REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-2172/2025

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. TĆ, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/2017., 126/2019., 84/2021. i 114/2022.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Đakovu od 15. siječnja 2025., broj: Pp – 274/2024-18, u sjednici vijeća održanoj 3. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okr. TĆ kao osnovana, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Đakovu od 15. siječnja 2025., broj: Pp – 274/2024-18, proglašen je krivim okr. TĆ da je na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, izrečena novčana kazna 1.600,00 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 100,00 eura.

2. Protiv te presude, okr. TĆ pravodobno je putem braniteljice Ivke Kemenc, odvjetnice u Đakovu podnio žalbu naznačujući da se žali zbog svih žalbenih osnova dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine te predmet vrati na ponovni postupak, a podredno da se presuda preinači i okrivljenog oslobodi optužbe.

3. Žalba je osnovana.

4. U žalbi zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka okrivljenik ističe da je presuda nerazumljiva i proturječna sama sebi i razlozima presude, odnosno da nema razloga o odlučnim činjenicama jer sud nije naveo koje to činjenice smatra dokazanim i kojim je to dokaznim sredstvom utvrdio te da se izlažu iskazi svjedoka bez ikakve ocjene i zaključivanja, a time da je i počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 11. Prekršajnog zakona.

4.1. U pravu je okrivljenik kada ističe naprijed opisanu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka.

4.2. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski svoju odluku o prekršajnoj odgovornosti okr. TĆ obrazložio na način da je naveo „Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka te uvidom u prijavu, mišljenje Centra za socijalnu skrb, službene bilješke, sud smatra dokazanim djelo kako je opisano u izreci presude, pa je stoga istog proglasio krivim i izrekao mu odgovarajuću kaznu.“, a potom je u 15. odlomku obrazloženja pobijane odluke paušalno naveo kako obranu okrivljenika nije prihvatio kao osnovanu odnosno obranu okrivljenika kako je dijete postalo agresivno sudac ne smatra opravdanjem za agresivnim ponašanjem oca prema djetetu.

4.3. Međutm, iz takvog obrazloženja pobijane presude nije jasno koje činjenice je na temelju kojih dokaza utvrdio, odnosno što je prvostupanjski sud utvrdio iz mišljenja Centra za socijalnu skrb, koje službene bilješke je u dokaznom postupku ocjenjivao i koje činjenice je na temelju njih utvrdio. Osim toga, u svojoj obrani okrivljenik je iskazao „…GĆ je u jednom trenutku počeo s agresivnim ponašanjem, zbog čega ga je upozorio i odgurnuo od sebe, no kako je dijete nastavilo sa udaranjem on ga je ponovno lagano odgurnuo i uhvatio za uho…“, a iz takve obrane ne proizlaze odlučne činjenice od kojih ovisi prekršajna odgovornost okrivljenika budući da se okrivljeniku stavlja na teret da je da je prilikom igre snažno povukao dijete GĆ za uho, pa kada je dijete zaplakalo ponovno ga krenuo udarati rukama i nogama po tijelu, zbog čega je dijete bilo uplašeno, a time okrivljenik nije iskazivao o fizičkom napadu na dijete način na koji mu se stavlja na teret pa je takvo obrazloženje pobijane presude potpuno paušalno i općenito, bez navođenja ijednog konkretnog razloga na temelju kojeg je sud izveo zaključak o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, obzirom da svaki zaključak zasnovan na ocjeni izvedenih dokaza mora biti uvjerljivo i argumentirano obrazložen, a time je i počinio bitnu povredu odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona.

5. Potrebno je istaknuti da iz stanja spisa i provedenog dokaznog postupka nije jasno koje službene zabilješke je prvostupanjski sud ocjenjivao u dokaznom postupku budući da je paušalno u 13. odlomku obrazloženja pobijane odluke navedeno samo da je uvidom u prijavu, mišljenje Centra za socijalnu skrb, službene zabilješke sud smatrao dokazanim djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret.

