REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-2026/2022-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužitelja PI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Nataša Vučinić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika TVORNICE ŽELJEZNIČKIH VOZILA GREDELJ d.o.o., Zagreb, Vukomerečka cesta 89, OIB: 65952859647, kojeg zastupa punomoćnik Pavo Novokmet, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Lovrić Novokmet i partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 18. rujna 2025. u prisutnosti tužitelja, punomoćnice tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika Petra Alilovića, odvjetnika, 2. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku TVORNICI ŽELJEZNIČKIH VOZILA GREDELJ d.o.o. isplatiti tužitelju PI iznos od 4.910,00 EUR zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim:

- na iznos od 210,00 EUR od 14. listopada 2022. do isplate,

- na iznos od 4.700,00 EUR od 2. listopada 2025. do isplate,

prema stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja za iznos od 1.100,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 2. listopada 2025. do isplate kao i zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 90,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 14. listopada 2022. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.339,02 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 2. listopada 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe tužitelja PI predložena podneskom od 7. srpnja 2025.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 7. listopada 2021., na radnom mjestu doživio ozljedu na radu prilikom montaže dijelova turbine lokomotinskog dizel motora te je pritom zadobio ozljedu frakturu palca, gubitak nokta u korijenu, kao i ostale ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji: Tužitelj je temeljem Ugovora o radu od 24. rujna 2021. zaposlen na određeno vrijeme na radnom mjestu bravar. Tužitelj je prilikom ozljeđivanja obavljao radni zadatak po nalogu poslovođe FI te je pritom koristio propisana zaštitna sredstva, prvenstveno zaštitne rukavice. Tužitelj je uslijed zadobivene ozljede bio podvrgnut višebrojnim terapijama i mnogobrojnim pregledima i pretragama, a posljedice ozljeđivanja su trajne, radi čega više nije u stanju obavljati u punom opsegu poslove kao prije ozljeđivanja te mu je radna sposobnost uvelike umanjena. Tužitelj potražuje naknadu štete radi povrede prava osobnosti na psihičko i fizičko zdravlje i to za fizičke boli iznos od 10.000,00 kn, za pretrpljeni strah iznos od 8.000,00 kn, za smanjenje životne i radne sposobnosti iznos od 10.000,00 kn, za naruženje iznos od 3.000,00 kn, dakle ukupan iznos od 31.000,00 kn zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude do isplate. Oštećenik također potražuje imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 2.500,00 kn sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe do isplate. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti usvojiti i tuženiku naložiti naknadu troškova postupka.

