Broj: Ppž-8799/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Davorka Kučana kao predsjednika vijeća, te Renate Popović i Karmen Novak-Hrgović kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Nade Horvatović kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog AČ zbog prekršaja iz članka 199. stavka 2. i 7. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22, 114/22.) odlučujući o žalbi okrivljenog AČ zastupanog po branitelju Radivoju Mačešiću-Biscuoliji, podnesenom protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola od 22. svibnja 2025., broj Pp-905/2022, u sjednici vijeća održanoj dana 2. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Povodom žalbe okrivljenog AČ, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u odnosu na djelo činjenično opisano pod 2. prvostupanjske presude tako da se:

Na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18, 114/22.), protiv okrivljenog AČ (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi),

ODBIJA SE OPTUŽBA

da bi:

što je dana 24. prosinca 2021. godine, u 22,45 sati, upravljao teretnim automobilom marke „Citroen“, reg. Oznake [registarska oznaka], kolnikom ulicom Veruda u Puli, iz smjera jugoistoka u smjeru sjeverozapada, te dolaskom nasuprot kuće br. 39., na ravnom cestovnom potezu, propustio se kretati sredinom obilježene desne strane prometne trake na dijelu ceste gdje je kolnik bio razdijeljen uzdužnom punom crtom na dvije prometne trake za promet vozila iz oba smjera, uslijed kojeg propusta, odnosno načina vožnje, vozilom je skrenuo u desno kada je prednjim desnim dijelom vozila naletio na nogostup preko kojega je prešao te je prednjim dijelom vozila naletio na dva metalna stupića, vlasništvo Grada Pule, na kojima je nastala materijalna šteta, te je na taj način izazvao prometnu nesreću samo sa materijalnom štetom, čime je počinio prekršaj iz članka 46. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

-pa da bi time počinio prekršaj iz članka 46. stavka 1. i 3. uz primjenu članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

II. Uslijed odluke pod I. žalba okrivljenog AČ je u tom dijelu bespredmetna.

riješio je

III. U ostalom dijelu prihvaća se žalba AČ i prvostupanjska presuda se ukida u odnosu na djelo činjenično opisano pod 1. izreke prvostupanjske presude i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u tom dijelu.

Obrazloženje:

1. Presudom Općinskog suda u Puli-Pola od 22. svibnja 2025., broj Pp-905/2022 okrivljeni AČ je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 46. stavka 1. i 3. uz primjenu članka 293. stavka 1. i članka 199. stavka 2. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanih u izreci, te mu je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 860,00 eura koju kaznu je dužan platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude.

1.1.Osim novčane kazne okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 50,62 eura.

2. Protiv te presude, okrivljeni AČ je pravodobno po branitelju podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o prekršajnopravnoj sankcijama.

Žalitelj predlaže da se njegova žalba prihvati i da se prvostupanjska ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je djelomično bespredmetna, a djelomično je osnovana.

U odnosu na toč. I.

4. Ispitivanjem po službenoj dužnosti, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da je prvostupanjski sud povrijedio materijalno pravo na štetu okrivljenika jer je okrivljenika proglasio krivim za prekršaj činjenično opisan pod 2. prvostupanjske presude Zakona o sigurnosti prometa na cestama za koji je nastupila zastara prekršajnog progona.

4.1 Naime, okrivljeniku je optužbom stavljeno na teret da je navedeni prekršaj počinio 24. prosinca 2021.

4.2. Kako u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama nema posebnih odredaba o zastari prekršajnog progona, zastaru treba cijeniti prema odredbama Prekršajnog zakona.

4.3. Odredbom članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano je „prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine za prekršaje za koje je ovlašteni tužitelj obvezan izdati prekršajni nalog“. Odredbom članka 239. stavka 1. točka 2. Prekršajnog zakona, propisano je da je ovlašteni tužitelj obavezan izdati prekršajni nalog, između ostalog, i za prekršaj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 5.000,00 kuna za fizičku osobu.

4.4. Slijedom navedenog, a imajući na umu visinu propisane kazne za prekršaj za koji je okrivljenik proglašen krivim u točki 2. izreke pobijane presude, proizlazi da se radi o prekršaju za koji je ovlašteni tužitelj, prema izričitoj odredbi članka 239. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, bio dužan izdati obavezni prekršajni nalog, osim ako je počinjen u stjecaju s prekršajem za koji nisu ostvareni uvjeti iz članka 239. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, kakva je situacija u konkretnom slučaju.

