REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

Poslovni broj: Us I-1744/2023-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu tog suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužitelja Hrvatske šume d.o.o. (OIB: 69693144506), Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, Uprava šuma Podružnica Sisak, J. Runjanina 12, Sisak, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije (OIB: 02958272670), Margaretska 3, Zagreb, uz sudjelovanje zainteresirane osobe RR (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica, odvjetnica Kristina Stepinac Terzić, Velika Gorica, Trg kralja Petra Krešimira IV 2, radi priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnove profesionalne bolesti, dana 2. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/23-01/450, URBROJ: 338-01-06-05-23-04 od 7. srpnja 2023.

II. Nalaže se tužitelju Hrvatske šume d.o.o. (OIB: 69693144506) naknaditi zainteresiranoj osobi RR (OIB: [osobni identifikacijski broj]) trošak upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura, u roku od 60 dana.

III. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova upravnog spora u preostalom iznosu od 1.250,00 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 9. kolovoza 2023. podnio tužbu Upravnom sudu u Zagrebu radi ocjene zakonitosti rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/23-01/450, URBROJ: 338-01-06-05-23-04 od 7. srpnja 2023. te je povodom ove tužbe kod Upravnog suda u Zagrebu osnovan spis pod brojem Us I- 3843/2023.

2. No, rješenjem predsjednice Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj 31 Su- 582/2023-2 od 23. studenoga 2023. navedeni predmet ustupljen je Upravnom sudu u Osijeku, kao manje opterećenom sudu.

3. Slijedom toga, kod ovoga suda je osnovan spis pod brojem Us I-1744/2023.

4. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv odluke Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, Područne službe u Sisku, KLASA: UP/I-502-03/23-03/01, URBROJ: 338-23-09 od 21. rujna 2023., kojom je odlučeno da se zainteresiranoj osobi RR priznaje profesionalna bolest, pod nazivom dijagnoze prema MKB-10: I 73.0 i Z 57.7 te se zainteresiranoj osobi priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnove profesionalne bolesti s danom 21. travnja 2023.

5. Tužitelj osporava zakonitost pobijanog rješenja zbog postupovnih povreda, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U tužbi, u bitnome, navodi da je zainteresirana osoba u radnom odnosu kod njega od 7. lipnja 1995. te je do 2. siječnja 2008. bio raspoređen na radno mjesto šumskog radnika sjekača, nakon čega je premješten na radno mjesto šumskog radnika. Dok je R bio zaposlen na radnom mjestu šumskog radnika sječaka obavljao je sljedeće poslove: sječa i izrada drvnih sortimenata motornom pilom, primopredaja izrađenog materijala, maksimalno do 4 sata dnevno te je kao alat za rad povremeno koristio sjekiru i cjepač. U tom je razdoblju, sukladno odredbama Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada, utvrđivana sposobnost zainteresirane osobe za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada u pogledu zdravstvenog stanja i psihofizičke sposobnosti. Tužitelj ističe da je rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 10. ožujka 2008. utvrđeno da kod zainteresirane osobe od 27. veljače 2008. postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti ako nastavi raditi na poslovima na koje je raspoređen, pa je stoga R raspoređen na poslove šumskog radnika. Tužitelj napominje da je zainteresirana osoba za vrijeme radnog odnosa koristila svu propisanu zaštitnu opremu, poslove je obavljala u skladu s odredbama Pravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu, kao i svim drugim zakonskim i podzakonskim propisima. Uz to, RR je bio osposobljen za rad na siguran način s motornom pilom, a što je uz redovite provjere zdravstvene sposobnosti preduvjet da se spriječi razvoj profesionalne bolesti, kao i ozljeda na radu. Tužitelj nadalje ističe da u postupku nije utvrđena uzročno-posljedična veza između priznate prijave profesionalne bolesti i posla kojeg je obavljala zainteresirana osoba. Naime, od prestanka rada motornom pilom do priznavanja profesionalne bolesti, odnosno do priznavanja profesionalne etiologije vibracijskog sindroma prošlo je više od 15 godina. Stoga ostaje nerazjašnjeno je li navedena bolest, u vremenskom razdoblju od 2008. do danas mogla uznapredovati, stagnirati ili se kliničko stanje moglo poboljšati i pod kojim okolnostima. Također bitno je usporediti nalaz digitalne fotopletizmografije učinjene 2007. i 2022. te obrazložiti eventualne naznake progresije ili stagnacije bolesti, kao i okolnosti koje su mogle na isto imati utjecaja. Ujedno tužitelj skreće pažnji i na zaključak nalaza od 16. siječnja 2007. u kojem je zainteresiranoj osobi preporučeno prestati pušiti, pa je potrebno objasniti i utjecaj toga na progresiju bolesti. Stoga tužitelj predlaže sudu poništiti osporeno rješenje.

