REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-1503/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Maji Jurovicki u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnici Ingi Bošnjak, odvjetnici u OD Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, Ul. grada Vukovara 282, protiv tuženika: HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912, radi isplate, nakon provedene javne glavne rasprave, zaključene 08. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnice tuženika, s danom objave 02. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Nalaže se tuženiku HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Širolina 4, Zagreb OIB:57500462912, isplatiti tužitelju EUROHERC osiguranje d.d., OIB:22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, iznos od 2.325,02 € s kamatama na pojedine iznose teku kako slijedi:

- na iznos od 146,73 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 29.01.2020. sve do isplate uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena sve u roku od 15 dana.

- na iznos od 2.178,29 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 08.02.2020. sve do isplate uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Širolina 4, Zagreb OIB: 57500462912, nadoknaditi tužitelju EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate, obračunato uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.“

II Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu parničnih troškova u iznosu od 2.466,09 € kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da se 07. studenog 2019. u 21:00 sat, na autocesti A1- Zagreb- Karlovac- Bosiljevo- Split- Ploče- Opuzen- granica Republike RH te BiH - Dubrovnik, općina Josipdol na 91 km+500m, dogodila prometna nezgoda na način da je divlja životinja, zec naletjela na vozilo reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao RA te da je prometnoj nesreći nastala materijalna šteta, a divljač je preminula na mjestu događaja. Tužitelj je oštećeniku RA nadoknadio imovinsku štetu nastalu na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] (Opel Astra 1.6 CDTI) na način da je 29. siječnja 2020. isplatio iznos od 1.105,50 tadašnjih kuna (146,73 €) kao nesporan izno, te po završetku obrade odštetnog zahtjeva po Sporazumu o izvansudskoj nagodbi 07. veljače 2020. iznos od 16.412,29 tadašnjih kuna (2.178,29 €). Tužitelj pojašnjava da je oštećenik-osiguranik imao ugovorenu kasko policu broj [broj police], pa smatra kako sukladno odredbama čl. 963. Zakona o obveznim odnosima ima pravo na regresno potraživanje isplaćene naknade štete od tuženika u ukupnom iznosu od 17.517,79 tadašnjih kuna (2.325,01 €).

Dakle, osiguranik tužitelja je pretrpio štetu na navedenom dijelu ceste od opasne stvari, kojom je gospodario ovdje tuženik i odgovoran je za štetu nastalu na prometnicama od opasnih stvari, obzirom da je dužan brinuti o opasnoj stvari (divljači), odnosno odgovorno obavljati opasnu djelatnost (sukladno općim propisima odgovornosti za štetu od opasne stvari i opasne djelatnosti, sve u skladu s odredbama čl. 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima). Tužitelj smatra da tuženik odgovara na temelju krivnje prema normativnim važećim propisima o uređenju njegovog djelokruga obaveza, te prema ZOO-u i čl. 1084., posebni slučajevi odgovornosti. Tužitelj se tuženiku obratio s regresnim zahtjev, no tuženik je otklonio regresni zahtjev tužitelja pa predlaže usvojiti tužbeni zahtjev.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovu, visinu, odgovornost i uzročno- posljedičnu vezu između postupanja tuženika i prometne nesreće koja se dogodila 7. studenog 2019., na autocesti A1, na 91+700 kilometru, prema evidencijama tuženika, naletom vozila reg. oz. [registarska oznaka] na zeca. Ističe kako je tuženik u cijelosti postupio sukladno propisima i pravilima struke u pogledu održavanja i zaštite javnih cesta, odnosno u skladu sa Zakonom o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), Pravilnikom o održavanju cesta (NN 90/14), Pravilnikom o ophodnji javnih cesta (NN 75/14), Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o ophodnji javnih cesta (NN 7/21). Pojašnjava kako je zakonskim i pod zakonskim aktima propisana svaka radnja, mjera s rokom izvršenja, osobe nadležne za održavanje autoceste, način vođenja brige o nesmetanom i sigurnom odvijanju prometa na javnoj cesti, uspostava i učestalost ophodarske službe, sve upravo iz razloga što ophodarska služba fizički ne može biti u svakom trenutku na svim dijelovima autoceste.

