Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž-1969/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, te Ankice Matić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Kuzmičić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ES, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Gordani Knezović, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika 1. BS, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. OS, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Mirelli Paoli Badovinac, odvjetnici iz Zagreba, 3. PS, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Mirelli Paoli Badovinac, odvjetnici iz Zagreba, 4. ĆS, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Mirelli Paoli Badovinac, odvjetnici iz Zagreba 5. NS, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Mirelli Paoli Badovinac, odvjetnici iz Zagreba, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju poslovni broj P-4090/2019- 56 od 21. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 2. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se pobijana prvostupanjska odluka i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev tužitelja, a koja glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužitelj ES dosjelošću stekao vlasništvo novoformirane zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 253 m2, prema Parcelacionom elaboratu, (što predstavlja dio zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), i građenjem stekao vlasništvo kuće površine 30 m2, u [adresa], sagrađena na novoformiranoj zk. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve u 1/1 dijela, što su tuženi BS, OS, PS, ĆS i NS dužni priznati, a koje priznanje će u protivnom zamijeniti ova presuda.

2. Tuženi su dužni naknaditi parnični trošak postupka u roku od 15 dana uvećan za zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude pa do isplate".

Ujedno je obvezao tužitelja da naknadi tuženicima OS, PS, ĆS, i NS trošak postupka u iznosu od 1.950,00 eura (tisućudevetstopedeseteura), u roku od 15 (petnaest) dana, a odbio je tuženike OS, PS, ĆS, i NS sa zahtjevom za naknadu troškova postupka u iznosu od 300,00 eura."

2. Žali se tužitelj i pobija prvostupanjsku presudu u odbijajućem dijelu, zbog "svih žalbenih razloga", sve sa prijedlogom da se prihvati žalba i postupi u skladu sa istom.

3. Odgovor na žalbu je podnesen i pobijaju se žalbeni navodi, sve sa prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet ovog postupka je utvrđenje stjecanja vlasništva dosjelošću novoformirane kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 253 m2 prema Parcelacionom elaboratu, te stjecanje vlasništva građenjem kuće površine 30 m2, u [adresa], sagrađene na novoformiranoj zk. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], (u izreci pogrešno navedena broj čestice).

6. Sud prvog stupnja je po provedenom dokaznom postupku utvrdio:

- da uvidom u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana je kuća, [adresa] površine 30 m2, i dvorište površine 507 m2, te da su kao suvlasnici iste nekretnine u zemljišnoj knjizi u jednakim suvlasničkim omjerima (po 1/3) uknjiženi tužitelj, 1. tužena BS i

pravni prednik 2. do 5. tuženika KS,

- da provedenim očevidom na licu mjesta i geodetskim vještačenjem po vještaku geodetu VS, sud je utvrdio da se prijeporna nekretnina nalazi na južnom dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je prijeporni dio te nekretnine u odnosu na ostali dio iste nekretnine razinom viši, da je na istom izgrađena kuća površine 30 m2, nadstrešnica površine 18 m2, te da cijela nekretnina kč. br. [katastarska čestica] ima površinu 632 m2, dok je u katastru i zemljišnoj knjizi površina iste nekretnine označena na 537 m2,

- da je vještak na skici lica mjesta narančastim ispunom i brojevima od 1 do 9 označio vidljivu granicu dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je pokazao tužitelj i koja se nalazi na povišenom dijelu iste čestice, dok je plavom linijom i brojevima 2, 3, 4, 5, 6, 7, 10, 11 do 29 označena vidljiva granica donjeg, sjevernog dijela iste nekretnine,

- da očevidom na licu mjesta i provedenim geodetskim vještačenjem sud je utvrdio da na prijepornoj nekretnini nije izgrađena pomoćna građevina – spremište, nego da je izgrđena jednostavna stambena zgrada površine 30 m2, sa nadstrešnicom,

- da su 19. studenog 2001., 1. tužena BS i pravni prednik tuženih 2. do 5. KS izdali tužitelju suglasnost da izgradi pomoćnu građevinu – spremište na kč. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema idejnom i glavnom projektu izrađenom birou "RD – inženjering" d.o.o.,