6. U odgovoru na tužbu tuženik, u bitnome, ostaje kod razloga iz osporenog rješenja te predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

7. Zainteresirana osoba RR se u odgovoru na tužbu priklanja navodima tuženika te predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

8. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis. S obzirom na to da su između stranaka sporna činjenična pitanja medicinske naravi sud rješenjem od 5. veljače 2025. odredio izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem, a za vještaka je određena prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med. specijalist medicine rada, stalna sudska vještakinja za djelatnost medicine. Zadatak vještakinje bio je utvrditi može li se tužiteljeva bolest šifre prema MKB-10: I 73.0 (Raynaudov sindrom) i Z 57.7 (Vibracijski sindrom) smatrati i priznati profesionalnom bolesti.

9. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

10. Profesionalne bolesti prema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (''Narodne novine'', broj 80/13., 137/13. i 98/19.) su bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima. Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjeti pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvrđuju se Zakonom o listi profesionalnih bolesti (''Narodne novine'', broj 162/98. i 107/07.). Postupak utvrđivanja i priznavanja bolesti za profesionalnu bolest pokreće se podnošenjem tiskanice „Prijave o profesionalnoj bolesti“ koja se podnosi regionalnom uredu odnosno područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nadležnom prema mjestu prebivališta, odnosno boravka osigurane osobe, a može i regionalnom uredu odnosno područnoj službi prema sjedištu poslodavca. Prijavu podnosi poslodavac ili osoba koja samostalno osobnim radom obavlja djelatnost te organizator određenih poslova i aktivnosti iz članka 16. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

11. U konkretnom slučaju prvostupanjskim rješenjem, odnosno ovjerenom tiskanicom RR, zaposleniku tužitelja, a ovdje zainteresiranoj osobi, priznaje se profesionalna bolest, pod nazivom dijagnoza prema MKB-10: I 73.0 i Z 57.7 te mu se u svezi navedenih dijagnoza priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnove profesionalne bolesti s danom 21. travnja 2023.

12. Osporenim rješenjem potvrđena je odluka prvostupanjskog tijela, uz obrazloženje da je i stručna ocjena Liječničkog povjerenstva Direkcije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (nalaz, mišljenje i ocjena od 6. srpnja 2023.), jednako kao i ocjena vještaka u prvom stupnju, da se kod RR može potvrditi profesionalna etiologija vibracijskog sindroma uzrokovanog vibracijama koje se prenose na ruke (Z 57.7.) i u sklopu sindroma dijagnozu I.73.0 prema MKB-u.

13. Budući da je tužitelj osporavao odluku tuženika, a time i stručnu ocjenu nadležnih vještaka, sud je u tim okolnostima tijekom upravnoga spora odredio vještačenje po sudskom vještaku medicine rada kako bi se utvrdilo može li se tužiteljeva bolest šifre prema MKB-10: I 73.0 (Raynaudov sindrom) i Z 57.7 (Vibracijski sindrom) smatrati i priznati profesionalnom bolesti. Slijedom toga, sudska vještakinja prim. dr. sc. Marija Zavalić, specijalistica medicine rada, je 11. svibnja 2025. u sudski spis dostavila nalaz i mišljenje. Sudska vještakinja je mišljenja da se bolesti zain. osobe, šifre prema MKB- 10: I 73.0 (Raynaudov sindrom) i Z 57.7 (Vibracijski sindrom) nastala zbog izloženosti štetnim vibracijama u razdoblju do 2008. može priznati profesionalnom bolesti, jer je tek 2022. učinjena kompletna obrada za dokazivanje/isključivanje ove bolesti. Riječ je o reverzibilnim promjenama, prekomjernom vazospazmu krvnih žila čemu je uzrok kod zain. osobe izloženost vibracijama do 2008. godine. Prema podacima iz medicinske dokumentacije nema dokazane druge bolesti koja bi kod zain. osobe bila uzrok Raynaudovog sindroma. Zain. osoba nije bila 2005. do 2008. godine upoznata sa mogućnošću da boluje od vibratorne bolesti, odnosno u zdravstvenom kartonu nema podataka da je tada pokrenut postupak za utvrđivanje ove bolesti, iako je zain. osoba išla zbog različitih tegoba izabranom liječniku. Također dijagnoza profesionalne vibratorne bolesti i/ili sumnje na nju nije navedena izrijekom u zdravstvenom kartonu zain. osobe sve do 2022. Prema tome, do prije 2022. godine zain. osoba nije imala formalnog saznanja da se kod nje moguće radi o profesionalnoj bolesti. Razlog potrebe priznanja profesionalne bolesti leži u tome što zain. osoba nije ranije, tj. nije do 2022. imala jasnih saznanja da moguće boluje od vibratorne bolesti, da funkcionalne promjene na malim krvnim žilama šaka još uvijek postoje i da se mogu jasno povezati sa izloženošću vibracijama do 2008. godine, da u medicinskoj dokumentaciji nema podataka ni o kojoj drugoj bolesti kojoj je Raynaudov sindrom dio kliničke slike, da od dana saznanja zain. osobe o tome da moguće boluje od profesionalne bolesti – dg. prema MKB-10: I 73.0 (Raynaudov sindrom) i Z 57.7 (Vibracijski sindrom) nije prošlo više od tri godine. U konačnici je ocjena sudske vještakinje da je ispravan nalaz, mišljenje i ocjena Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda od 6. srpnja 2023.