Tuženik ističe kako se ophodnja na autocesti obavlja od 0:00 do 24:00 na način da ophodarska služba redovito u određenim vremenskim razmacima obilazi autocestu i konstatira uočene nedostatke. Sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o ophodnji javnih cesta (NN 7/21) ophodnja se uspostavlja i obavlja najmanje tri puta dnevno na autocestama, a najmanje dva puta dnevno na ostalim cestama, a na taj način je bila organizirana ophodnja i predmetnog dana te su poduzete sve mjere kako bi se osiguralo sigurno i nesmetano odvijanje prometa. Ističe kako iz radne dokumentacije za dan 7. studenog 2019. nadležne Tehničke jedinice održavanja proizlazi kako je ophodnja dionice autoceste organizirana i obavljena u redovitim ophodnjama kojom prigodom nisu uočeni bilo kakvi nedostaci kako na kolniku tako niti na zaštitnoj ogradi niti je uočena bilo koja životinja unutar ograđenog prostora autoceste, a zadnja ophodnja prije naleta na zeca je predmetnom dionicom napravljena u vremenu od 16:30 do 18:30 sati. Dojava o životinji nije bilo te je nastanak prometne nesreće bilo prvo saznanje o životinji na autocesti. Napominje, kako je zaštitna žičana ograda na predmetnoj dionici postavljena sukladno propisima i uredno održavana, a tijekom očevida nisu bila uočena bilo kakva oštećenja zaštitne žičane ograde niti je pronađeno mjesto koje bi omogućilo pristup životinji u ograđeni prostor autoceste te nije utvrđeno da je do predmetnog događaja došlo kršenjem prometnih propisa od strane pravne osobe nadležne za gospodarenje tim dijelom prometnice. Tuženik smatra kako tužitelj ničim nije dokazao da bi tuženi propustili voditi brigu i poduzimati mjere za sigurno odvijanje prometa što bi za posljedicu imalo prometnu nezgodu, dakle nema uzročno posljedične veze između prometne nezgode s postupanjem odnosno propuštanjem tuženika.

Ističe se, kako odgovornost tuženika za štetu nije objektivna već se radi o odgovornosti na temelju krivnje, tako da na strani štetnika vrijedi obveza naknade štete u smislu čl. 1045. st. 1. ZOO-a samo pod pretpostavkom da bude dokazano i utvrđeno postojanje svih propisanih elemenata odštetne odgovornosti (štetnik, štetna radnja, šteta, uzročno-posljedična veza), a teret dokazivanja činjenice štetne radnje tuženika je na tužitelju. Tuženik u konkretnom slučaju ne može odgovarati za naknadu imovinske štete prema odredbi čl. 1064. Zakon o obveznim odnosima jer za štetu od opasne stvari odgovara vlasnik opasne stvari što tuženik zasigurno nije.

Tuženik navodi kako je u vrijeme štetnog događaja imao zaključen ugovor o osiguranju od opće odgovornosti na predmetnoj dionici kod osiguravajućeg društva HOK osiguranje d.d. te je predložio obavijestiti o parnici osiguravajuće društvo. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Sud je u dokaznom postupku prema čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/94, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08; 57/11,148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP) proveo dokaze uvidom u dokumentaciju i to u kasko ponudu br. 831378848 (list 8 spisa), u potvrdu o uplaćenoj premiji (list 10 spisa), u policu kasko osiguranja motornih vozila br. 831378848 (list 12 spisa), u Uvjete za kasko osiguranje motornih vozila (list 14 do 27 spisa), u obračun visine štete-kasko (list 30 do 33 spisa), u račun Mitrović d.o.o. za popravak vozila (list 34 do 36 spisa), u izvješće o intervenciji HAK-a (list 38 spisa), u dopunski izvid štete (list 40 spisa), u izvid štete (list 42 spisa), u preslike fotografija iz odštetnog zahtjeva (list 44 do 56 spisa), u prometnu dozvolu (list 58 do 60 spisa), u prijavu i zahtjev za naknadu štete iz AK (list 62 do 71 spisa), u potvrdu MUP-a (list 74 i 75 spisa), u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 76 spisa), u izvješće o prometnoj nesreći (list 78 spisa), u vozačku dozvolu (list 80 spisa), u potvrdu o izvršenom plaćanju (list 82 do 84 spisa), u sporazum o izvansudskoj nagodbi (list 85 spisa), odgovor na regresni zahtjev (list 87 spisa), u regresni zahtjev (list 88 do 90 spisa), u zapisnik o prometnoj nesreći (list 101 do 103 spisa), u dnevnik rada (list 104 spisa), u ophodarski dnevnik (list 105 spisa), u putne radne listove (list 106 do 109 spisa), u policu osiguranja od odgovornosti (list 110 i 111 spisa), u izjave ophodara (list 112 do 115 spisa), u sudsku praksu (list 117 do 164, 172 do 186, 222 do 227, 275 do 289, 303 do 323, 354 do 380, 390 do 406 spisa), u izvod iz zapisnika sa sjednice Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske (list 170 i 171 spisa), u presliku cjelokupnog spisa tuženika (list 219 do 258 spisa), u spis MUP-a (list 261 do 267 spisa), saslušao svjedoke VA, ŠA i ŽA te proveo prometno vještačenje po vještaku Nevenu Ereš, dipl. ing. strojarstva

4. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 2.325,28 € koje je on isplatio na ime naknade materijalne štete koja je nastala na vozilu njegovog osiguranika u nezgodi koja se dogodila 07. studenog 2019., na autocesti A1- Zagreb- Karlovac- Bosiljevo- Split- Ploče- Opuzen- granica Republike RH te BiH -Dubrovnik, općina Josipdol na 91 km+500m i u kojoj je uslijed naleta na divlju životinju, zeca oštećeno vozilo osiguranika tužitelja.

6. Među strankama nije sporna činjenica nastanka štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija, visina tužbenog zahtjeva i činjenica da je tužitelj svom osiguraniku isplatio utuženi iznos.

7. Među strankama je sporna odgovornost tuženika te postojanje uzročno posljedične veze između postupanja tuženika i predmetne prometne nesreće.

8. S obzirom da je tuženik u odgovoru na tužbu naveo da je u vrijeme štetnog događaja imao zaključen ugovor o osiguranju od opće odgovornosti na predmetnoj dionici autoceste kod HOK osiguranje d.d. sud je o otpočetoj parnici izvijestio HOK osiguranje d.d., koju obavijest je HOK osiguranje d.d. zaprimilo 17. ožujka 2023. ali se nije očitovalo o eventualnom miješanju u parnicu.

9. Iz Službene bilješke MUP-a PU Karlovačka, Policijska postaja Oguli broj: 211- 04/19-O/3161 od 7. studenog 2019. utvrđeno je da je u mjestu Oštarije, na autocesta A1 došlo do naleta osobnog automobila na divlju životinju (zeca) na način da je RA krećući se desnom prometnom trakom iz smjera Zagreba u smjeru Splita, dolaskom na 91 km+500 m udario zeca koji je izletio iz gustog raslinja.

10. Iz dnevnika rada tuženika na dan 7. studenog 2019. proizlazi da su ophodari EA i ŠA obavljali redovne ophodnje predmetne dionice sukladno propisima i utvrdili da je zaštitna žičana ograda postavljena u skladu s propisima i održavana te da na ogradi nije bilo oštećenja.

11. Iz ophodarskog dnevnika od 7. studenog 2019. proizlazi da je ŠA **.**.2019. radio u prvoj smjeni od 07,00 do 19,00 sati u Tehničkoj jedinici Ogulin i zadnju ophodnju su izvršili od 16,30 do 18,30 sati, a što proizlazi i iz putnog radnog lista. Iz navedenog ophodarskog dnevnika proizlazi da se prilikom ophodnje vršio i pregled zaštitne žičane ograde kojom prilikom nisu pronađena nikakva oštećenja. Iz istog ophodarskog dnevnika proizlazi da EA **.**.2019. radio u drugoj smjeni od 19,00 do 07,00 sati u Tehničkoj jedinici Ogulin. Iz navedenog ophodarskog dnevnika proizlazi da se prilikom ophodnje vršio i pregled zaštitne žičane ograde kojom prilikom nisu pronađena nikakva oštećenja.

12. Svjedok RA je iskazao da se vozio iz pravca Istre u Novalju autocestom A1 i to negdje po noći, oko 21,30 sati i u jednom trenutku mu je istrčao zec ispred auta tako da ga udario prednjim lijevim dijelom auta. Na mjesto nesreće je došla policija i ophodari HAC-a koji su odnijeli uginulu životinju.

