REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-12/2024-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Eli Mišuri Stopfer, u pravnoj stvari tužiteljice GZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Martina Kolar, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, koga zastupa punomoćnik EZ, Su- 723/23, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Slovenska ulica 24, Zagreb, OIB 52848403362, koga zastupa punomoćnik Ante Puljiz, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika i u odsutnosti uredno pozvanog umješača, dana 2. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu isplatiti tužiteljici GZ iznos od 2.900,00 Eura sa zateznom kamatom koja teče na iznos od 2.500,00 Eura od 21. srpnja 2022. do isplate te na iznos od 400,00 Eura od 2. listopada 2025. do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, od 1. siječnja 2023. do 28. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 29. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev za isplatom preostalog iznosa od 1.750,00 Eur sa zatraženom zateznom kamatom, kao djelomično neosnovan.

III Nalaže se tuženiku Gradu Zagreb naknaditi tužiteljici GZ troškove postupka u iznosu od 1.515,75 Eur sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 2. listopada 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je 11. srpnja 2022. pala preko dijela zaštitne barijere/parking stupića ili sličnog objekta koji se ranije nalazio na Europskom trgu ispred trgovine „Konzum“, a koji je iz nekog razloga uklonjen samo u pretežitom dijelu, dok je preostali dio ostao neznatno viriti iz pokrivne kamene ploče, kakvima je popločen cijeli Europski trg. Odmah po padu tužiteljice pozvana je hitna medicinska pomoć, koji je poziv zabilježen pri nadležnoj službi, međutim, kako tužiteljica nije bila u životnoj opasnosti, upućena je da osobno organizira svoj prijevoz do bolnice, kako bi ozljede tužiteljice bile sanirane. Tužiteljica je stoga u pratnji svjedokinje događaja, gđe. VZ, taxi službom prevezena u Klinički bolnički centar Sestre Milosrdnice u Zagrebu, Kliniku za traumatologiju, Draškovićeva 19. Prilikom štetnog događaja tužiteljica je zadobila ozljede S62.6 prijeloma ostalih prstiju, Fractura baseos phalangis proximalis digiti IV et v. manus dex, dakle prijelom baze promiksimalne falange četvrtog i petog prsta uz impakciju i angulaciju ulomaka uz vidljivi otok i hematom dorzuma šake te lijevog koljena. Između ostalog, tužiteljica je bila imobilizirana longetom. Prema liječničkim uputama, tužiteljica je kineziterapijskim vježbama samostalno jačala muskulaturu šake, koljena i ramena, a isto tako provela je i ciklus fizikalnih terapija (TENS, LASER, uzv, individualna medicinska gimnastika, fizioterapijska procjena i evaluacija, politrauma i dr.). Također, prema uputama liječnika tužiteljica je koristila ketonal i druge analgetike po potrebi te hladne obloge i gelove. S obzirom na sve prethodno navedeno, tužiteljica potražuje od tuženika, kao odgovorne osobe za održavanje predmetne javne površine, specificiranim zahtjevom na ročištu na kojemu je zaključena glavna rasprava, na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti zbog oštećenja zdravlja pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete u iznosu od 4.250,00 EUR, kao i naknadu nenovčane imovinske štete zbog potrebe za pružanjem tuđe pomoći i njege u iznosu od 400,00 EUR, sve uz zateznu kamatu (na neimovinsku štetu od podnošenja odštetnog zahtjeva, a na nenovčanu imovinsku od donošenja odluke) i uz naknadu troškova postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava tužbu i tužbeni zahtjev i u osnovi i u visini. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Osporava nastanak štetnog događaja, odnosno mjesto i način njegovog nastanka kako ga tužiteljica opisuje, nastalu štetu te uzročno-posljedičnu vezu između štetnog događaja i nastalih ozljeda. Ističe kako nije pasivno legitimiran iz razloga što je u vrijeme nastanka štetnog događaja imao sa trima trgovačkom društvima sklopljen Ugovor o održavanju opločenja u gradu Zagrebu, KLASA: 400-01/21-005/233, URBROJ: 251-05-01/070-22-21, od 21.03.2022., iz kojeg Ugovora je razvidno kako isključiva odgovornost za održavanje i saniranje površine na kojoj je navodno nastao štetni događaj leži na trima trgovačkim društvima. Navodi i da je tužiteljica imala istu/istovrsnu ozljedu koja je utjecala na težinu ozljede nastale u predmetnom štetnom događaju kao i na tijek oporavka. Upire kako je visina tužbenog zahtjeva svakako suviše visoko postavljena te osporava i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka tuženiku.

