Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj Gž-1407/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu po sudcu tog suda Marku Pribisaliću, kao sudcu pojedincu, u građanskopravnoj stvari tužiteljice ĆV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Domagoj Rupčić, odvjetnik u Sisku, protiv tužene ĆVJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Martina Radovan, odvjetnica u Sisku, radi smetanja posjeda, odlučujući o tužiteljičinoj žalbi protiv rješenja Općinskog suda u Sisku poslovni broj Psp-5/2024-10 od 14. ožujka 2025., dana 2. listopada 2025.,
r i j e š i o j e :
I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sisku poslovni broj Psp-5/2024-10 od 14. ožujka 2025.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je kako slijedi:
„Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ĆV koji glasi:
"Utvrđuje se da je tuženica ĆVJ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetala tužiteljicu ĆV u iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posjednjem mirnom i nesmetanom posjedu nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] [adresa] od 757 m2 u naravi voćnjak od 613 m2, pomoćna zgrada, [adresa] od 8 m2 i kuća [adresa] od 136 m2 na način da su dana 17. travnja 2024.g. i 18. travnja 2024.g. prilikom obavljanja radova na postavljanju fasade na dvorišnoj zgradi na nekretnini tužene upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] [adresa] od 393 m2, u naravi dvorište od 256 m2, kuća, [adresa] od 98 m2, dvorišna zgrada, [adresa] od 39 m2, građevinski radnici koji obavljaju radove za tuženu prolazili i kretali se preko nekretnine tužiteljice, sa nekretnine tužiteljice obavljali građevinske radove na dvorišnoj zgradi tužene i postavili stiropor na dvorišnu zgradu tužene na način da je isti zadirao u zračni prostor nekretnine u posjedu tužiteljice, i to bez ikakvog odobrenja ili ovlaštenja tužiteljice, pa se tuženoj zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda tužiteljice pod prijetnjom ovrhe.
Nalaže se tuženici ĆVJ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici ĆV u iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak ovog postupak s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate u roku od 15 dana."
Kao neosnovan.
II. Nalaže se tužiteljici ĆV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tuženici ĆVJ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 500 eur u roku od 15 dana.“
2.Protiv navedenoga rješenja žali se tužiteljica, pobijajući tu odluku u cijelosti, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP), predlažući rješenje preinačiti i tužbeni zahtjev prihvatiti, odnosno rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
3.Na žalbu nije odgovoreno.
4.Žalba nije utemeljena.
5.Suprotno navodima iz žalbe, nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, a niti koja druga bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a pa se zakonitost i pravilnost prvostupanjskog rješenja može ispitati.
6.Predmet spora i u ovom žalbenom stadiju postupka je tužbeni zahtjev za posjedovnu zaštitu na nekretnini označenoj kao kčbr. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], utvrđenje čina smetanja posjeda uz nalog tuženoj na zabranu svakog takvoga ili sličnog smetanja posjeda ubuduće.
7.Među strankama i u ovom žalbenom stadiju postupka nije sporno kako je tužiteljica vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], u naravi voćnjak od 613 m2, pomoćna zgrada i kuća od 136 m2 te da je tužena vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] u naravi dvorište od 256 m2, kuća i dvorišna zgrada, a koje nekretnine su susjedne i međašne. Sporno je pitanje pasivne legitimacije te je li tužena počinila smetanje posjeda kao nalogodavatelj.