1.1. Nakon nalaza i mišljenja vještaka tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom navedenim u podnesku od 7. srpnja 2025. potražuje na ime pretrpljenog straha iznos od 1.400,00 EUR, na ime fizičke boli iznos od 1.900,00 EUR, na ime naruženja iznos od 1.500,00 EUR, na ime smanjenja životne i radne sposobnosti iznos od 1.000,00 EUR, dakle ukupan iznos od 5.800,00 EUR zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude do isplate te na ime tuđe pomoći i njege i troškova liječenja iznos od 300,00 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe do isplate te naknadu troška parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da su tužba i tužbeni zahtjev neosnovani u cijelosti, a zbog čega tuženik predlaže naslovnom sudu da tužbeni zahtjev u cijelosti odbije. U odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva navodi da je tuženik poduzeo sve mjere koje je bio dužan poduzeti kako bi osigurao sigurne uvjete rada te je nesreća koju je tužitelj doživio na poslu rezultat više sile, odnosno tužiteljeve radnje na koju tuženik nije mogao utjecati niti je njezine posljedice mogao izbjeći. Posljedično tužbeni zahtjev ne može biti osnovan niti u pogledu njegove visine. Navodi da je tuženik u radnom odnosu s tužiteljem bio od 24. rujna 2021. te je obavljao poslove radnog mjesta bravar. Tuženik je usvojio potrebna znanja te je praktično osposobljen za rad na siguran način, o čemu svjedoči odgovarajući zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način. Iz navedenog zapisnika proizlazi da je tužitelj sudjelovao u teoretskom dijelu osposobljavanja za rad na siguran način te da je uz to proveden i praktični dio provjere, koji je završen 4. prosinca 2021. Sama provjera provedena je od stručnjaka zaštite na radu, a praktični dio provjere proveden je od strane radnika koji je osposobljen za obavljanje poslova ovlaštenika/povjerenika radnika za zaštitu na radu. Poslovi koje je tužitelj obavljao u okviru svog radnog mjesta, uključujući i poslove koje je obavljao u trenutku nastanka spornog događaja, smatraju se jednostavnijim poslovima koji se jedino mogu obaviti upotrebnom ispravnog i odgovarajućeg alata i za koje nije potrebno dodatno stručno osposobljavanje. Tužitelj je u sklopu teoretskog i praktičnog osposobljavanja za rad na siguran način upoznat s opasnostima i mjerama zaštite kod upotrebe ručnog alata. Uostalom, i sam tužitelj nije smatrao da postoje bilo kakvi značajni rizici za njegovu sigurnost u radnom procesu u konkretnom slučaju, budući da o tome nije obavijestio poslodavca. Tuženik ističe da je uredno implementirao sve potrebne mjere zaštite na radu koje je bilo potrebno primijeniti kako bi se osiguralo obavljanje poslova na siguran način, a sam radni proces je bio organiziran na siguran način. Nesreća je rezultat više sile/radnje tužitelja na koju tuženik nije mogao utjecati niti je njezine posljedice mogao izbjeći. Iz opisa aktivnosti u vrijeme ozljede kao i iz opisa događaja u Prijavi o ozljedi na radu proizlazi da je tužitelj zajedno s kolegom namještao gumu na nastavak filtera prema turbini motora koristeći se odvijačem i metalnom polugom. Tijekom obavljanja navedene aktivnosti, tužitelju se poluga izmakla i prignječila mu lijevi palac. Već iz samog opisa predmetnog događaja vidljivo je da je iskliznuće metalne poluge okolnost koja je dovela do nastanka ozljede. Imajući u vidu činjenicu da je metalna poluga nužan alat za obavljanje konkretnih poslova te da je tužitelj osposobljen za sigurno rukovanje predmetnim alatom, tuženik smatra kako je skliznuće same poluge, i to na način koji je u predmetnom slučaju doveo do ozljede tužitelja, slučaj kojega tuženik nije mogao predvidjeti, niti je na njega mogao utjecati na bilo kakav način. Riječ je, dakle, o događaju više sile kojega tuženik naprosto nije mogao izbjeći niti otkloniti. Pritom, ako je i bilo doprinosa nastanku navedene ozljede, iz svih okolnosti predmetnog događaja ne bi trebalo biti sporno da je takav doprinos mogao biti rezultat isključivo radnje samog tužitelja, odnosno njegove krajnje nepažnje u postupanju i rukovanju alatom prilikom obavljanja poslova. Pritom, čak i ako bi se uzelo da ni pravilnim korištenjem alata, odnosno pravilnim obavljanjem poslova nastanak ozljede u konkretnom slučaju ne bi mogao biti spriječen, niti tada ne bi došlo do ostvarenja pretpostavki za odgovornost tuženika za naknadu štete. U tom slučaju uzrok ozljede bila bi viša sila, odnosno vanjski, nepredvidivi događaj kojega tuženik unatoč poduzetim mjerama zaštite na radu nije mogao spriječiti niti na njega na bilo koji način utjecati. Poziva se na čl. 25. stavkom 2. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18.). Navodi da pravilnom primjenom materijalnog prava tuženik u ovom konkretnom slučaju mora biti oslobođen bilo kakve odgovornosti. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva, imajući u vidu prethodno navedeno, jasno je da tužbeni zahtjev ne može biti osnovan ni u pogledu visine, a iznos kojega tužitelj potražuje paušalno je određen te u tužbi nije navedena niti jedna okolnost na temelju koje bi se mogla utvrditi adekvatnost visine. Čak i kad bi se uzelo da tužitelj ostvaruje pravo na naknadu štete, što tuženik izrijekom osporava, visina tražene naknade neimovinske štete postavljena je u previsokom iznosu, a tužitelj neosnovano i paušalno potražuje i naknadu imovinske štete. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovane, te naložiti tužitelju da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja presude.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju (str. 4-31, 153- 163 spisa), Prijavu o ozljedi na radu od 12. listopada 2021. (str. 33-36, 55-58 spisa), Izvješće izabranog doktora opće/obiteljske medicine od 15. listopada 2021. (str. 36 spisa), obavijest tuženika o ozljedi – nezgodi na radu (str. 37 spisa), izjavu tužitelja o ozljedi na radu (str. 38-39 spisa), Ugovor o radu tužitelja na određeno vrijeme do 31. prosinca 2021. od 24. rujna 2021. (str. 40 spisa), Ugovor o radu na određeno vrijeme do 30. studenog 2020. (str. 41 spisa), zapisnik tuženika o ocjeni osposobljenosti tužitelja za rad na siguran način od 4. prosinca 2020. (str. 51-52 spisa), zapisnik tuženika o osposobljenosti za obavljanje poslova ovlaštenika/povjerenika radnika za zaštitu na radu od 30. studenog 2017. (str. 53-54 spisa), sistematizaciju radnih mjesta kod tuženika sa primjenom od 1. listopada 2021. (str. 78-88 spisa), obavljen je očevid na licu mjesta štetnog događaja (str. 106-107 spisa), proveden je dokaz vještačenjem po vještaku zaštite na radu dipl. ing. stroj. Damiru Mikecu (str. 109-126 spisa), vještak dipl. ing. stroj. Damir Mikec se i dopunski očitovao (str. 142-147 spisa), proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Miljenku Franiću (str. 151-152 spisa), saslušani su svjedoci JI (str. 74-75 spisa), DI (str. 75-76 spisa) i SI (str. 76-77 spisa), vještak dipl. ing. stroj. Damir Mikec (str. 137-138 spisa), tužitelj (str. 106-107 spisa), te je dopunski saslušan tužitelj (str. 183-184 spisa).

4. Prije svega valja istaknuti da je sud, na temelju odredbe čl.190. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP), a smatrajući istu svrhovitom za konačno rješenje odnosa među strankama, dopustio preinaku i odlučio kao u izreci rješenja.

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom dok je čl. 1100. st. 1. ZOO-a propisano da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

7. Čl. 1095. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je nadoknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

8. Odredbom čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14 - dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

9. Čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14 - dalje: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. istoga članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

10. Među strankama nije sporno da je tužitelj na dan 7. listopada 2021. bio u radnom odnosu kod tuženika te nastanak štetnog događaja. Sporna je odgovornost tuženika te osnov i visina tužbenog zahtjeva.

11. Iz Prijave o ozljedi na radu proizlazi da je do ozljede došlo za vrijeme montaže dijelova turbine lokomotivskog dizel motora kada je radnik zajedno sa kolegom namještao gumu na nastavak filtera prema turbini motora koristeći se odvijačem i metalnom polugom (pajserom). U rubrici poremećaj u radnom procesu navedeno je i da budući da se radi o skučenom prostoru u lokomotivi i da je namještanje gume vrlo težak i precizan posao radnici rade pažljivo prstima i ručnim prikladnim alatima (odvijači, poluge i slično), radniku se poluga izmakla i prignječila mu lijevi palac.

12. Temeljem podataka koji su navedeni u prijavi o ozljedi na radu, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je priznao tužitelju ozljedu ozljedom na radu i to ovjerom tiskanice prijave o ozljedi na radu, sukladno čl. 129. st. 1 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 80/13, 137/13) kojim je propisano da o priznavanju ozljede na radu Zavod odlučuje u pravilu bez donošenja pisanog rješenja, ovjerom tiskanice prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalne bolesti. Iz navedenog proizlazi da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje tužitelju priznao ozljedu od 7. listopada 2021. kao ozljedu na radu, a protiv navedene odluke Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje bila je dopuštena žalba Direkciji Zavoda u roku od 15 dana od dana primitka ovjerene tiskanice prijave o ozljedi na radu, što je vidljivo iz ovjerene tiskanice prijave o ozljedi na radu (list 58 spisa). Tuženik nije dostavio u spis dokaz iz kojeg bi bilo vidljivo da je protiv navedenog rješenja podnio žalbu, niti je to tvrdio tijekom postupka, slijedom čega je rješenje HZZO-a postalo pravomoćno.