13. Svjedok ŠA je iskazao kako radi kao ophodar kod tuženika i radio je u smjeni prije prometne nezgode, ali se detalja ne sjeća jer se prometna nezgoda dogodila prije 6 godina. Navodi kako se uz cijelu dužinu autoceste od čvora Bosiljevo 2 do tunela Mala Kapela nalazi nekoliko lovačkih društava, a na autocesti se ne postavlja znak "divljač na cesti"

14. Svjedok EA je iskazao da je radio kao ophodar tog dana kad se dogodila prometna nezgoda u noćnoj smjeni od 19,000 sati do 7,00 sati ujutro, a što je vidljivo i iz radnih naloga. Iz ophodarskog dnevnika iščitava da su kolega i on oko 21,00 sat, nakon čvora Ogulin u smjeru Splita naišli na uginuloga zeca kojeg su pokupili, a cca 1 km i 300 m su zatekli vozilo zaustavljeno u zaustavnoj traci koje više nije moglo nastaviti put radi toga što mu je curila voda. Pozvali su policijske djelatnike koji sačinili bilješku o prometnoj nezgodi i fotografirali mjesto događaja a on je ispunio Europsko izvješće za nalet na divljač. Poznato mu je da u šumama oko autoputa ima nekoliko lovačkih društava. Ističe kako je odmah sutradan nakon prometne nezgode izvršena kontrola žičane ograde jer se to nije moglo napraviti večer prije po noći i utvrđeno je da ograda nema rupa.

15. Iskaze svjedoka sud je ocijenio kao vjerodostojne obzirom da su iskazivali logično i uvjerljivo te međusobno suglasno, a njihovi iskazi su u sladu s materijalnom dokumentacijom u spisu.

16. Iz nalaza i mišljenja vještaka Nevena Ereš dipl. ing. strojarstva sud je utvrdio dinamiku nastanka štetnog događaja. Dakle, utvrđeno je da je vozilo osiguranika tužitelja svojim prednjim lijevim, više donjim dijelom naletjelo na divljač, zeca koja je prelazila kolnik dolazeći vozilu osiguranika tužitelja s lijeve strane. Mjesto naleta, gledano u smjeru kretanja vozila osiguranika tužitelja, nalazilo se na desnoj prometnoj traci udaljeno od njezinog lijevog ruba oko 1-1,5 m. Brzina kretanja vozila osiguranika tužitelja neposredno prije naleta tehnički je mogla iznositi oko iskaznih 130 km/h. Provedena analiza pokazuje da se u trenutku ulaska divljači u vidno polje osiguranika tužitelja njegovo vozilo nalazilo udaljeno od mjesta naleta oko 9,7 m pa da je osiguranik tužitelja tada i pravovremeno reagirao kočenjem, ne bi uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do naleta bi ipak došlo jer mu je zaustavni put kočenjem iznosio čak 112,2 m dok je na raspolaganju imao put od samo 9,7 m, a da bi na raspoloživom putu od oko 9,7 m osiguranik tužitelja bi pravovremenim kočenjem uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do naleta ne bi došlo, da se kretao brzinom manjom od 26,4 km/h, a na mjestu štetnog događaja brzina kretanja vozila najvjerojatnije je ograničena općim načelom na autocesti na 130 km/h.

17. Stranke nisu imale prigovora na nalaz i mišljenje, pa ga i sud prihvaća kao logičan i izrađen u skladu s pravilima struke.

18. Prije svega, valja reći kako u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni pravila o objektivnoj odgovornosti tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja. Naime, članak 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, dalje: ZOO) propisano je da se za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, dok je člankom 1064. ZOO-a propisano da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

Dakle, s obzirom na prethodno citirane odredbe ZOO-a, razvidno da je da za štetu od opasne stvari, u ovom slučaju od divlje životinje, zeca na cesti odgovora njegov vlasnik, što tuženik u svakom slučaju nije, već isti eventualno može biti lovačko društvo koje gospodari lovištem u neposrednoj blizini mjesta prometne nesreće.