8.U postupku koji je prethodio donošenju pobijane odluke, prema stanju u spisu, u bitnom je utvrđeno:
-kako iz potvrde MUP-a RH, PU Sisačko-moslavačke, PP Sisak od 29. travnja 2024. proizlazi da je dana 17. travnja 2024. tužiteljica prijavila događaj, odnosno kako su policijski službenici zaprimili dojavu tužene kako ona ima problem sa susjedom FV, otcem tužiteljice, kako je obavljen obavijesni razgovor s tuženom i NV te kako radnici tvrtke [obrt] izvode radove na fasadi pomoćnog objekta na adresi u [adresa], koji je u vlasništvu tužene,
-kako iz spomenute potvrde proizlazi i da je FV naveo kako su radnici postavljenim stiroporom zadirali u njegov zračni prostor na međi, a do dolaska policijskih službenika sporni dio stiropora je uklonjen,
-kako iz prijedloga za određivanje privremene mjere od 8. prosinca 2023. proizlazi da je tužena, kao predlagateljica osiguranja, podnijela prijedlog za određivanje privremene mjere protiv tužiteljice, a u kojem je navela kako mora nužno koristiti dio nekretnine protivnika osiguranja radi izvođenja radova na dovršetku sjevernog dijela pomoćne građevine pozicionirane uz među između kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a protivnik osiguranja ne dopušta izvođenje nužnih radova,
-kako nije sporno da po navedenom prijedlogu sud, do zaključenja glavne rasprave u ovom postupku, nije donio odluku,
-kako se pred prvostupanjskim sudom vodi postupak pod poslovnim brojem R1-126/2023 radi uređenja međe, po prijedlogu tužene iz ove parnice protiv protustranke, ovdje tužiteljice, između nekretnina kčbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a uvidom u zapisnik od 19. lipnja 2024. te rješenje od 4. rujna 2024. da je utvrđeno kako je sud na licu mjesta uredio među između nekretnina stranaka temeljem sporazuma stranaka, no po žalbi protivnice osiguranja protiv tog rješenja još nije odlučeno,
-kako je FV saslušan kao svjedok te je naveo da su prije početka radova na objektima u Gundulićevoj, na kojoj se nalazi nekretnina tužene, radnici građevinskog obrta [obrt] iz [adresa] u ožujku ili travnju 2023. posjekli voćke tužiteljice koje su se nalazile u [adresa] u [adresa], koja nekretnina se nalazi odmah do nekretnine tužene, a radilo se o voćkama šljiva i breskva, više komada, koje su posjećene po nalogu tužene kako bi se osigurao pristup geodetu radi izmjere međe, kako su nakon toga počeli građevinski radovi na nekretnini tužene, a koji su počeli 2023., čini mu se u rujnu, i odmah na početku tih radova, građevinski radnici su prelazili na česticu od tužiteljice, kako su radovi trajali više od godinu dana, iako radnici nisu radili svaki dan, da je rekao radnicima da ne prelaze, no i nakon njegova upozorenja, koje je bilo još na početku tih radova 2023., ti radnici su i dalje nastavili prelaziti na nekretninu tužiteljice i to je trajalo cijelu 2023. i prešlo na 2024. godinu,
-kako iz iskaza svjedoka MV, kojeg je tužena angažirala za obavljanje građevinskih radova na objektu u [adresa] u [adresa], proizlazi da je na početku radova tužena svjedoku i radnicima rekla kako međa između njezine nekretnine i nekretnine tužiteljice nije uređena i da ne prelaze prilikom izvođenja radova na nekretninu tužiteljice te nitko nije prelazio preko međe na nekretninu tužiteljice, no poznato mu je i kako je svaki mjesec, mjesec i pola, a i češće, uredovala policija zbog svađe,
-kako iz iskaza tužiteljice proizlazi da nikada međa između dotičnih nekretnina stranaka nije bila nedefinirana jer je uređena 2011. godine, a 11. travnja 2024. i prije tog dana i to u travnju 2023. je bilo smetanje posjeda, no ne zna točno kad su počeli građevinski radovi kod tužene i tada je bager počeo kopati uz pomoćni objekt tuženice i od tada se počela pojavljivati vlaga na pomoćnom objektu, a prije toga 30 godina vlage nije bilo, od kada su počeli radovi na nekretnini tužene u 2023. godini, kako su radnici koji su obavljali radove prelazili na njezinu nekretninu, hodali po njoj, bacali gips u podrum, bacali otpatke i porezali joj voćke te da je u travnju 2023. tužena pozvala geodeta radi izmjere međe,
-kako je tužiteljica navela i da su prije spornog smetanja tužiteljica i njezina obitelj oko pet puta kontaktirali policiju jer su posječene voćke na njezinoj zemlji i kopano kraj pomoćnog objekta tužene na strani tužiteljice, odnosno na njezinoj nekretnini, a to je bilo 2023., kao i kako je 1. siječnja 2024. bračni drug tužene pomakao ogradu između njihovih nekretnina i prijetio njezinom otcu, a dana 17. travnja 2024. tužena da je rekla kako je tužiteljica nehumana i bezobrazna i da će nastaviti radove koje je i izvela na svome pomoćnom objektu i to s prednje strane koji gleda prema cesti.