13. Iz iskaza svjedoka JI proizlazi da je bio zaposlen kod tuženika do prije nekih dva mjeseca, a kod tuženika je radio kao poslovođa. U suštini to znači da je preko svog nadređenog radnicima davao zadatke za obavljanje poslova taj dan obzirom su svako jutro imali dogovore o raspodjeli poslova. Sjeća se da je toga dana dao zadatak tužitelju i kolegi DI da odu do lokomotive i stave gumu između filtera i motora turbine, a kako bi se lokomotiva mogla pokrenuti. Poznato mu je da su njih dvojica već ranije obavljali te poslove, a da li je tužitelj od strane poslodavca stručno osposobljen za taj dio posla, nije mu poznato. Samom događaju nije prisustvovao, o tome je čuo naknadno od DI i tužitelja. U odnosu na samu lokaciju mjesta događaja navodi da se radi o središnjem dijelu lokomotive, motor je pozicioniran na malo povišenom mjestu, inače je dostupno i ima dovoljno prostora za obaviti predmetni zadatak. Navodi da je od opreme bilo potrebno imati polugu, kliješta, malo masti i izvijač. Navodi da je u tom trenutku navedena oprema bila adekvatna za obavljanje posla. Navodi da mu se tužitelj nije nikada požalio na nedostatke ili probleme vezano za obavljanje navedenog posla, a koliko se on sjeća. Navodi da po njegovom iskustvu dok je on radio, nije bilo sličnih povreda, međutim, sjeća se da je čuo da je povreda bilo ranije. Navodi da ne zna da li su postojale neke upute, da vjerojatno jesu, ali da se takva vrsta posla prije svega obavljala na način da se nauče od kolega kako se to radi, obzirom se radi o dugogodišnjem poslu. Nadalje navodi, a vezano za prostor za obavljanje posla, da nije nikad mjerio te da se pozicija može i promijeniti ovisno o načinu kako se ulazi u navedeni prostor. Prilikom obavljanja posla cijela osoba odnosno radnik može zavući u prostor između filtera i pregrade odnosno cijela osoba može ući u predmetni prostor radi obavljanja posla. Između filtera i pregradne stijene postoji nekih 70-ak cm. Navodi da su tužitelju proces rada pokazivali SI i još jedan kolega prije nekih 4 godine. Navodi da se spomenuta sredstva za rad nalaze u brigadi (odjelu). Svaki radnik je zadužen za svoj alat i konstantno ga koristi u radu, a zadužuje se temeljem papira u skladištu. Navodi, a vezano za struku koja obavlja predmetni rad, da je bilo uobičajeno da ga bravar obavlja. Navodi da se u radu koriste poluge koje mogu biti različite veličine, ali ne zna sa sigurnošću koju je polugu tužitelj tada koristio. U odnosu na poluge navodi da su se u radu koristile, kako one kupljene, tako i poluge koju su sami radnici iskovali kako bi im s obzirom na vrstu rada u datom trenutku bolje odgovarale. Navodi da u trenutku štetnog događaja nije bio prisutan, ali je kasnije došao na mjesto događaja i sjeća se da su tamo bila kliješta, poluga (pajser) i izvijač (šrafciger). On osobno nije nikad radio taj posao, a da je za obavljanje tog posla glede sile koja je potrebna, da sve ovisi o gumi koja je u datom trenutku na raspolaganju (mekana, tvrđa i sl.).

14. Iz iskaza svjedoka DI proizlazi da je isti bio prisutan u trenutku štetnog događaja, da je sa tužiteljem zajedno radio. Sjeća se da su tada trebali navući gumu na jedan lim sa drugog lima i inače to teče glatko, međutim, to tada nije bilo tako pa je kolega uzeo pajser da bi navukao gumu na taj lim. Misli da je problem bio u tome što je guma bila premala i preuska za taj lim. U jednom trenutku, kako je pajserom navlačio tu gumu, pajser se poskliznuo i udario ga u prst druge ruke kojom je pridržavao navedeni lim. Inače, vezano za alat, koristili su uobičajeni alat kao i svaki put prilikom obavljanja poslova. Pojašnjava da se radi o alatu sa kojim svakodnevno rukuju i koji nije konkretno napravljen za taj slučaj obzirom bi se guma inače jednostavnije stavljala na taj lim. Kako nije išlo, koristili su alat koji im je bio dostupan u tom trenutku jer je to bilo jedino što su mogli koristili da bi obavili posao. Vezano za sam posao, navodi da su on i kolega jedanput do dvaput mjesečno redovito obavljali taj posao s lokomotivama. Vezano za sam prostor gdje se obavljao konkretan rad, navodi da se radi o pomalo skučenom prostoru u lokomotivama. Taj posao koji su on i kolega obavljali u svim serijski istim lokomotivama. Vezano za sam prostor navodi da se u njemu većinom nalazi mašina i oprema za lokomotivu pa je sama mogućnost za rad otežana. Prilikom obavljanja posla, po prirodi neki put je potrebno i podići jednu nogu, ispružiti jednu ruku, pridržavati se za stroj kako bi se posao mogao adekvatno obaviti. Navodi da se prilikom montiranja gume koristi sredstvo koje je masno. Navodi da u radu osim alata koristi zaštitna sredstva, i to rukavice, a da li je tužitelj taj dan koristio rukavice, navodi da se ne sjeća. Navodi da svi radnici zadužuju alat na svoje ime, a slučaju da nekom nedostaje nešto od alata, radnici posuđuju jedan od drugoga. Navodi da ne zna kako je izgledao pajser u datom trenutku štetnog događaja. Navodi da nigdje nije pisalo kako se stavlja guma na navedeni lim, a proces rada zna iz prakse, odnosno od drugih kolega. Tada je prvi put koristio pajser za gumu. Koliko je njemu poznato, niti druge kolege nisu koristile polugu obzirom je obično guma lako išla na taj lim. Navodi da mu nitko nije dao nalog da taj posao obavi sa polugom, ali da je cjelokupan posao zapravo i bio u tome kako se tko od njih snađe. Posao su jednostavno trebali obaviti. Navodi da nisu pitali svog nadređenog što da naprave sa tom uskom gumom, već su je išli montirati.