5.1. Međutim, prvostupanjskom sudu se ukazuje da službene zabilješke Policijske postaje Đakovo od 4. kolovoza 2023. (list 10 spisa) i od 21. rujna 2023. (list 12 spisa) te Službena zabilješka Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Đakovo od 2. studenog 2023. (list 15 spisa) sastavaljena od strane psihologa RĆ o obavljenom razgovoru sa djetetom GĆ, ne mogu koristiti kao dokaz u postupku sukladno odredbi članka 90. stavak 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 118/2018. i 114/2022.), a kojom odredbom je propisano da su nezakoniti dokazi, oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu, a u konkretnom slučaju radi se o Službenim zabilješkama policijske službenice MĆ o obavljenim obavijesnom razgovorima o događaju inkriminirane sa DĆ i EĆ.

5.2. Odredbom članka 158. stvaka 6., 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano je:

„(6) Prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima pravo uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjičenik mogao uzeti si branitelja kojeg sam izabere ili s liste dežurnih odvjetnika.

(7) Ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovog Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku.

(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz stavka 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“

5.3. Iz citirane zakonske odredbe članka 158. Prekršajnog zakona, jasno proizlazi da se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika odnosno svjedoka od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama o ispitivanju okrivljenika odnosno svjedoka u prekršajnom postupku, a u konkretnom slučaju se ne radi o postupanju u skladu s ovom zakonskom odredbom, pa takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave ne mogu biti dokaz, nego imaju značenje neformalnih obavijesti i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal, nego se na temelju članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona moraju izdvojiti iz spisa predmeta.

5.4. Nadalje, nije jasno koje mišljenje Centra Za socijalnu skrbu je prvostupanjski sud ocijenjivao u dokaznom postupku budući da spisu prileži Službena zabilješka – izrada mišljenja i službene zabilješke Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Đakovo od 26. srpnja 2023. (list 46 spisa), a iz sadržaja kojeg ne proizlazi da se odnosi na događaj koji je predmet ovog postupka.

5.5. I na kraju, prvostupanjskom sudu se ukazuje, da ako se u ponovnom postupku za pravilno i potpuno utvrđenje ukaže potreba za ispitivanjem djeteta GĆ, to ispitivanje treba provesti sukladno odredbi članka 292. Zakona o kaznenom postupku postupku („Narodne novine“ broj 152/2008., 76/2009., 80/2011., 121/2011., 91/2012. - Odluka i Rješenje USRH, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022. i 36/2024.), čije odredbe o ispitivanju svjedoka se, temeljem članka 173. Prekršajnog zakona, supsidijarno primjenjuju u prekršajnom postupku. Stoga se sukladno članku 292. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku, uz primjenu članka 115. stavak 2. Zakona o sudovima za mladež („Narodne novine“ broj: 84/2011., 143/2012., 148/2013., 56/2015. i 126/2019.), dijete kao žrtva nasilja u obitelji, koje nije navršilo 16 godine, ispituje na način propisan u članku 292. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku (putem audio-video uređaja), dok se dijete koje nije navršilo 18 godine, ispituje sukladno članku 292. stavku 2. Zakona o kaznenom postupku (može ga ispitati i sudac neposredno u sudnici). Budući da je navedena materija uređena zakonom, očito je da je tendencija zakonodavca bila da se ispitivanje te posebno osjetljive skupine svjedoka uredi na način da se prvenstveno spriječi njihova dodatna viktimizacija, ali i da se omogući što kvalitetniji iskaz takvih svjedoka. U prekršajima obiteljskog nasilja gdje su djeca izravne žrtve, jer je nasilje bilo počinjeno na njihovu štetu, ili su kolateralne žrtve, jer su prisustvovala nasilju počinjenom između članova obitelji, izuzetno je važno prilikom njihovog ispitivanja poštedjeti ih ponovnog proživljavanja scena nasilja, a istovremeno, kroz način ispitivanja osigurati što objektivniji iskaz obzirom su djeca, odnosno, maloljetnici upravo zbog svoje dobi i prirodne povezanosti sa osobama o kojima trebaju svjedočiti, a te osobe su u takvim prekršajima nerijetko upravo njihovi roditelji ili jedno od njih, podložni tome da iskazuju onako kako se od njih očekuje, a ne onako kako bi trebali – govorenjem istine.

6. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti zakonite dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

7. Stoga je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 3. listopada 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić,v.r.

Kristina Gašparac Orlić,v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Đakovu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.