9.Imajući u vidu navedena utvrđenja, prvostupanjski sud je zaključio kako je tužena radove na svojoj nekretnini počela izvoditi početkom 2023. godine, a radove je izvodio građevinski obrt [obrt], da su se sporni radovi izvodili i 17. i 18. travnja 2024. na prednjoj strani tog pomoćnog objekta, ali ne i na spornoj strani koja „gleda“ prema nekretnini tužiteljice, odnosno koja se nalazi na međi između stranaka i na kojem zidu nisu obavljani nikakvi građevinski radovi, kako iz Potvrde MUP-a od 29. travnja 2024. proizlazi da je tog dana po dolasku policije sporni dio stiropora bio uklonjen pa i da proizlazi kako na taj način smetanje posjeda nije eventualno učinjeno 18. travnja 2024. niti je tužiteljica to na bilo koji način dokazala. Osim toga, kako je utvrđeno i da su radnici građevinskog obrta na nekretnini tužene, od samog početka izvođenja radova tijekom 2023., zbog izvođenja radova prelazili preko nekretnine tužiteljice, bacali na nju smeće i građevinski otpad, ali i vršili i druge čine smetanja na voćkama, a povodom kojih čina smetanja tužiteljica nije ništa poduzimala, nije branila daljnje smetanje radnicima niti podnosila tužbe sudu. Stoga kako tužiteljici ne pripada pravo na posjedovnu zaštitu sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZVDSP) pa je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti.
10.Nadalje, prvostupanjski sud obrazlažući pobijano rješenje navodi i kako spomenuti svjedok MV potvrđuje uredovanja policije više puta tijekom 2023. i tijekom 2024. godine, da ga je svjedok FV zvao telefonski te rekao kako ne dopušta kopati uza zid koji se nalazi na međi i to još 2023. godine, kako je svjedok FV bio gotovo svaki dan na gradilištu, no istom nikada ništa nije prigovorio, kako tužiteljica nije upozoravala radnike građevinskog obrta niti podnosila bilo kakve tužbe za zaštitu posjeda, a kako je tužba u ovom predmetu podnesena 16. svibnja 2024. pa i da je tužiteljica izgubila pravo na sudsku zaštitu „tim više što u svojoj tužbi upravo navodi čin smetanja prolaženje preko nekretnine tužiteljice i kretanje preko nje“ pa je i stoga tužbeni zahtjev odbijen. Pored toga, kako nije utvrđeno niti da bi građevinski radovi obavljani s tužiteljičine nekretnine, a niti bilo tko to potvrđuje, čak i postavljanje spornog stiropora kako je vršeno „s nekretnine tužene“, kako to potvrđuje svjedok MV te da je radnik stajao na „parapetnom zidiću, a ne na nekretnini tužiteljice“ pa prvostupanjski sud navodi i kako je „i u tom dijelu neosnovan zahtjev tužiteljice“.
11.Navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda u bitnom dijelu imaju osnovu u sadržaju dokaza provedenih u postupku, a koje dokaze je sud prvog stupnja pravilno cijenio u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a i o čemu prvostupanjsko rješenje sadrži u bitnom prihvatljive razloge.
12.Međutim, na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je djelomice pogrješno primijenio materijalno pravo, ali bi i pravilnom primjenom materijalnoga prava valjalo jednako odlučiti o tužbenim zahtjevu (članak 368. stavak 2. ZPP-a).
13.Člankom 21. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Iz članka 22. stavak 1. ZVDSP-a proizlazi da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Iz stavka 2. i 3. tog članka proizlazi kako sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu, a pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.
14.Dakle, čin smetanja posjeda je takav čin kojim se samovlasno mijenja postojeće posjedovno stanje, faktična vlast na stvari i to uznemiravanjem posjednika u posjedu ili oduzimanjem posjeda i samo u slučaju takvog smetanja posjednik ima pravo na posjedovnu zaštitu.