15. Iz iskaza svjedoka SI proizlazi da isti nije bio prisutan u trenutku štetnog događaja, ali da o tome ima saznanja obzirom je kolega, tužitelj, došao nakon štetnog događaja do njega. Inače, dok je bio zaposlen kod tuženika obavljao je razne poslove kao što su montaže, piganje, savijanje i sl. Nakon što je tužitelj došao do njega, rekao je da se "montirač" smaknuo dok je tužitelj navlačio gumu i udario ga u ruku. Navodi da je i on u svom radu koristio druga sredstva kako bi navukao gumu na lim. Inače, u radu su koristili mast upravo iz razloga jer je gumu bilo teško navući, a tada su znali koristiti i druga sredstva kao što su kombinirke, šrafciger, montirač i sl., sve s obzirom da je taj ulaz bio jako fiksiran i gumu je bilo teško navući. Taj posao kao i razne druge poslove obavljao je oko 15-ak godina. Navodi da se između pregradne stijene i stroja nalazi prostor od 15-20 cm i radnik se ne može uvući u taj prostor. S obzirom na to, jako je teško obaviti posao, potrebno je nekih 3-4 sata. Navodi da s obzirom se radi o skučenom prostoru, u njega se mogu ugurati samo ruke radi obavljanja posla, a taj dio stroja je često jako mastan zbog pokušaja navlačenja gume. Vezano za sam proces rada navodi da mu nije poznato da bi postojao neki jednostavniji i lakši način za stavljanje navedene gume na taj lim odnosno na taj dio stroja. Navodi da svaki radnik ima svoj alat, a da svi pajseri ne izgledaju isto. Na pitanje punomoćnika tužitelja svjedoku kako zna koji pajser treba upotrijebiti, svjedok navodi da su postojala tri pajsera za obavljanje predmetnog rada i svi radnici su znali gdje se nalaze. Nije bilo potrebno posebno pisano zaduživati preuzimanje predmetnih alata za obavljanje posla. Navodi da u samom procesu rada netko od nadređenih odredi koju gumu je potrebno uzeti za obavljanje posla te preko narudžbenice iste preuzme i preda radniku. Navodi da su slagali više serija lokomotiva i da su se vrlo malo razlikovale u obavljanju tog posla. Navodi da se poluga koristi često kod namještanja gume. Navodi da je bilo i prije ozljeda zbog ovakvog procesa rada odnosno korištenja poluge kod namještanja gume. Vezano za učestalost takvih ozljeda navodi da su se događale u prosjeku jednom u dva mjeseca. Navodi da se po njegovim saznanjima nije mogla spriječiti mogućnost ozljeda odnosno da mu nije poznato na koji drugačiji način bi bilo moguće organizirati posao da do ozljeđivanja ne bi došlo. Navodi da se i on sam ozlijedio, i to ozbiljno u ovakvoj sličnoj situaciji.

16. Dana 25. listopada 2024. proveden je očevid na licu mjesta štetnog događaja u Zagrebu, Vukomerečka cesta 89, na kojem je tužitelj osobno uz prisutnost ostalih pokazao unutrašnjost predmetnog dijela lokomotive te je pokazivao na koji način i gdje je došlo do ozljede. Tužitelj je također rekao da je navedeno bilo drugačije u dijelu da nije bilo poklopca lokomotive. Nakon što je vještak dipl. ing. stroj. Damir Mikec fotografirao predmetno mjesto te razgovarao s voditeljem, a vezano za dostavu potrebne dokumentacije sudionici očevida otišli su iz predmetnog postrojenja u prostorije glavne zgrade.

17. Na navedenom očevidu proveden je dokaz saslušanjem tužitelja iz čijeg iskaza proizlazi da je zaposlen kod tuženika negdje od studenog 2020., a ozljeda se dogodila negdje u listopadu 2021. Navodi da je bio zaposlen na radnom mjestu limar-bravar, a u opisu njegova radnog mjesta bilo je: sve vrste limarskih i bravarskih radova i to rezanje kabine, razne preinake, preinake na raznim dijelovima lokomotive, skidanje rezervoara goriva, mijenjanje guma između turbine i filtera, mijenjanje filtera zraka. Navedenog dana kada se dogodila ozljeda navodi da je radio na dijelu lokomotive a na predmetni posao uputio ga je nadređeni JI. Nadređeni JI rekao mu je da treba promijeniti gumu obzirom je stara bila skinuta i trebalo je postaviti novu, to je rekao njemu i kolegi DI. Navodi da je taj posao radio i ranije, DI i on otišli su na taj dio lokomotive, nauljili su unutrašnjost gume kako bi lakše kliznula do turbine i lakše sjela na mjesto. Navodi da u radu dobivaju različite vrste guma i da nisu sve iste kvalitete te da je gumu trebalo gurnuti pajserom. U tom guranju on je držao pajser, iskliznuo je pajser sa gume te udario sa vrškom prsta na dio auspuha, tad mu je počela ići veća količina krvi. Glede samog pajsera navodi da se radilo o radioničkom pajseru što znači da je isti uzeo navedenog dana sa hrpe drugih pajsera koji su se nalazili u radionici. Navodi da je korištenje pajsera bio uobičajen postupak u namještanju gume. Sam način rada mijenjanja gume pokazali su mu stariji radnici i to prvi nadređeni GI. Navodi da mu je poznato da je bilo i ranijih ozljeđivanja, nikada nije dobio pisanu uputu za način rada, nakon te ozljede otišao je iz firme, a sad je vidio da je način rada prenamijenjen i da je sve urednije, pojašnjava da kad kaže da se promijenilo, da misli na unutrašnjost postrojenja, ali da se sam način rada nije promijenio. Navodi da mu je GI dao gumu, također navodi da mu je poznato da se gume naručuju po tipu i projektu lokomotive. Vezano za sam prostor navodi da se radilo o malom prostoru za rad, a da je on sam posao odrađivao s visine, odnosno vrha motora. Navodi da mu nitko nikad nije pokazao drugačiji način postavljanja gume. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li tužitelj smatra da je posao mogao obaviti s nečim drugim, tužitelj navodi "sa čime", da je posao obavljao s onim sa čime je imao. Na upit vještaka za dimenziju duljina pajsera, tužitelj navodi da je to cca 500 mm, a dio koji je stavio na gumu je bio plosnati dio pajsera. Usno crijevo tj. guma, stjenka bila je debljine 6-8 mm. Dužina usnog crijeva je bila 200-250 mm, širina je, odnosno promjer je oko 200-300 mm. Način montaže tog crijeva je bio uobičajen.