3. Umješač na strani tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. navodi kako je tuženik kod njega na dan predmetnog štetnog događaja imao zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti iz djelatnosti. Osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te predlaže isti odbiti kao neosnovan.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti kao i zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom, nastale kao posljedica štetnog događaja od 11. srpnja 2022.

5. Među strankama je sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija, kao i odgovornost tuženika za štetu te postojanje doprinosa tužiteljice nastanku štete i njezinoj visini. Sporno je i radi li se isključivo o ozljedama iz predmetnog štetnog događaja, s obzirom na prethodno zdravstveno stanje tužiteljice. Uz navedeno, sporna je i visina postavljenog zahtjeva te tijek zatezne kamate.

6. Radi utvrđenja navedenih spornih okolnosti, sud je izveo dokaze uvidom u fotografije ozlijeđene tužiteljice i mjesta događaja (list 6-41,57-58 i 64-86 spisa), medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 42-46 i 61-62 spisa), posjedovni list (list 51 i 166-167 spisa), Ugovor za održavanje opločenja u Gradu Zagrebu (list 95-139 spisa), preslik zdravstvenog kartona tužiteljice (list 179-421 spisa), saslušan je svjedok ČZ (list 425 spisa), svjedokinja VZ (list 425-426 spisa) i svjedok TZ (list 426 spisa), saslušana je tužiteljica (list 427 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr Jakši Filipoviću – Čugura (list 436-437 spisa), dopunsko vještačenje (list 447-448 spisa) te je vještak usmeno obrazložio nalaz i mišljenje na glavnoj raspravi (list 458-459 spisa).

7. Osim navedenih dokaza koji su izvedeni stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga, tako da su u ovome postupku izvedeni svi dokazi predloženi po strankama.

8. Temeljem tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP), tužbeni zahtjev ocijenjen je djelomično osnovanim.

9. Na spornu okolnost nastanka samog štetnog događaja izvršen je uvid u fotografije koje prileže spisu i saslušani su svjedoci i tužiteljica.

10. Iz fotografija koje prileže spisu, osobito fotografija koje prileže na listu 28, 31, 33, 36, 38 spisa vidljivo je kako je na pločniku ostao donji metalni komad stupića ili stupa na Europskom trgu u Gradu Zagrebu. Također vidljivo je kako pored toga metalnog dijela stupića, koji se nalazi ispred trgovine Konzum, što je vidljivo iz fotografije sa lista 40 spisa, na podu sjedi tužiteljica.

11. Iz iskaza svjedoka TZ proizlazi da je bio svjedok očevidac predmetnog događaja. Iskazuje kako radi kao dostavljač te je vršio dostavu i hodao prema kombiju na Europskom trgu kada je na desetak metara od njega gđa izlazila iz dućana i pala. On ju je podigao i vidio kako joj je ruka poplavila. Potom su išli pogledati zašto je pala i vidjeli su mali komad odrezane cijevi koji viri iz poda. Potvrdio je da se radi o komadu s fotografija sa lista 21 i 22 spisa.

12. Iz iskaza svjedokinje VZ, kao i suglasnog iskaza same tužiteljice, proizlazi da su njih dvije toga dana hodale od Trga prema Kvatriću i na Europskom trgu odlučile kupiti vodu u trgovini Konzum jer su bile žedne. Tužiteljica je otišla u trgovinu po vodu, a na izlazu iz dućana se spotaknula na cijev koja je virila iz poda i pala je. Pad je bio težak, jako ju je boljela ruka koja je i poplavila, a iz koljena je išla krv. Taxi ju je odvezao u bolnicu. Bila je jako preplašena, a pogotovo jer je srčani bolesnik. Od obuće je na sebi imala obične ravne sandale. Nakon izlaska iz bolnice pomoć kod kuće su joj pružali suprug i nećakinja. Prije ovog događaja nije imala ozljedu ramena desne ruke, no imala je lom na nadlaktici desne ruke 2012. ili 2013., ali to je sanirano i normalno je koristila tu ruku sve do predmetnog događaja.