15.U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud je iz rezultata dokaznog postupka te imajući u vidu među strankama nesporne činjenice, u bitnom pravilno zaključio kako je predmetna nekretnina u naravi kuća i dvorište ispred zgrade, kao i da tužiteljica nije dokazala da bi dana 17. travnja 2024. i 18. travnja 2024., prilikom obavljanja radova na postavljanju fasade na dvorišnoj zgradi na nekretnini tužene, radnici prelazili na njezinu nekretninu, kako to detaljno činjenično opisuje u tužbenom zahtjevu. Predmetnim tužbenim zahtjevom zatražena je isključivo zaštita posjeda na dotičnoj nekretnini zbog događaja koji bi se odvijali dana 17. travnja 2024. i 18. travnja 2024. pa s obzirom na navedena utvrđenja, prvostupanjski sud i nije mogao izvesti drukčiji zaključak i donijeti drukčiju odluku o tom zahtjevu. Ovakva činjenična utvrđenja i zaključke, dakle, u bitnom prihvaća i ovaj drugostupanjski sud jer ona proizlaze iz svih izvedenih dokaza, a žaliteljica žalbenim navodima nije dovela u sumnju pravilnost utvrđenja prvostupanjskog suda.
16.Pritom, a ujedno očitujući se djelom i o žalbenim navodima, valja navesti kako prvostupanjski sud očito pogrješno drži i da bi druge činjenice koje su utvrđene u postupku i prema kojima su radnici spomenutoga građevinskog obrta koji su za tuženu obavljali radove na njezinoj nekretnini, od samog početka izvođenja radova tijekom 2023. prelazili preko nekretnine tužiteljice i bacali na nju smeće i građevinski otpad, kao i vršili „i druge čine smetanja na voćkama“, a što tužiteljica nije branila niti podnosila tužbe sudu, imale utjecaja na odluku u ovom postupku, odnosno da bi uslijed tih utvrđenja i predmetna tužba u ovom postupku bila nepravovremena (u kojem slučaju bi, kada bi to imalo utjecaja na odluku, tužbu valjalo odbaciti, a ne kako to prvostupanjski sud pogrješno drži tužbeni zahtjev odbiti te je u tom smislu djelomice pogrješno primijenjeno materijalno pravo), jer se u ovom predmetu odlučuje isključivo o činu smetanja kako je određen u tužbenom zahtjevu, a takve istovjetne radnje tužene (i možebitno smetanje posjeda) nisu nedvojbeno utvrđene u razdoblju prije 17. travnja 2024. i 18. travnja 2024.
17.Tužiteljica u žalbi u bitnom ustraje u navodima koje je isticala i u postupku, a koji se odnose na to da bi prvostupanjski sud pogrješno utvrdio odlučne činjenice, posebno osporavajući utvrđenja o njezinu posljednjemu mirnom posjedu predmetne nekretnine i utvrđenomu činu smetanja, no gubi iz vida, a kako je već u bitnom i rečeno, da je tužbenim zahtjevom zatražena zaštita posjeda s obzirom na konkretne radnje tužene, međutim tužiteljica takve navode nije dokazala, pače iz stanja u spisu predmeta i dokumentacije MUP-a RH (koja ima snagu javne isprave) proizlaze bitno drukčiji zaključci, kako je u tom dijelu u bitnom pravilno zaključio i prvostupanjski sud.
18.U parnici radi smetanja posjeda isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda, a prvostupanjski sud je, kako je već rečeno, pravilno zaključio kako tužiteljica nije dokazala da bi tužena izvršila čin smetanja tog posjeda, a teret dokaza svih odlučnih, a među strankama prijepornih činjenica u tom smislu leži na tužiteljici. U posjedovnoj parnici sud je vezan tužbenim zahtjevom i, u smislu članka 2. ZPP-a, sud odlučuje u granicama tog zahtjeva, a u konkretnom slučaju je tužbenim zahtjevom jasno zatražena zaštita posjeda na nekretnini i prvostupanjski sud je upravo o tom zahtjevu donio odluku i nije bio ovlašten takav zahtjev mijenjati.
19.Iz navedenoga proizlazi kako je predmetnom odlukom na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud djelomice pogrješno primijenio materijalno pravo, ali i pravilnom primjenom navedenih materijalno pravnih odredaba valjalo je jednako odlučiti o tužbenom zahtjevu. Stoga je, postupajući temeljem članka 380. točka 2. ZPP-a u svezi s člankom 368. stavak 2. ZPP-a, trebalo žalbu odbiti kao neutemeljenu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
20.Prvostupanjska odluka o troškovima postupka donijeta je primjenom članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/15, 103/14, 144/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23), a što žaliteljica posebno i ne osporava.
21.Tužiteljičin zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka odbijen je kao neutemeljen jer tužiteljica nije uspjela po žalbi.
22.Zbog navedenoga je odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.
Split, 2. listopada 2025.
Sudac
Marko Pribisalić
