1

                            Poslovni broj 14 Gž-2578/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj 14 Gž-2578/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

             

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gabriele Topić Kordej kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur. i Marijana Vugića kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice J. G., OIB:… iz S. A. D., L. A., zastupane po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z., protiv I-tužene I. P., OIB:… i II-tužene Ž. P., OIB:…, obje iz R., zastupane po punomoćniku Ž. M., odvjetniku u R., radi isplate, odlučujući o žalbi I i II-tuženih protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1720/17-57 od 27 od siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 19. rujna 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

I              Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1720/17-57 od 27. siječnja 2023. u pobijanom dijelu iz stavka I, II, III i IV izreke i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

II              Odluka o zahtjevu I i II-tuženih za naknadu troška sastava žalbe ostavlja se za konačnu odluku.

 

 

Obrazloženje

 

1.1. Presudom suda prvog stupnja posl. br. P-1720/17-5 od 27 od siječnja 2023. naloženo je I-tuženoj da tužiteljici plati iznos od 651,26 eura/4.906,89 kn sa zateznim kamatama tekućim od 22. ožujka 2017. do isplate, iznos od 14,99 eura/112,93 kn i iznos od 300,65 eura/2.265,27 kn a II-tuženoj je naloženo da tužiteljici plati iznos od 651,26 eura/4.906,89 kn sa zateznim kamatama tekućim od 22. ožujka 2017. do isplate, iznos od 14,99 eura/112,93 kn i iznos od 300,65 eura/2.265,27 kn, kao u stavku I izreke prvostupanjske presude.

 

1.2. U stavku III i IV izreke presude suda prvog stupnja naloženo je svakoj od I i II-tuženih da tužiteljici naknade parnični trošak u iznosu od po 1.475,45 eura/11.116,78 kn sa zateznim kamatama tekućim od 27. siječnja 2023. do isplate.

 

2.1. Protiv navedene presude u dijelu iz stavka I, II, III i IV izreke žale se I i II-tužene zbog svih žalbenih razloga i predlažu ukinuti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška, podredno prvostupanjsku presudu ukinuti i utvrditi odlučne činjenice ili ju ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak, uz naknadu troška sastava žalbe.

 

3. Žalba je osnovana.

 

4. U prvostupanjskoj presudi i u postupku koji joj je prethodio ne uočavaju bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13 i 14 Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP) na koje ovaj sud kao sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.

 

5.1. Prvostupanjski je sud svrhovito tumačio i primjenio mjerodavno materijalno pravo i iznio relevantne i dostatne razloge za svoju odluku. Stoga se kao neosnovan otklanja žalbeni prigovor o povredi prava na pravično suđenje iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14). Ujedno se neosnovanim cijeni pozivanje na povredu prava na pošteno suđenje iz čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine, Međunarodni ugovori". br. 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/17).

 

5.2. Za razliku od žalbenih navoda, u presudi suda prvog stupnja nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 4 ZPP jer se, u okolnostima u kojima je zahtjev za utvrđenje ništetnosti ugovora o zajmu br. PI/2011-06-20 od 20. lipnja 2011. pravomoćno odbijen kao neosnovan presudom suda prvog stupnja posl. br. P-7124/14-31 od 28. travnja 2016., I i II-tužene ne mogu sa uspjehom pozivati na to da podnošenje tužbenog zahtjeva za ispunjenje obveze iz tog ugovora predstavlja nedopušteno raspolaganje. Polazeći od načela ne bis in idem, bespredmetan je navod iz žalbe I i II-tuženih da presuda posl. br. P-7124/14-31 od 28. travnja 2016. nije donesena na temelju potpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

5.3. Budući da prema pravnom shvaćanju sa četvrte sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Su-IV-168/16-9 od 7. studenog 2016. zadužnica nema značenje pravomoćno presuđene stvari, u žalbi se neosnovano ističe žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč. 9 ZPP.

 

5.4. Presuda suda prvog stupnja je razumljiva, nije proturječna i sadrži jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koji nisu u proturječnosti s izrekom presude sukladni su stanju spisa te se presuda kao takva može ispitati. Stoga nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11 ZPP na koju se I i II-tužene neosnovano pozivaju u žalbi.  