19. Sukladno odredbama članka 50. stavak 1. i 2. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, dalje: ZC) pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar odgovara za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač po osnovi krivnje ukoliko javnu cestu na zahtjev osobe koja gospodari lovištem ne označi prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. Dakle, krivnja pravne osobe koja upravlja cestom može se sastojati samo u propustu da postavi prometnu signalizaciju koja će sudionike u prometu upozoravati na opasnost od mogućeg naleta na divljač i opremu. Ovdje je potrebno istaknuti da tužitelj tijekom postupka nije tvrdio da bi u predmetnom slučaju postojala tuženikova odgovornost uslijed toga što nije postavio znak opasnosti od naleta na divljač.

20. Prema odredbi članka 16. ZC-a javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane sukladno važećim propisima dok je odredbom čl. 17. st. 1., alineja 2. ZC- a propisano da se javne ceste planiraju, projektiraju, grade, rekonstruiraju i održavaju na način, između ostalog, da omogućuju sigurno prometovanje svih sudionika u prometu, kao i sukladnost javnih cesta s drugim zahvatima u prostoru i s okolišem kroz koji se protežu.

21. Nadalje, odredbom članka 2. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama ("Narodne novine", broj: 33/05, 64/05,155/05, 14/11 i 25/15) propisano je da prometnu opremu ceste, između ostalog, čini zaštitna žičana ograda, a prema čl. 93. istog Pravilnika zaštitne žičane ograde su namijenjene zaštiti prometa na cesti od divljači i drugih životinja te se prema čl. 94. Pravilnika zaštitne žičane ograde postavljaju uz autoceste.

22. Odredbom članka 1045. ZOO-a određeno je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Dakle, odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete i ako postoji uzročna veza između štetne radnje i štete kao posljedica, pri čemu sve navedene pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno.

23. U konkretnom slučaju tužitelj tvrdi da odgovornost tuženika leži u tome što je divlja životinja, zec dospjela na autocestu čime tuženik nije poduzeo sve potrebne mjere kako bi omogućio odvijanje sigurnog prometa. Međutim iz dnevnika rada i ophodarskog dnevnika koje je tuženik predao u spis, kao i iz iskaza svjedoka ŽA i ŠA proizlazi da su ophodari redovito vršili ophodnje te su evidentirali i predmetni štetni događaj, a u razdoblju na koji se odnose navedeni ophodarski dnevnici na spornoj dionici autoceste nije bilo popravaka zaštitne žičane ograde niti su evidentirana oštećenja iste.

24. Slijedom utvrđenja da su za vrijeme ophodnji predmetne dionice autoceste obavljane radnje i aktivnosti koje su u funkciji provedbe mjera za zaštitu javne ceste i prometa na njima, kao i provjere zaštitne ograde autoceste, odnosno da nije bilo propusta u održavanju autoceste za koji bi bio odgovoran tuženik, to isti nije odgovoran za dolazak divlje životinje, zeca na kolnik autoceste.

25. Tuženik bi, po mišljenju ovoga suda, bio dužan regresirati tužitelju štetu samo ukoliko bi bio odgovoran za štetu na vozilu zbog izlijetanja divljači u vidu propusta u održavanju autoceste u smislu propisa o održavanju javnih cesta, odnosno u slučaju nepoduzimanja potrebnih mjera za sprečavanje ulaska životinja u ograđeni prostor prvo postavljanjem, a onda i održavanjem zaštitne žičane ograde.

26. Tek ukoliko bi postojali određeni propusti u održavanju autoceste moglo bi se govoriti o protupravnosti u ponašanju tuženika, a koje propuste pa slijedom toga i protupravnost u ponašanju tuženika, tužitelj u tijeku postupka nije dokazao.

27. Slijedom svega navedenoga, uvažavajući načelo iz članka 1045. ZOO-a, a u vezi s člankom 50. ZC-a tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan i odlučeno kao u toč. I izreke presude.

28. Tužitelj nije uspio u sporu pa je njegov zahtjev za naknadu parničnih troškova u iznosu od 2.466,09 €, temeljem čl. 154. st. 1 ZPP-a odbijen kao neosnovan i odlučeno kao u toč. II izreke presude.

U Zagrebu, 02. listopada 2025.

Sudac:

Maja Jurovicki:

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda, u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku. U postupku u sporovima male vrijednosti presuda se može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. točke 3. ovog Zakona.

DNA

- tužitelj po pun. uz nalog za upl. sud. pristojbe na presudu

- tuženiku po punomoćniku

- kal 30 dana