13. Svjedok ČZ u bitnome je iskazao kako je tada bio i još uvijek je komunalni redar Grada Zagreba i da je u srpnju 2022. njegov teren obuhvaćao i Europski trg. Ne sjeća se nikakvog pada na Europskom trgu ispred trgovine Konzum niti se sjeća da bi tamo bio takav ostatak metalnog stupića u podu, niti da bi bio ikakav nalog za njegovo micanje. Sjeća se da je na Europskom trgu bilo potrebno maknuti ostatak željeza od željeznog stupa, ali ne na ovom mjestu na fotografiji i ne ovakvo željezo. Inače, kada komunalni redar uoči nepravilnost na cesti, putem aplikacije prijavljuje tu nepravilnost ugovorenom izvođaču radi sanacije. Iz prijave koja prileži spisu iza zapisnika od 4.7.2024. očituje se na način da iz te prijave proizlazi da je on prijavitelj no on se toga ne sjeća zbog proteka vremena i količine prijava koje se podnose tijekom godine, a inače on nije jedini koji radi tamo, više ih je i rade u smjenama.

14. Svi iskazi su prihvaćeni. Naime, među njima nema proturječnosti, a nema proturječnosti niti između iskaza i isprava koje prileže spisu. Nastanak štetnog događaja, onako kako je opisan u tužbi, proizlazi iz suglasnih iskaza svjedoka očevidaca TZ i VZ te tužiteljice, a svjedok ČZ, iako je iskazao da se zbog proteka vremena i velikog broja prijava, ne sjeća konkretne prijave opasnosti na pločniku, no kada mu se predočila prijava koja prileži spisu iza Zapisnika od 4. srpnja 2024., potvrdio je da je on podnio tu prijavu.

15. Stoga je, na temelju takve ocjene dokaza izvedenih u postupku, utvrđeno kako je tužiteljica 11. srpnja 2022. pala na metalni dio cijevi koji je virio iz pločnika na Europskom trgu.

16. Na temelju odredbe čl. 59. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu „Narodne novine“, broj: 68/18, 110/18, 32/20 i 145/2024 – dalje: ZKG) propisano je kako komunalna infrastruktura jesu: 1. nerazvrstane ceste, 2. javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornih vozila, 3. javna parkirališta, 4. javne garaže, 5. javne zelene površine, 6. građevine i uređaji javne namjene, 7. javna rasvjeta, 8. groblja i krematoriji na grobljima, 9. građevine namijenjene obavljanju javnog prijevoza, dok je u stavku 2. ovog članka propisano da osim građevina navedenih u stavku 1. ovoga članka, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom odrediti i druge građevine komunalne infrastrukture, ako služe za obavljanje komunalne djelatnosti.

17. U skladu s odredbom čl. 22. st. 1. toč 2. ZKG kao komunalna djelatnost kojom se osigurava održavanje komunalne infrastrukture je navedena djelatnost održavanja javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima, a koja djelatnost je, prema čl. 23. st. 2. ZKG-a, definirana kao djelatnost održavanja i popravaka kojima se osigurava funkcionalna ispravnost tih površina. Sukladno čl. 33. st. 1. toč 1. ZKG-a propisano je da komunalne djelatnosti može obavljati trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave zajedno. Dakle, Grad Zagreb je postupio sukladno zakonskom ovlaštenju iz čl. 33. st. 1. toč. 1. ZKG-a kada je sklopio s trima trgovačkim društvima Ugovor o održavanju opločenja u Gradu Zagrebu od 21. ožujka 2022. Međutim, Grad Zagreb, kao jedinica lokalne samouprave, time nije oslobođen svoje obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguranja pravilnog djelovanja te pravne osobe, niti se oslobađa odgovornosti za štetu koja nastane zbog propusta u njihovom radu (isto tako je navedeno u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. siječnja 2023., poslovni broj: Rev-944/2022-2). Naime, sklapanjem Ugovora o održavanju opločenja u Gradu Zagrebu s trima trgovačkim društvima (GEORAD d.o.o., P.G.P. d.o.o. i GTM d.o.o.), Grad Zagreb nije oslobođen svoje obveze da se komunalne djelatnosti obavljaju kontinuirano i da je komunalna infrastruktura u stanju funkcionalne sposobnosti.