14. Zainteresirana osoba i tuženik nisu imali primjedbe na nalaz i mišljenje sudske vještakinje, dok ih je tužitelj imao. Stoga je dodatno sudska vještakinja na ročištu održanom 25. rujna 2025. pojasnila svoje mišljenje, a time i odgovorila na primjedbe tužitelja. Tako je, u odnosu na prigovor da nije uzela u obzir pušenje kao pod faktor kod pogoršanja Raynaudovog sindroma, navela da pušenje ne može biti uzrok navedenog sindroma, ali da pušenje može pogoršati ovu bolest odnosno ovaj sindrom. Pojasnila je da podaci iz medicinske dokumentacije upućuju na zaključak da pušenje nije dovelo do nikakvih pogoršanja vazospazma malih krvnih žila. Nadalje je pojasnila da ni to što je zain. osoba od 2007. do 2010. za vlastite potrebe rezala drva motornom pilom, odnosno što je obavljala takav rad za druge od dva sata dnevno, sve da je bio u kontinuitetu, nije mogao izazvati vibratornu bolest. Pritom je istaknula da ovakav obim rada, prema poznatim kriterijima za razvoj vibratorne bolesti, ne može dovesti do pogoršanja ove bolesti, niti u medicinskoj dokumentaciji ima podataka da je za to vrijeme, od 2007. do 2010., došlo do bilo kakvog pogoršanja simptoma kod zain. osobe pa nema nikakvih valjanih medicinskih dokaza da se pretpostavka o mogućem pogoršanju potvrdi.

15. Dakle, sudska vještakinja je suglasna s mišljenjem Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda u svezi tužiteljeve profesionalne bolesti. Dodatno je u postupku usmenog izlaganja nalaza i mišljenja sudska vještakinja ustvrdila da u cijelosti ostaje kod svoga nalaza i mišljenja te je odgovorila na sve prigovore tužitelja. Stoga sud, nalaz i mišljenje sudske vještakinje, upotpunjeno i pojašnjeno na ročištu za raspravu, u kojem je ocijenjena sva priložena medicinska i druga dokumentacija kao i vještačenja nadležnih tijela iz upravnog postupka, smatra jasnim i potpuno obrazloženim. Prema tome, odlučne činjenice u upravnom postupku pravilno su i potpuno utvrđene, na te činjenice pravilno je primijenjeno materijalno pravo, zbog čega nije povrijeđena odredba članka 8. Zakona općem upravnom postupku (''Narodne novine'', broj 47/09. i 110/21.), kako to tužitelj neosnovano smatra.

16. Zbog svega navedenoga, sud osporavano rješenje ocjenjuje zakonitim, slijedom čega je presuđeno kao pod točkom I. izreke ove presude na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'', broj 36/24. – dalje: ZUS).

17. Sud je odlučujući o zahtjevu zain. osobe za naknadu troškova upravnog spora odluku utemeljio na članku 144. i članku 147. stavku 1. ZUS-a, a sama visina troškova određena je u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 138/23. – dalje: Tarifa). Tako je zain. osobi priznat trošak sastava odgovora na tužbu i zastupanja na ročištu održanom 25. rujna 2025. u iznosu od 2.000,00 eura (Tbr. 27. toč. 1. i 2. Tarife), što uvećano za pripadajući porez na dodanu vrijednost iznosi 2.500.00 eura (točka II. izreke ove presude). Pritom zain. osobi nije kao opravdan priznat trošak sastava podneska od 29. svibnja 2025. (list 162. spisa), jer se u tom podnesku samo izražava suglasnost s mišljenjem sudskog vještaka, pa stoga ovaj podnesak nije bio nužan za donošenje odluke u sporu, odnosno nije riječ o podnesku kakvog ima u vidu Tbr. 27. toč. 1. Tarife. Slijedom toga, odlučeno je kao pod točkom III. izreke.

U Osijeku 2. listopada 2025.

Sudac:

Tomislav Artuković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Tužitelju,

2. Tuženiku,

3. Zain. osobi, po opun.,