18. U dopunskom iskazivanju na ročištu održanom 18. rujna 2025. tužitelj je rekao da je navedenog dana kada se dogodio štetni događaj imao rukavice i to gumene. Navodi da je jednom tjedno od poslovođe JI dobivao gumene rukavice, i to obično ponedjeljkom ujutro. Prilikom preuzimanja tih gumenih rukavica nije morao ništa potpisivati kao dokaz da je iste preuzeo. Nadalje da po njegovim saznanjima kod tuženika kao poslodavca nije bilo drugih rukavica osim tih gumenih za rad.

19. Radi utvrđivanja procesa rada te odgovornosti za nastanak štetnog događaja odnosno jesu li kod tuženika primijenjene propisane mjere zaštite na radu, sud je izveo dokaz vještačenjem po vještaku zaštite na radu dipl. ing. Damiru Mikecu koji u svom nalazu i mišljenju od 26. studenog 2024. naveo da je prema tada važećem Zakonu o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 71/14, 118/14 i 154/14) te pregledom sudskog spisa, u trenutku nastanka štetnog događaja postupanje tuženika i stradalog radnika PI, vezano uz radni proces, bilo djelomično u skladu s pozitivnim zakonskim propisima. Obveze tuženika prema tada važećem Zakonu o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 71/14, 118/14 i 154/14) su:

- osposobiti radnika-tužitelja za rad na siguran način. Osposobljavanje se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela osposobljavanja. U sudskom spisu prileži dokaz o osposobljenosti za rad na siguran način. Time je poslodavac postupao prema članku 27. stavku 1. Zakona o zaštiti na radu;

- radnika uputiti na utvrđivanje zdravstvene sposobnosti. U sudskom spisu ne prileži dokaz o zdravstvenoj sposobnosti. Na zahtjev vještaka upućenom voditelju zaštite na radu kod tuženika da dostavi traženi dokument, dostavljeno je liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti iz kojeg vještak nema saznanja po kojim točkama je tužitelj pregledan;

- radniku osigurati osobnu zaštitnu opremu, u sudskom spisu ne prileži dokaz da je radnik vlastoručnim potpisom potvrdio primitak osobne zaštitne opreme te da je tužitelj prilikom nastanka štetnog događaja koristio propisanu osobnu zaštitnu opremu. Poslodavac je obvezan osigurati da osobna zaštitna oprema bude u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju te da se koristi u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožava radnika. Time je poslodavac postupao suprotno članku 41. stavak 3. Zakona o zaštiti na radu;

- upoznati radnika PI o opasnostima i štetnostima na radnom mjestu Proizvodnog radnika - KV bravara. U konkretnom slučaju bila je to montaža gumenog crijeva za spoj turbopuhala motora, s zračnim filterom dizelsko električne lokomotive Tip 2044 proizvođača General Motors. Poslodavac je obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tom najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu.

19.1. Vještak je iz svega navedenog zaključio da je stradali radnik PI kao zaposlenik tuženika registriranog za izvođenje radova na popravku i modernizaciji dizelskih i elektrolokomotiva, radeći na radnom mjestu bravara, bio dužan obavljati poslove s dužnom pažnjom sukladno pravilima zaštite na radu, propisima donesenim na temelju Zakona o zaštiti na radu, uputama poslodavca odnosno njegovog ovlaštenika. Smatra se da radnik radi s dužnom pažnjom kada poslove obavlja sukladno pravilima struke, znanjima koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način. Pri radu koristi propisanu osobnu zaštitnu opremu. Kada radnik dobije na uporabu osobnu zaštitnu opremu, njegova je obveza da dobivenu zaštitnu opremu koristi. Vještak je mišljenja da stradali radnik prilikom montaže nije koristio kožne bravarske zaštitne rukavice i zbog udara nezaštićenim palcem u oštri rub ispušne cijevi motora došlo je do posjekotine na palcu. Očevidac DI u svojoj izjavi navodi da se ne sjeća da je stradali radnik koristio zaštitne rukavice. Vještak je mišljenja da je stradali radnik PI postupao suprotno članku 68. stavak 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu. Poslodavac-tuženik je bio obvezan prema članku 44. stavak 1. planirati, pripremiti i provoditi radni postupak tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika. Za navedenu aktivnost montaže gumenog crijeva na turbopropuhalu morao je imati razrađenu uputu montaže. U navedenoj uputi potrebno je razraditi precizan način postupanja u svim fazama demontaže i montaže gumenog crijeva na turbopropuhalo, što znači detaljnu razradu i na koji način obavljati poslove montaže, s kojim sredstvima i alatima, te koju osobnu zaštitnu opremu upotrebljavati. U konkretnom slučaju stradali radnik je kao pomagalo koristio polugu (pajser) dužine cca 500 mm. Plosnatim dijelom kraja poluge je pokušao namjestiti gumeno crijevo. Debljina gumenog crijeva bila je 6- 8 mm. Promjer gumenog crijeva bio je 200-230 mm, a dužina 200-250 mm (prilog fotografije). Za aktivnost montaže gumenog crijeva poslodavac je morao radniku osigurati adekvatan alat, a ne polugu kojom se može namjestiti gumeno crijevo, ali s velikom opasnošću od ozljeđivanja. Time je poslodavac postupao suprotno članku 44. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu. Za radno mjesto Proizvodni radnik KV bravar, voditelj zaštite na radu u TŽV Gredelj dostavio je vještaku podatke o mjestu rada iz Procjene rizika. Iz tih podataka razvidno je da proizvodni radnik KV bravar, pri obavljanju rada obvezno mora rabiti od osobne zaštitne opreme, kožne rukavice sa pet prstiju. Iz svega gore navedenog vještak je mišljenja da se u trenutku nastanka štetnog događaja, tuženik, a ni tužitelj nisu u potpunosti pridržavali odredbi Zakona o zaštiti na radu, pa su gore navedene okolnosti dovele do štetnog događaja i ozljeđivanja tužitelja.

