REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Poslovni broj: Us I-1277/2024-8
Osijek, Vukovarska cesta 31
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sucu tog suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužitelja VS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, A. Mihanovića 3, Zagreb, radi naknade zbog tjelesnog oštećenja, 2. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-06/24- 01/03325330661 URBROJ: 341-99-05/3-24-4040 od 22. listopada 2024.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u [adresa], od 3. srpnja 2024., kojim je, u dijelu pod točkom I. izreke, utvrđeno i nadalje postojanje tjelesnog oštećenja od 30%. U dijelu pod točkom II. izreke od ukupnog tjelesnog oštećenja utvrđeno je postojanje tjelesnog oštećenja od 0% koje se odnosi na tjelesno oštećenje donjih ekstremiteta, odnosno tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu oštećenje funkcije donjih ekstremiteta. U dijelu pod točkom III. izreke odbijen je zahtjev za priznavanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja.
2. Tužitelj osporava zakonitost pobijanog rješenja navodeći, u bitnome, da su nadležni vještaci pogrešno utvrdili da kod njega postoji tjelesno oštećenje samo od 30%, jer smatra da procjena treba biti veća. Smatra da mu i takvo tjelesno oštećenje jamči po zakonu pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja. Poziva se na medicinsku dokumentaciju o operaciji lijeve noge, kao i na nalaz i mišljenje dr. V, pa zbog svega navedenoga predlaže sudu poništiti osporeno rješenje KLASA: UP/II 141- 06/24-01/03325330661 URBROJ: 341-99-05/3-24-4040 od 22. listopada 2024.
3. U odgovoru na tužbu tuženik ostaje kod razloga osporavanog rješenja te predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
4. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis, a dana 25. rujna 2025. kod ovog suda održana je javna rasprava kako bi se, u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'', br. 36/24. – dalje: ZUS) svakoj stranci dala mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Na navedenu raspravu pristupili su tužitelj te opunomoćenica tuženika koji su u cijelosti ostali kod svih navoda iz tužbe, odnosno odgovora na tužbu.
5. Tužbeni zahtjev je neosnovan.
6. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je tužitelj dana 6. studenoga 2023. prvostupanjskom tijelu podnio zahtjev za priznavanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja. Iz spisa je razvidno da tužitelj ima priznat status HRVI temeljem psihičke bolesti (PTSP).
7. Prema odredbi članka 61. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (''Narodne novine'', br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22. – dalje: ZOMO) tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, značajnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne sposobnosti osiguranika. Stavkom 2. istog članka propisano je da pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, dok je stavkom 3. propisano da se vrste tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, na osnovi kojih se stječe pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja, utvrđuju posebnim propisom.
8. Vrsta tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, na temelju kojih se stječe pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja, utvrđeni su Uredbom o metodologijama vještačenja (''Narodne novine'', broj: 96/23.), kojom je propisan postupak i način vještačenja te Lista oštećenja organizma.
9. U postupku povodom predmetnog zahtjeva tužitelja pribavljeni su nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom, Sektora za vještačenje, Područnog ureda u Osijeku (broj: 1079544 od 26. lipnja 2024.), a u žalbenoj fazi postupka pribavljeni su i nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda (broj: 1121795 od 8. listopada 2024.).
10. Iz navedenog nalaza i mišljenja Vijeća viših vještaka proizlazi da su još 17. svibnja 2023. nadležni vještaci na osnovi kliničkog pregleda, kao i pregleda medicinske dokumentacije, utvrdili tjelesno oštećenje od 30%, razina 1, prema poglavlju V-3-1 (Neurotski poremećaji, poremećaji vezani uz stres – PTSP), datum nastanka je 17. svibnja 2023., a uzrok je bolest. Od tada nema takvih promjena koje bi rezultirale drukčijom ocjenom, pa je u konačnici mišljenje Vijeće viših vještaka, jednako kao i vještaka u prvom stupnju, da kod tužitelja i nadalje postoji tjelesno oštećenje od 30% nastalo 17. svibnja 2023., dok ne postoji novonastalo tjelesno oštećenje koje bi utjecalo na odluku vještaka.
11. Proizlazi, dakle, da kod tužitelja očito postoje određena bolesna stanja, odnosno proizlazi da je riječ o tjelesnom oštećenju od 30%, od čega se 0% odnosi na tjelesno oštećenje donjih ekstremiteta u smislu Liste oštećenja organizma.
12. U odnosu na navode tužbe valja reći da je u konkretnom slučaju riječ o činjeničnim pitanjima medicinske naravi, koja su prije svega u nadležnosti liječnika vještaka, a kako su vještaci svoja mišljenja i ocjene dostatno obrazložili, kako u pogledu medicinske dokumentacije, tako i u pogledu utvrđenih dijagnoza i sud ih stoga prihvaća. Tužitelj je iz [adresa] pristupio na raspravu kod ovoga suda te je naveo da teško hoda, a u tužbi je ukazao na operaciju lijeve noge te smatra da se tjelesno oštećenje odnosi i na donje ekstremitete. Suprotno tome, nadležni liječnici koji su pregledali medicinsku dokumentaciju smatraju da, barem za sada, nije riječ o takvim gubicima i funkcionalnim oštećenjima zbog kojih je potrebno promijeniti raniju ocjenu o stupnju tjelesnog oštećenja. Takvu ocjenu vještaka tužitelj tužbenim navodima, odnosno vlastitom subjektivnom procjenom nije doveo u sumnju. Kako pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, o čemu nije riječ u konkretnom slučaju, to je zakonito odbijen zahtjev za priznavanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja.
13. Slijedom navedenog, kako je osporavano rješenje doneseno na temelju mjerodavne stručne prosudbe, sud ne nalazi osnove za ocjenu da bi osporavano rješenje bilo utemeljeno na pogrešnoj primjeni materijalnog prava, odnosno pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju.
14. Stoga je sud odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan i presudio kao u izreci (na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a).
U Osijeku 2. listopada 2025.
Sudac:
Tomislav Artuković
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. Tužitelju,
2. Tuženiku