6. U presudi suda prvog stupnja ostvarena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 187. st. 2. ZPP koja je utjecala na zakonitost odluke i na koju I i II-tužene osnovano ukazuju u žalbi.

 

7. Sud prvog stupnja je na temelju utvrđenja da su prednik tužiteljice G. A. A., kao zajmodavac i I-tužena kao zajmoprimac zaključili ugovor o zajmu br. PI/2011-06-20 od 20. lipnja 2011. uz solidarno jamstvo II-tužene za obveze I-tužene koja svoju obvezu iz tog ugovora nije ispunila u cijelosti odnosno u dijelu utvrđenom provedenim financijskim vještačenjem, prihvatio tužbeni zahtjev i naložio I i II-tuženima da tužiteljici na koju je tražbina prenesena isplate po 651,26 eura/4.906,89 kn sa zateznim kamatama tekućim od 22. ožujka 2017. do isplate, iznos od 14,99 eura/112,93 kn i iznos od 300,65 eura/2.265,27 kn svaka.

 

8.1. Tijekom postupka su I i II-tužene isticale prigovor nedostatka pravnog interesa tužiteljice za vođenje parničnog postupka, pozivajući se na zadužnice potvrđene kod javnog bilježnika kojima je osigurana predmetna tražbina.

 

8.2. Prvostupanjski je sud otklonio prigovor I i II-tuženih pozivajući se na odredbu čl. 299. st. 3. ZPP i na to da su I i II-tužene zadužnice priložile u spis nakon zaključenja prethodnog postupka.  

 

8.3. Međutim, postojanje pravnog interesa predstavlja procesnu pretpostavku vođenja parničnog postupka, koju pretpostavku je sud dužan provjeriti po službenoj dužnosti do donošenja odluke o tužbenom zahtjevu.

 

8.4. Tijekom prvostupanjskog postupka I i II-tužene su osporile postojanje takvog interesa a u žalbi su ukazale na pogrešnu primjenu čl. 288. st. 2. ZPP kao bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP te je u ocjeni tog žalbenog razloga ovaj sud kao drugostupanjski sud ovlašten razmotriti postojanje pravnog interesa za podnošenje tužbe.

 

8.5. Iz Potvrde privatne isprave Javnog bilježnika Z. V. iz R. posl. br. OV-4328/11 od 20.6.2011. (listovi 234-236 spisa) i Potvrde privatne isprave Javnog bilježnika Z. V. iz R. posl. br. OV-4329/11 od 20.6.2011. (listovi 240-242 spisa) te iz iskaza I i II-tuženih proizlazi da su obje, dan prije potpisa predmetnog ugovora o zajmu, potpisale zadužnice, svaka na iznos od 50.000,00 kn ovjerene kod Javnog bilježnika u R., koje zadužnice im nisu vraćene. Stoga je bez utjecaja okolnost da su I i II-tužene zadužnice priložile spisu nakon zaključenja prethodnog postupka, na koju se pri odbijanju prigovora nedostatka pravnog interesa za vođenje parnice pozvao prvostupanjski sud

 

9.1. Sukladno odredbi čl. 183.a 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08, 139/2010, 154/2011 i 70/2012, - dalje: OZ) važećoj u vrijeme potpisivanja i potvrde navedenih zadužnica 20. lipnja 2011., I i II-tužene su kao dužnice tom ispravom potvrđenom od Javnog bilježnika dale suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika iz predmetnog ugovora o zajmu iznos koje će se naknadno upisati, zaplijene svi računi koje imaju kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa te da se novac s tih računa, u skladu s izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno isplaćuje vjerovniku iz isprave ili onom koji će naknadno biti u nju upisan. Takva se isprava izdaje u jednom primjerku i nju s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku vjerovnik dostavlja banci s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi te se dostavom te isprave zapljenjuje tražbina po računu i prenosi se na vjerovnika.

 

9.2 Odredbom čl. 183. st. 7. u vezi čl. 183.a st. 3. OZ propisano je da navedena zadužnica ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe.