18. Iz navedenih razloga, prigovor promašene pasivne legitimacije ocijenjen je neosnovanim te je utvrđena tuženikova odgovornost za štetu nastalu tužiteljici u predmetnom štetnom događaju na temelju odredbe čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 - dalje: ZOO), kojom je propisano da tko drugom prouzroči štetu, istu je dužan naknaditi, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje; kao i odredbe čl. 1084. ZOO-a kojom je propisano da osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost.

19. U pogledu nastanka štete i njezine visine, izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju tužiteljice, njezin zdravstveni karton te je provedeno medicinsko vještačenje.

20. Iz tako izvedenih dokaza, a osobito nalaza i mišljenja liječnika vještaka dr. Jakše Filipovića, koji je prihvaćen kao jasan, budući da je njime odgovoreno na zadatak postavljen od suda, a primjedbe stranaka otklonjene su dopunskim nalazom i mišljenjem i usmenim obrazloženjem vještaka na glavnoj raspravi, proizlazi kako je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljedu prijeloma baze gornjih članaka IV i V prsta desne šake. Kod tužiteljice je učinjena dijagnostička obrada i provedena je adekvatna terapija. Po liječenju su zaostale trajne posljedice u vidu pogoršanja lokomotornog statusa koji je od prije degenerativno promijenjen te redukcije kretnji petog prsta desne šake u lakom stupnju. Liječenje je završeno 23. kolovoza 2022. Od prijašnjih ozljeda uzeta je u obzir ozljeda lijevog ramena prema izjavi tužiteljice. Po provedenom liječenju kod tužiteljice su zaostale trajne posljedice od 2%. Tužiteljica je pretrpjela bol jakog intenziteta u trajanju od jednog dana, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta kumulativno 45 dana. Primarni strah bio je jačeg intenziteta i kratkotrajan. U daljnjem tijeku liječenja postojao je sekundarni strah uslijed tjelesnih ozljeda te je taj strah jačeg intenziteta bio u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta 5 dana, a potom se nastavlja kao kasni strah u vidu bojaznosti i zabrinutosti u trajanju od kumulativno 35 dana. Tuđa pomoć tužiteljici bila je potrebna 2 sata dnevno kroz 40 dana.

21. Sud je prihvatio takav dopunjeni nalaz i mišljenje, kojega je vještak dopunio po izvršenom pregledu tužiteljice, a na primjedbe tuženika vještak se očitovao na glavnoj raspravi te naveo kako uobičajene ocjene s redukcijom kretnji po prijelomima 4 i 5 prsta se cijeni sa 1% po prstu. Ovdje je evidentno a isto opisano u kliničkom nalazu da postoji pogoršanje statusa desne šake u lakome stupnju gdje je dominantan razmak petog prsta naspram dlana, dok pitanje maloga postotka na koji se osvrće tuženik nije moguće medicinski razmatrati matematičkim stilom. Stanje po desnome ramenu nije uzročno posljedično vezano s štetnim događajem i nije uzeto u obzir prilikom izrade nalaza i mišljenja, a isto tako ni ozljeda šake, koja nije bila verificirana prije u zdravstvenom kartonu. Ozljeda lijevog ramena nije uzročno posljedično vezana uz štetni događaj i nije uzeta u obzir prilikom izrade nalaza i mišljenja. Smatra kako nema potrebe za određivanjem straha po neurologu i psihijatru jer iste specijalnosti uopće nemaju uvid u stanje pacijenata s ovim ozljedama, a nadalje radi se o fiziološkome strahu, a ne patološkomu što znači zabrinutost po ozljeđivanju kao i zabrinutost za ishod liječenja.

22. Na temelju tako prihvaćenog nalaza i mišljenja, u pogledu visine štete nastale tužiteljici, sud je cijenio utvrđene činjenice i to posebice trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, kao i duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti te vrstu ozljeda, iz čega proizlazi zaključak da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2 u vezi s čl. 1046. ZOO).