4.5. Neovisno o nazivu optužnog akta, za primjenu pravila o zastari prekršajnog progona odlučni su uvjeti iz članka 13. Prekršajnog zakona, prema kojoj u odnosu na gore navedeni prekršaj, prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine, slijedom čega u odnosu na ovaj prekršaj više nije moguć prekršajni progon, pa je na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona, trebalo odbiti optužbu na način kako je to navedeno u toč. I. izreke ove presude.

5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.) ispitivao je prvostupanjsku presudu u preostalom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da opravdano okrivljenik ukazuje da mu je povrijeđeno pravo na obranu čime je počinjena bitna povreda postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, a aludira i na bitnu povredu postupka iz članka 195. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona time što navodi kako nije uredno pozvan na raspravu koja je unatoč tome održana.

6. Prvostupanjski sud je zakazao glavnu raspravu za dan 22. svibnja 2025. na koju je neuspješno pozvao okrivljenika, konstatirao je kako nije izvršena uredna dostava poziva okrivljeniku, te uz prisustvo tužitelja konstatirao da spisu prileži prekršajni nalog u kojem prigovoru okrivljenik izrijekom ne poriče prekršaj već se isti odnosi na visinu novčane kazne i izrečenu zaštitnu mjeru. Sud odlučuje održati glavnu raspravu bez nazočnosti okrivljenika držeći da njegovo ispitivanje nije potrebno i nije od utjecaja na pravilno i zakonito donošenje presude, provede dokazni postupak i donese presudu.

7. Presuda je u cijelosti nezakonita.

7.1. Ukoliko je prvostupanjski sud ocijenio kako prigovor protiv prekršajnog naloga nije podnijet zbog poricanja prekršaja (članak 237. stavka 1. Prekršajnog zakona), onda prvostupanjski sud nije nadležan za odlučivanje o takvom prigovoru, te je prije zakazivanja glavne rasprave trebao donijeti rješenje o stvarnoj nenadležnosti.

7.2. Uvidom u prigovor vidljivo je da okrivljenik „poriče sve navode iz navedenog prigovora… da je do izdavanja obaveznog (što je pogrešno) prekršajnog naloga došlo pogrešnim neposrednim opažanjem službenih osoba…prekršajni nalog u cijelosti neosnovan…na način da me se oslobodi krivnje…“

7.3. Dakle, iako se sadržaj prigovora može tumačiti djelomično nejasnim ili kontradiktornim, sukladno članku 238. stavku 7. Prekršajnog zakona propisano je ako prigovor ne sadrži osnovu iz članka 237. stavka 1. Prekršajnog zakona, ili ona nije jasna, smatrat će se da je prigovor podnesen zbog poricanja prekršaja.

7.4. Slijedom navedenoga povodom prigovora okrivljenika prvostupanjski sud je trebao voditi glavnu raspravu.

8. Sukladno odredbi članka 195. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona počinjena je bitna povreda postupka ako je održana glavna rasprava ili postupak proveden bez sudjelovanja stranaka i sudionika postupka protivno odredbama ovoga zakona, te opravdano žalitelj ukazuje kako je to upravo slučaj u konkretnom predmetu, jer okrivljenik nije uredno pozvan na raspravu, a ona je unatoč tome održana čime je povrijeđeno pravo obrane okrivljenika, a što je utjecalo ili moglo utjecati na presudu, te je počinjena i bitna povreda postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona na što ukazuje žalitelj.

9. Slijedom navedenoga ovaj sud je žalbu okrivljenika prihvatio osnovanom, pobijanu presudu ukinuo i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

10. U ponovnom postupku prvostupanjski će sud, cijeneći razloge ovog rješenja, otkloniti bitne povrede postupka ponovno će zakazati glavnu raspravu na kojoj će ispitati okrivljenika, provesti će već provedene dokaze, po potrebi će provesti i druge dokaze, a nakon toga ocjenom svih u postupku zakonito izvedenih dokaza i utvrđenih svih odlučnih činjenica, donijeti novu, valjano obrazloženu odluku.

11. Napominje se sudu da se prekršajni nalog povodom prigovora stavlja izvan snage nakon otvaranja glavne rasprave, a ne u izreci prvostupanjske presude.

12. Na temelju članka 206. i 207. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 2. listopada 2025.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Nada Horvatović, v. r.

Davorko Kučan,v.r.

Presuda i rješenje se dostavljaju Općinskom sudu u Puli-Pola u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.