 

9.3 Ujedno je odredbom čl. 178. st. 1. OZ propisano da dužnik može javnobilježnički ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe (čl. 149.). Isprava iz st. 1. tog članka izdaje se u jednom primjerku, ima značenje pravnog posla iz čl. 72. st. 1. OZ te pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi (st. 2.).

 

9.4. Prema odredbi čl. 178. st. 5. OZ isprava iz st. 1. tog članka ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe.

 

10.1. S obzirom na citirane zakonske odredbe, opravdano se postavlja pitanje svrhe parničnog postupka pokrenutog radi naplate potraživanja koje je osigurano zadužnicom i/ili javnobilježnički ovjerovljenom ispravom kojom je dana suglasnost zaplijene plaće odnosno drugog stalnog novčanog primanja.

 

10.2. Ovo stoga što je cilj pokretanja parničnog postupka ishođenje ovršne isprave na temelju koje bi vjerovnik mogao prisilno naplatiti svoje potraživanje a u konkretnom slučaju vjerovnik već raspolaže tom ispravom odnosno u smislu odredbe čl. 178. st. 2. i čl. 183.a. OZ, raspolaže ispravama koje imaju i jači pravni učinak od sudske odluke kao ovršne isprave (učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi u odnosu na tražbine ovršenika po računu).

 

10.3. Slijedom navedenog se u području pravne zaštite ne postiže veća učinkovitost pravomoćnom i ovršnom presudom u odnosu na dana sredstva osiguranja, tako da osnovano u žalbi I i II-tužene ističu da ne postoji pravni interes tužiteljice za traženje kondemnatorne pravne zaštite od suda jer već raspolaže ovršnom ispravom koja joj omogućava ostvariti identični pravni učinak.

 

11.1. Iako je odredbom čl. 288. st. 2. ZPP propisana dužnost suda odbaciti tužbu samo ako utvrdi da ne postoji pravni interes za podnošenje tužbe za utvrđenje, u teoriji i u praksi sudova je učinak te odredbe proširen i na tužbe s kondemnatornim zahtjevom, što nakon Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 70/19) sa brisanjem riječi "za utvrđenje" izričito propisuje i odredba čl. 288. st. 2. ZPP, koja se po čl. 117. st. 1. toga zakona primjenjuje na sve postupke u tijeku i koja je izmijenjena upravo na način da je propisana dužnost suda odbaciti tužbu zbog nepostojanja pravnog interesa za podnošenje svih vrsta tužbi, a ne samo tužbe za utvrđenje.

 

11.2. U slučaju kada vjerovnik već raspolaže ovršnom ispravom koja sama po sebi nema značenje pravomoćno presuđene stvari niti sudske nagodbe ali mu omogućava da ostvari onu pravnu korist koju u osnovi želi postići tražeći kondemnatornu zaštitu, onda tužitelju nedostaje pravni interes za podnošenje (kondemnatorne) tužbe.

 

11.3. Obzirom na isticanje prigovora nedostatka pravnog interesa tužiteljice za pokretanje parničnog postupka radi isplate, sud prvog stupnja pogrešno je primijenio odredbu čl. 288. st. 2. u vezi čl. 187. st. 2. ZPP kada tužbu nije odbacio, već je o predmetu spora donio meritornu odluku prihvaćanjem tužbenog zahtjeva. Time je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP, jer je takva, nepravilna primjena odredbe čl. 288. st. 2. u vezi čl. 187. st. 2. ZPP, bila od utjecaja na zakonitost odluke.

 

12. Slijedom navedenog i uz odgovarajuću primjenu čl. 369. st. 1. u vezi čl. 288. st. 2. u vezi čl. 187. st. 2. ZPP odlučeno je kao u stavku I izreke.

 

13. O zahtjevu I i II-tužene za naknadu troška sastava žalbe odlučeno je kao u stavku II izreke, primjenom čl. 166. st. 3. ZPP.

 

14. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud otkloniti navedene nedostatke vezane za primjenu čl. 288. st. 2. u vezi čl. 187. st. 2. ZPP.

 

 

U Zagrebu 19. rujna 2023.

 

 

                                                                                                                    Predsjednica vijeća:

                                                            Gabriela Topić Kordej, v.r.