenim trajanjem prestaju prava i obveze stranaka koje proizlaze iz Ugovora, a s obzirom na to da je predlagatelj osiguranja i nakon isteka roka na koji je sklopljen Ugovor nesporno nastavio izvršavati svoje ugovorom preuzete obveze (sve do 22. kolovoza 2025.), tada je prema stajalištu ovoga suda najkasnije i istekao rok na koji je Ugovor sklopljen.

20. Međutim, odredbom čl. 9. Ugovora, na koju se predlagatelj u prijedlogu za osiguranje poziva, je ugovoreno da je izvođač radova dužan dostaviti jamstvo za uredno ispunjenje ugovora u visini od 10% vrijednosti ugovora bez PDV-a, s rokom valjanosti 60 dana od isteka važenja Ugovora, koje će se naplatiti u slučaju neizvršavanja ili neurednog izvršavanja Ugovora. Stoga je protivnik osiguranja, neovisno o tome je li Ugovor raskinut ili je prestao istekom roka, imao pravo podnijeti jamstvo (zadužnice) na naplatu zbog nastupa "ugovorenih" okolnosti - (djelomičnog) neispunjenja Ugovora (isto tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj Pž-3337/2022 od 26. srpnja 2022., Pž-7676/2018 od 4. siječnja 2019. te odluka Pž-3831/2022 od 26. travnja 2023.). Nesporno je da je jamstvo prema čl. 9. st. 1. Ugovora ugovoreno s rokom valjanosti od 60 dana od isteka Ugovora (24. rujna 2025.), dok je protivnik osiguranja podnio na naplatu zadužnice 24. rujna 2025., dakle, unutar roka važenja jamstva.

21. Nadalje, iz činjeničnih navoda predlagatelja osiguranja i isprava u spisu proizlazi da predlagatelj osiguranja nije izveo oko 50% vrijednosti ugovorenih radova, dakle, da nije (djelomično) izvršio svoje obveze iz Ugovora. Jedna od pravnih posljedica raskida zakašnjenja u ispunjenju preuzetih obveza je i pravo na raskid ugovora te pravo vjerovnika na naknadu štete zbog raskida ugovora do kojeg je došlo zbog neispunjenja. Kako je jamstvo temeljem čl. 9. Ugovora ugovoreno za sve tražbine koje su posljedica neispunjenja, takvo jamstvo obuhvaća i tražbinu s osnova naknade štete koju bi vjerovnik pretrpio sukladno čl. 368. st. 1. ZOO-a. Sukladno odredbi čl. 363. ZOO-a vjerovnik, ovdje protivnik osiguranja, može raskinuti ugovor i bez ostavljanja dužniku naknadnog roka za ispunjenje ako iz dužnikovog držanja proizlazi da on svoju obvezu neće ispuniti niti u naknadom roku. Kako predlagatelj osiguranja kao izvođač radova nije dostavio revidirani vremenski plan, dok je do isteka roka u kojem je morao dovršiti radove izveo manje od 50% ugovorene vrijednosti radova, to je u ovom izvanparničnom postupku sud zaključio da je protivnik osiguranja iz držanja dužnika i svih okolnosti imao pravo raskinuti ugovor jednostavnom izjavom ili konkludentnom radnjom (preuzimanjem izvršenih radova i konzervacijom gradilišta) , i bez ostavljanja dužniku naknadnog roka za ispunjenje.

22. Slijedom navedenog, sud je zaključio da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da protivnik osiguranja ne bi imao pravo podnijeti zadužnice na naplatu jer u ovoj fazi postupka nije dokaza da je uredno izvršio svoje ugovorne obveze , odnosno svoju nenovčanu tražbinu na zabranu naplate po zadužnici, i slijedom toga je zaključio da u konkretnom slučaju nisu kumulativno ispunjenje zakonske pretpostavke iz članka 346. stavka 1. OZ-a za određivanje predložene privremene mjere. Zbog toga je na temelju odredaba članka 346. i članka 347. OZ-a odlučeno kao u izreci. Odbijanjem prijedloga za određivanjem privremene mjere je odbijen i zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova ovog postupka.

Zagreb, 3. listopada 2025.

Sutkinja

Ines Božić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Visokom trgovačkom sud Republike Hrvatske u roku od osam (8) dana od dostave rješenja (članak 352. stavak 1. OZ), koja se predaje ovom sudu. Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere (članak 352. stavak 3. OZ).