- da je predmetnu kuću gradio tužitelj svojim sredstvima, te da nema dokaza da je bilo tko od tuženika ili njihovih pravnih prednika sudjelovao u gradnji iste kuće,

- da uvidom u rješenje o izvedenom stanju od 11. travnja 2014., tužitelj je ishodio ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade, te je to rješenje postalo pravomoćno i izvršno 9. svibnja 2014.,

- da iz rješenja od 20. travnja 2017., proizlazi da je od strane Ispostave za katastar nekretnina Mali Lošinj, navedenoj kući dodijeljen kbr.29 A u [adresa] u [adresa],

- da uvidom u spis Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Klasa:350-07/18-02/5, Ur. broj: 2170/1-03-05/10-19-19, proizlazi da je tužitelj kod tog upravnog odjela podnio prijedlog za formiranje nove kč. br. [katastarska čestica] površine 253 m2 od nekretnine kč. br. [katastarska čestica].

7. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, sud prvog stupnja zaključuje da nije osnovan tužbeni zahtjev iz razloga jer je postavljen tužbeni zahtjev u odnosu na nekretninu koja nije formirana i ne postoji, odnosno, nije formirana do zaključenja glavne rasprave.

8. Međutim žalbeni navodi glede posjeda tužitelja fizički odijeljenog dijela nekretnine iako parcelizacija nije provedena, ipak dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja i to iz sljedećeg razloga:

9. Dosjelost kao osnova stjecanja vlasništva osniva se na samostalnom posjedu koji traje određeno vrijeme. Posjed može biti različite kakvoće (zakonit, pošten i istinit ili suprotno tome nezakonit, neistinit i nepošten). Zakonit posjed je onaj posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Pošten posjed postoji ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Istinit je posjed ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Navedena kakvoća posjeda uvjetuje i različite vrste dosjelosti: redovnu - na temelju zakonitog, istinitog i poštenog posjeda, izvanrednu - na temelju posjeda koji je samo pošten.

10. Prema stanju u spisu proizlazi, s obzirom na spornost suglasnosti stranaka, kod razvrgnuća suvlasničke zajednice, da li je isto riješeno odnosno ako je pak riješeno onda nema zakonske osnove za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Ako su se stranke fizički podijelile, kako to ističe tužitelj, a tuženici ne osporavaju da je tužitelj gradio objekt, za koji nema suglasnost (ima suglasnost za spremište, a ne za objekt – jednostavnu stambenu zgradu), onda je zasigurno i dalje upitno razvrgnuće suvlasništva zajednice i tek po ishodu toga može se raspravljati o predmetnom tužbenom zahtjevu ukoliko okolnosti slučaja to opravdavaju.

11. Također prema stanju u spisu proizlazi da je podnesen prijedlog za formiranje nove čestice pa je upitno je li i ta čestica u sastavu čest. zem. [katastarska čestica] predmet razvrgnuća suvlasničke zajednice, a kod činjenice da je predmetna nekretnina – objekt, ozakonjen prema rješenju o izvedenom stanju od 11. travnja 2014. i dobiva kućni broj.

12. S obzirom na činjenice koje proizlaze iz spisa prema mišljenju ovog suda i dalje je upitno razvrgnuće suvlasničke zajednice dogovorom, a isto je predmet izvanparničnog postupka, o čemu sud prvog stupnja se nije detaljno izjasnio, jer zasigurno ne mogu biti predmet stjecanja prava vlasništva dosjelošću, ako je suvlasništvo zajednice razvrgnuto, kako to tvrdi tužitelj.

13. Zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a koje je dovedeno u sumnju žalbenim navodima tužitelja, kod činjenice da je zahtjev za formiranje nove čestice podnesen, i u fazi je rješavanja, to je za sada valjalo odlučiti kao u izreci – članak 370. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19, 80/22, 114/22,155/23 - dalje u tekstu: ZPP), s time da će u nastavku dokaznog postupka sud prvog stupnja razjasniti činjenice je li suglasnošću stranaka razvrgnuta suvlasnička zajednica i na koji način, te jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, odnosno građenjem, kako to ističe tužitelj u svome tužbenom zahtjevu, te prema tome donijeti zakonitu odluku glede merituma spora i troškova postupka u cijelosti.

U Splitu, 2. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Dragica Samardžić