23. Prilikom odmjeravanja visine pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO, sud je vodio računa o jačini i trajanju pretrpljenih fizičkih bolova i straha te duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti, kao kriterijima za određivanje njezine visine, te je utvrdio da je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju nastala neimovinska šteta zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, za koju joj pripada pravo na traženu naknadu u visini od 2.500,00 Eur (s obzirom na kriterij boli 1.000,00 Eur, s obzirom na kriterij straha 1.000,00 Eur i s obzirom na kriterij duševnih boli zbog smanjene životne aktivnosti 500,00 Eur), to je prihvaćen zahtjev za isplatom iznosa naknade neimovinske štete u visini 2.500,00 Eur, a odbijen kao djelomično neosnovan za preostali traženi iznos od 1.750,00 Eur.

18. Temeljem odredbe članka 1095. ZOO i članka 1085. ZOO, a utvrdivši cijenu sata tuđe pomoći i njege od 5,00 Eur prema slobodnoj ocjeni u skladu s odredbom čl. 223. ZPP- a, sud je utvrdio osnovanim zahtjev tužiteljice za naknadu nenovčane imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom za 80 sati u iznosu od 400,00 Eur te je u tom dijelu zahtjev prihvaćen.

19. S obzirom na navedeno, prihvaćen je zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske i nenovčane imovinske štete u ukupnom iznosu od 2.900,00 Eur, a u preostalom dijelu za iznos od 1.750,00 Eura odbijen je kao djelomično neosnovan.

20. Prihvaćen je i zahtjev tužiteljice za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos neimovinske štete, koje kamate teku od podnošenja odštetnog zahtjeva 21. srpnja 2022. do isplate, na temelju odredbe čl. 1103. ZOO, kao i zahtjev za isplatom zatezne kamate na dosuđenu naknadu imovinske štete, koje u skladu s odredbama čl. 1086. i 1089. ZOO-a, teku od presuđenja do isplate, sve po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a.

21. S obzirom na djelomičan uspjeh tužiteljice u postupku (100% s osnovom, 62% s visinom – ukupan uspjeh 81%), tuženik joj je na temelju odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a dužan naknaditi troškove u omjeru 62%, a koji su bili potrebni za vođenje parnice u skladu s odredbom čl. 155. ZPP-a i u visini određenoj Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, 138/23, dalje: Tarifa) pa joj je tako priznat trošak sastava tužbe u visini od 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima 4.7.2024., 13.1.2025. i 17.9.2025. u visini od 100 bodova za svako (Tbr. 9. točka 1.), trošak sastava podnesaka od 31.12.2024. i 2.5.2025. u visini od 100 bodova za svaki (Tbr. 8/1 Tarife), te za sastav podneska od 13.2.2025. u visini od 25 bodova (Tbr. 8/4 Tarife), dok podnesak od 16.10.2024. nije bio potreban za vođenje parnice, jer njime dostavlja adresu svjedokinje, što je bila dužna već prilikom predlaganja toga dokaza, dakle ukupno 625 bodova, odnosno uz vrijednost boda od 2,00 Eur i uvećano za PDV od 25%, iznosi 1.562,50 Eur. Tome iznosu pridodane su sudske pristojbe u iznosu od 156,46 Eur, što onda ukupno iznosi 1.718,96 Eur, a s obzirom na omjer za naknadu od 62%, iznosi 1.065,75 Eur. Tome iznosu nadodan je trošak plaćenog predujma za vještačenja u iznosu od 450,00 Eur, koji su bili potrebni bez obzira na omjer uspjeha u sporu, tako da sveukupno trošak tužiteljice, kojega joj je tuženik dužan naknaditi, iznosi 1.515,75 Eur.

27. Na tako određen trošak tužiteljici su dosuđene zatezne kamate tekuće od dana donošenja ove presude do isplate, na temelju odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO.

U Zagrebu 2. listopada 2025.

Sutkinja:

Ela Mišura Stopfer

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku uz rj o pristojbi na presudu 78,23 Eur

2. Tuženiku po punomoćniku

3. Umješaču