19.2. Obzirom je tužitelj u podnesku od 20. siječnja 2025. prigovarao nalazu i mišljenju vještaka dipl. ing. stroj. Damira Mikeca, navedeni vještak se dopunski očitovao na ročištu održanom 13. ožujka 2025. vezano za uputu za obavljanje poslova koje je tužitelj obavljao prilikom nastanka ozljede na radu te je naveo da iz sudskog spisa nije vidljivo da je tužitelj dobio pisanu uputu za montažu crijeva koje spaja turbinu sa usisnom granom. Nakon razgovora sa voditeljem zaštite na radu kod tuženika, nije dobio takav dokument. Na upit punomoćnika tužitelja iz čega bi proizlazilo ponašanje tužitelja suprotno čl. 68. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu, vještak je naveo da je tužitelj trebao postupati sukladno pravilima struke i znanjima koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način, a da je upute o obavljanju poslova trebao dati poslodavac. Na daljnji upit punomoćnika tužitelja na koji način je došao do zaključka da tužitelj nije koristio zaštitne rukavice, vještak odgovara da iz njegovog iskustva te dugogodišnje prakse vezano za obavljanje takvih poslova, situacija u kojoj da je tužitelj imao rukavice koje su otprilike 2 mm i radi se o kožnim rukavicama teško da bi mogao dobiti porezotinu, a koja se na nekim mjestima spominje u spisu dok je nagnječenje mogao dobiti i u situaciji da je koristio kožne rukavice. Također, po njegovom mišljenju u slučaju da je koristio kožne rukavice, mogao je zadobiti i prijelom palca. Na upit punomoćnika tužitelja da li je vještak prilikom pregleda dokumentacije imao na uvid eventualni popis opreme koju je tužitelj zadužio navedenog dana, i ako ima, da li su na tom popisu kožne rukavice, vještak navodi da tog popisa, kojeg je tužitelj trebao vlastoručno potpisati, nema u dokumentaciji. Vještak pojašnjava da nije zakonom propisana obveza poslodavca da sastavlja popis i daje ga na potpis radniku, ali u praksi, radi problema koji bi naknadno mogli nastati, poslodavac sačinjava takav popis i daje ga na potpis kako bi mogao dokazati da je ispunio sve odredbe sukladno Zakonu o zaštiti na radu. Na upit punomoćnika tuženika na temelju čega je vještak zaključio da je tuženik postupao suprotno čl. 41. st. 3. Zakona o zaštiti na radu, vještak navodi da se postupanje tuženika sastoji u tome da tužitelju nije dao kožne bravarske rukavice, a zaključak o tome donio je jer je na upit voditelju zaštite na radu kod tuženika, isti dokumentaciju o tome da su osigurane kožne rukavice nije dostavio. Na upit punomoćnika tuženika na koji način odnosno koji je adekvatan alat za obavljanje konkretnog posla, vještak navodi da ne zna, da je poslodavac taj koji određuje adekvatan alat odnosno napravu za obavljanje konkretnog posla, a na temelju kataloga alata koji su dostupni za predmetno područje. Na upit punomoćnika tuženika da li je poluga adekvatan alat za obavljanje predmetnog posla, vještak navodi da sigurno nije, ali da se ne bi upuštao u ocjenu koji je to konkretno alat potreban za obavljanje predmetnog posla. Na upit punomoćnika tuženika zašto poluga nije adekvatan alat za obavljanje konkretnog posla, vještak navodi da po njegovom dugogodišnjem iskustvu poluga može biti eventualno pomoćno sredstvo, ali da se s istom ne može napraviti konkretan posao. Ističe da postoji alat odnosno naprava za obavljanje montaže takvih gumenih crijeva, ali točan naziv ne zna; isti se može naći u katalogu alata raznih proizvođača. Na upit punomoćnika tuženika da li je vještak zatražio od tuženika katalog alata, vještak navodi da katalog alata za tu montažu nije zatražio. Punomoćnik tuženika navodi da prigovara nalazu i mišljenju vještaka kao i dopuni na današnjem ročištu te ističe da nije utvrđeno na koji je točno način poslodavac postupao suprotno čl. 41. st. 3. Zakona o zaštiti na radu. Također, ističe da nije na dovoljno jasan način utvrđeno je li poluga adekvatan alat za aktivnost montaže gumenog crijeva, na temelju čega je utvrđeno da to nije slučaj te koji bi alat bio adekvatan, ako to nije poluga. Stoga predlaže da sud pozove vještaka da na temelju dodatne dokumentacije, koju se tuženik obvezuje dostaviti, utvrdi alat s kojim je trebalo obaviti konkretan posao. Punomoćnik tužitelja predlaže da prilikom dopunskog očitovanja vještak navede alat s kojim je potrebno odnosno koji je određen za obavljanje konkretnog posla, ali da se ne vezuje za određenog proizvođača.

19.3. Vještak dipl. ing. stroj. Damir Mikec se u podnesku od 23. svibnja 2025. dopunski očitovao te naveo da je zatražio od tuženika potrebnu dokumentaciju za alat za montažu gumenog crijeva za spoj turbopuhala motora kao i pisanu tehnologiju montaže predmetnog gumenog crijeva, međutim, tuženikov menadžer zadužen za sigurnost i zaštiti na radu odgovorio mu je da traženu dokumentaciju ne posjeduje. Nakon navedenog vještak je na Googlu našao kliješta za montažu gumenih crijeva na motornim vozilima te smatra da postoji i alat za montažu gumenog crijeva na turbopuhalo motora dizelsko električne lokomotive, ali da pregledavajući stranice General Motors Electro-Motive Diesel vještak nije uspio naći konkretan alat.

19.4. Vještak je mišljenja da je prema tada važećem Zakonu o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 71/14., 118/14 i 154/14) u trenutku nastanka štetnog događaja postupanje tuženika i stradalog radnika PI vezano uz radni proces, bilo djelomično u skladu s pozitivnim zakonskim propisima. U konkretnom slučaju, stradali radnik PI, kao zaposlenik TŽV Gredelj d.o.o. registriranog za izvođenje radova na popravku i modernizaciji dizelskih i elektrolokomotiva, radeći na radnom mjestu bravara, prilikom montaže gumenog crijeva za spoj turbopuhala dizelskog motora, s zračnim filterom dizelsko električne lokomotive Tip 2044 proizvođača General Motors, nije koristio adekvatan alat, već je koristio polugu kao pomoćni alat. Pri obavljanju rada obvezno je morao rabiti od osobne zaštitne opreme kožne zaštitne rukavice sa pet prstiju. Iz svega gore navedenog vještak je mišljenja da se u trenutku nastanka štetnog događaja, tuženik, a ni tužitelj nisu u potpunosti pridržavali odredbi Zakona o zaštiti na radu, pa su gore navedene okolnosti dovele do štetnog događaja i ozljeđivanja tužitelja.

20. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. stroj. Damira Mikeca u dijelu u kojem je utvrdio radni proces i njegovu ispravnost budući da je sačinjen stručno, jasno i obrazloženo, na temelju relevantne dokumentacije i obavljenog očevida. Iskazi tužitelja i svjedoka JI, DI i SI ocjenjeni su istinitima obzirom su dani jasno, uvjerljivo i životno te su u bitnim činjenicama međusobno suglasni.

21. Cijeneći sve navedeno sud je prije svega utvrdio radni proces u predmetnom dijelu lokomotive koji se sastojao od stavljanja gume između filtera i motora turbine. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka i tužitelja, provedenog očevida i nalaz i mišljenja vještaka sud je utvrdio da se navedeni posao obavlja u skučenom prostoru, a obzirom se u istom nalazi mašina i oprema za lokomotivu. U odnosu na sam način obavljanja posla sud je utvrdio, a navedeno proizlazi i iz dopune nalaza i mišljenja vještaka od 23. svibnja 2025., da su radnici koji obavljaju predmetni posao, pa tako i tužitelj, o načinu rada učili od starijih kolega. Nadalje, sud je utvrdio i da su radnici prilikom obavljanja posla od opreme uobičajeno koristili polugu, kliješta, mast i izvijač. Do štetnog događaja je, prema iskazu tužitelja i svjedoka DI, došlo kada je trebalo navući nauljenu gumu sa jednog lima na drugi lim. Obzirom je navlačenje gume išlo teško tužitelj je uzeo polugu/pajser te sa istom navlačio gumu kada se pajser poskliznuo i udario ga u prst druge ruke kojom je pridržavao lim. Sud je utvrdio da je to uobičajen način za obavljanje predmetnog posla kao i da je korišten uobičajeni alat i to poluga/pajser i mast. U odnosu na korištenje alata sud je utvrdio da je svaki radnik zadužen za svoj alat, ali i da posuđuju alat u slučaju potrebe. Iz iskaza svjedoka SI, koji je tužitelja učio procesu rada, te tužitelja sud je utvrdio da su kod tuženika postojali pajseri za obavljanje predmetnog posla koje nije bilo potrebno pisano zaduživati. Iz izjave tužitelja od 10. listopada 2020. i dopunskog iskaza tužitelja sud je također utvrdio da je tužitelj u trenucima nastanka štetnog događaja na sebi imao rukavice. Međutim, umjesno kožnih rukavica koje su prema vještaku bile potrebne za obavljanje tog posla, tužitelj je imao jedino dostupne gumene rukavice.

22. Iz utvrđenog činjeničnog stanja ne proizlazi da bi tužitelj bio odgovoran za nastanak štete jer je isti obavljao posao uobičajeno, sukladno naučenom procesu rada, za vrijeme redovnog radnog vremena. Iz iskaza tužitelja i saslušanih svjedoka proizlazi da je prostor u kojemu se obavljao posao bio skučen kao i da je korišten uobičajeni alat, a to je poluga/pajser. Vještak je u svom nalazu i mišljenju kao i dopuni istaknuo da je poluga/pajser pomoćno sredstvo za obavljanje posla, a da tuženik nije osigurao adekvatan alat za obavljanje predmetnog posla i to kliješta za montažu gumenih crijeva te kožne rukavice.

23. Stoga, a kako se odgovornost tuženika procjenjuje po objektivnom kriteriju te da tijekom postupka tuženik na kojemu je teret dokaza nije dokazao niti jedan od razloga koji bi tuženika oslobodio od odgovornosti za predmetni štetni događaj, sud smatra da postupanje tužitelja ne ukazuje da bi do štetnog događaja odnosno ozljeđivanja došlo zbog njegovog skrivljenog ponašanja ili iz krajnje nepažnje radi čega je sud utvrdio da je tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja slijedom čega je dužan tužitelju nadoknaditi štetu koju je pretrpio u predmetnom štetnom događaju.

24. S obzirom da je vještak na temelju relevantne dokumentacije, očevida i iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja utvrdio sve bitne činjenice za donošenje odluke u ovom postupku sud je ocijenio nepotrebnim provoditi daljnje dokaze saslušanjem svjedoka II i NI te je i odbio prijedlog tuženika za provođenjem novog vještačenja po vještaku zaštite na radu.

25. Na okolnost visine tužbenog zahtjeva proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku dr. Miljenku Franiću koji je u svom nalazu i mišljenju od 7. lipnja 2025. naveo da je tužitelj u štetnom događaju zadobio opisane ozljede lijeve šake. Provedeno je liječenje po traumatologu, fizijatru u smislu obrade rane te redovitog previjanja te provođenja fizikalne terapije. Mišljenja su da postoji uzročno posljedična sveza između štetnog događaja i ozljede palca lijeve šake, a zdravstveno stanje tužitelja se stabiliziralo 1. lipnja 2022. Svoj nalaz i mišljenje temelji na kompletnoj medicinskoj dokumentaciji koju je ranije citirao i na temelju kliničkog pregleda koji je obavio za potrebe izrade vještva. Sa ortopedsko traumatološkog aspekta zaostaje smanjenje životne i radne aktivnosti u visini od 3%. Tzv. primarni strah koji se javio prilikom tjelesnog ozljeđivanja bio je vrlo intenzivan i kratkotrajan. Takozvani sekundarni strah koji je proistekao iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica jačeg intenziteta je bio prisutan 2 dana, srednjeg intenziteta 15 dana, slabijeg intenziteta 30 dana. Bol jakog intenziteta imalo je 3 dan, srednje jakog intenziteta trajanja 20 dana, a manjeg intenziteta još 40 dana. Tuđa pomoć i njega je kod kućnih poslova, održavanja osobne higijene te odlaska kod liječnika bila potrebna u periodu od 20 dana, pomoć druge osobe u prosjeku 2 sata dnevno te 20 dana 1 sat dnevno. Naruženje slabijeg stupnja je zaostalo obzirom na zaostali nedostatak dijela jagodice palca lijeve šake te zadebljanje.

26. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka dr. Miljenka Franića budući da je sačinjen stručno, jasno i obrazloženo, u skladu s pravilima struke te na temelju relevantne medicinske dokumentacije i pregleda tužitelja, a na predmetni nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi.

27. Na temelju odredbe čl. 19. ZOO-a, a u vezi s čl. 1046. i čl. 1100. istog zakona, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti. Provedenim dokazima sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene fizičke boli, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, strah i naruženje temeljem odredbe iz članka 1100. ZOO- a, a temeljem odredbe čl. 1095. ZOO-a i pravo na naknadu štete zbog pružene tuđe pomoći i njege. Visine pojedinih zahtjeva sud je cijenio po slobodnoj ocjeni imajući u vidu sve relevantne okolnosti značajne za svaki pojedini vid štete, odnosno, pri odlučivanju o zahtjevu za naknadu neimovinske štete te o visini njezine naknade sud je vodio računa o značenju povrijeđenoga dobra i cilju kome služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom.

28. Cijeneći utvrđenu dužinu, trajanje i intenzitet bolova, lokalitet povreda i način liječenja sud je ocijenio tužitelju primjerenom naknadu u iznosu od 1.800,00 EUR. Imajući u vidu u nalazu i mišljenju vještaka opisanu vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu trajanja sud je ocijenio primjerenom naknadu u visini od 1.400,00 EUR. Zbog navedenih ozljeda tužitelju je smanjena radna i opća životna sposobnost za 3 % te trpi duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti. Imajući u vidu životnu dob tužitelja (rođen 1983.) sud smatra da tužitelju na ime duševnih boli zbog umanjenja životne aktivnosti pripada primjerena naknada u iznosu od 800,00 EUR. Pri ocjeni primjerene naknade zbog naruženja sud je vodio računa o činjenici lokacije naruženja te vidljivosti slijedom čega ovaj sud smatra da tužitelju po ovoj osnovi pripada pravična novčana naknada u iznosu od 700,00 EUR. S obzirom na sve izloženo, te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužitelju na pravičnu novčanu naknadu, to sud smatra da tužitelju, na temelju čl. 1100. st. 2. ZOO-a, pripada ukupan iznos od 4.700,00 EUR, preostalom dijelu tužbenog zahtjeva za iznos od 1.100,00 EUR s pripadajućim kamatama sud tužbeni zahtjev odbio.

29. Odlučujući o zahtjevu tužitelja za naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, sud je primijenio čl. 1089. st. 2. u vezi s čl. 1095. st. 1. ZOO-a, te smatra kako je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi imovinsku štetu. Troškovi naknade za tuđu pomoć i njegu utvrđeni su u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka prema intenzitetu i trajanju potrebe za ovakvom pomoći i njegom od ukupno 60 sati s tim da je cijena jednog sata pružanja takve pomoći od 3,50 EUR utvrđena u smislu čl. 223. st. 1. ZPP- a. Stoga je sud tužitelju s ove osnove dosudio ukupan iznos od 210,00 EUR, preostalom dijelu tužbenog zahtjeva za iznos od 90,00 EUR s pripadajućim kamatama sud tužbeni zahtjev odbio.

30. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, dok je čl. 1086. ZOO-a određeno da se obveza naknade imovinske štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Obzirom tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom na neimovinsku štetu potražuje zateznu kamatu počevši od presuđenja pa do isplate te na iznos imovinske štete za tuđu pomoć i njegu (koja je izvorno novčani imovinski zahtjev koji kao novčana obveza dospijeva danom prestanka potrebe za tuđom pomoći i njegom) od podnošenja tužbe do isplate sud je navedene zahtjeve koji se odnose tijek kamate ocijenio osnovanim. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

31. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva i zatraženom trošku.

31.1. Tužitelj je uspio u osnovi svog zahtjeva u cijelosti, jer je tužitelj u cijelosti dokazao odgovornost tuženika i osnovanost tužbenog zahtjeva, a u kvantitativnom dijelu tužitelj je uspio u sporu sa 80,49 %. Temeljem navedenog sud je ocijenio da je tužitelj u ovom sporu uspio sa 90,25 %. Nadalje, a na temelju čl. 154. st. 2. ZPP-a, sud je utvrdio da je tuženik uspio u sporu sa 9,75 %, što znači da tužitelju pripada naknada parničnog troška u omjeru od 80,49 %.

31.2. Tako je tužitelju valjalo priznati trošak sastava tužbe po Tbr. 7/1 – 100 bodova, sastava podneska od 9. siječnja 2023. po Tbr. 8/1 – 100 bodova, zastupanja na ročištu 4. lipnja 2024. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, zastupanja na ročištu 6. rujna 2024. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, zastupanja na očevidu 25. listopada 2024. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, sastava podneska od 20. siječnja 2025. po Tbr. 8/1 – 100 bodova, zastupanja na ročištu 13. ožujka 2025. po Tbr. 9/1 – 100 bodova, sastava podneska od 7. srpnja 2025. po Tbr. 8/1 – 100 bodova, zastupanja na ročištu 18. rujna 2025. po Tbr. 9/1 – 100 bodova odnosno ukupno 900 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda iznosi 1.800,00 EUR. Stoga je valjalo naložiti tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u omjeru od 80,49 % odnosno u iznosu od 1.448,82 EUR. Tužitelju je priznat i trošak plaćenog predujma za provođenje medicinskog vještačenja u iznosu od 200,00 EUR, predujma za provođenje vještačenja po vještaku zaštite na radu u iznosu od 200,00 EUR te njegovu razliku u iznosu od 450,00 EUR kao i iznos od 40,20 EUR za izlazak sudske komisije na očevid, dakle tužitelju je ukupno priznat trošak u iznosu od 2.339,02 EUR, dok je zahtjev tuženika valjalo odbiti.

31.3. Tužitelju ne pripada trošak sastava podneska od 11. lipnja 2025. obzirom je navode iz podneska mogao iznijeti i u podnesku od 7. srpnja 2025. za koji mu je priznat trošak zastupanja.

32. Na dosuđeni parnični trošak tužitelju je dosuđena zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

33. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 2. listopada 2025.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po pun.