Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U ZABOKU

Matije Gupca 22, Zabok

Pp-2442/2024-10

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji Mariji Bračun, uz sudjelovanje Ivanke Vinković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika 1. Opće bolnice Zabok i bolnica hrvatskih veterana, pravne osobe, zastupane po predstavnici BKĆ i 2. okr. BK, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, svi državljani RH, zbog prekršaja iz članka 229.st.1.t.26. i st.2., Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23), povodom Optužnog prijedloga Državnog inspektorata, PU Varaždin, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor radnih odnosa, broj: Klasa: 116-02/24-01/4958, Urbroj: 443-02-04-10-24-12 od 17. prosinca 2024., nakon glavne rasprave provedene javno i dovršene 02. listopada 2025. u prisutnosti predstavnice 1. okr. pravne osobe BKĆ i 2. okr. BK kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, te u prisutnosti opunomoćenika ovlaštenog tužitelja MK, te Presude javno objavljene 02. listopada 2025. u odsutnosti predstavnice 1. okr. pravne osobe i 2. okr. kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, te opunomoćenika ovlaštenog tužitelja,

p r e s u d i o j e

Okrivljena pravna osoba: 1. Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, zastupana po predstavnici BKĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa sjedištem u [adresa], predmet poslovanja: Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, bolnička djelatnost, sterilno zbrinjavanje infektivnog i potencijalno infektivnog otpada te prijevoz otpada, znanstveno- nastavna djelatnost, broj žiro-računa: IBAN [broj bankovnog računa], MBS: [matični broj subjekta], OIB: [osobni identifikacijski broj], nema dobiti po godišnjem obračunu, posluju s gubitkom od 15.000,000,00 eura, broj zaposlenih:750, osuđivana prema Potvrdi iz prekršajne evidencije MP, kazna podmirena, pravna osoba, protiv nje se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak,

k r i v a je

što je:

1) 1. okr. pravna osoba, kao poslodavac, za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. listopada 2024. zahtijevala prekovremeni rad radnika, budući da je rad radnika koji radi prekovremeno trajao ukupno duže od 50 sati tjedno i jer je uvidom u evidencije o radnom vremenu i obračune isplaćenih plaća za razdoblje rada od

01.01.2024. do 31.10.2024., razvidno slijedeće:

- radnik DK, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1974.,prebivalište [adresa], dr. med, specijalist opće i abdominalne kirurgije zaposlen u Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, sa sjedištem u [adresa], zaposlen na radnom mjestu dr. med. specijalist opće i abdominalne kirurgije, te da je navedeni u tjednu od 1. siječnja do 7. siječnja 2024. ostvario ukupno 60 sati tjednog rada, u tjednu od 8. siječnja do 14. siječnja 2024. ostvario je ukupno 67 sati tjednog rada, u tjednu od 5. veljače do 11. veljače 2024. ostvario je ukupno 61 sat tjednog rada, u tjednu od 12. veljače do 18. veljače 2024. ostvario je ukupno 65 sati tjednog rada, u tjednu od 4. ožujka do 10. ožujka 2024. ostvario je ukupno 64 sata tjednog rada, u tjednu od 18. ožujka do 24. ožujka 2024. ostvario je ukupno 63 sata tjednog rada, u tjednu od 8. travnja do 14. travnja 2024. ostvario je ukupno 56 sati tjednog rada, u tjednu od 22. travnja do 28. travnja 2024. ostvario je ukupno 65 sati tjednog rada, u tjednu od 6. svibnja do 12. svibnja 2024. ostvario je ukupno 58 sati tjednog rada, u tjednu od 20. svibnja do 26. svibnja 2024. ostvario je ukupno 65 sati tjednog rada, u tjednu od 10. lipnja do 16. lipnja 2024. ostvario je ukupno 66 sati tjednog rada, u tjednu od 24. lipnja do 30. lipnja 2024. ostvario je ukupno 66 sati tjednog rada, u tjednu od 1. srpnja do 7. srpnja 2024. ostvario je ukupno 70 sati tjednog rada, u tjednu od 6. kolovoza do 11. kolovoza 2024. ostvario je ukupno 57 sati tjednog rada, u tjednu od 12. kolovoza do 18. kolovoza 2024. ostvario je ukupno 64 sata tjednog rada, u tjednu od 26. kolovoza do 1. rujna 2024. ostvario je ukupno 66 sati tjednog rada, u tjednu od 9. rujna do 15. rujna 2024. ostvario je ukupno 67 sati tjednog rada, u tjednu od 16. rujna do 22. rujna 2024. ostvario je ukupno 58 sati tjednog rada, u tjednu od 30. rujna 2024. do 6. listopada ostvario ukupno 74 sata tjednog rada, u tjednu od 21. listopada do 27. listopada 2024. ostvario je ukupno 66 sati tjednog rada, odnosno slijedom iznijetog ostvario više od 50 sati tjednog rada,

-radnik RK: rođ. **.**.1982., OIB: [osobni identifikacijski broj], prebivalište [adresa], dr. specijalist opće kirurgije, zaposlen u Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, sa sjedištem u [adresa], na radnom mjestu dr. med. specijalist opće kirurgije, te da je navedeni u tjednu od 8. siječnja do 14. siječnja 2024. ostvario ukupno 57 sati tjednog rada, u tjednu od 22. siječnja do 28. siječnja 2024. ostvario je ukupno 56 sati tjednog rada, u tjednu od 12. veljače do 18. veljače 2024. ostvario ukupno 64 sata tjednog rada, u tjednu od 19. veljače do 25. veljače 2024. ostvario je ukupno 65 sati tjednog rada, u tjednu od 26. veljače do 3. ožujka 2024. ostvario je ukupno 63 sata tjednog rada, u tjednu od 25. ožujka do 31. ožujka 2024. ostvario je ukupno 57 sati tjednog rada, u tjednu od 1. travnja do 7. travnja 2024. ostvario je ukupno 64 sata tjednog rada, u tjednu od 29. travnja do 5. svibnja 2024. ostvario ukupno 64 sata tjednog rada, u tjednu od 20. svibnja do 26. svibnja 2024. ostvario ukupno 64 sata tjednog rada, u tjednu od 3. lipnja do 9. lipnja 2024. ostvario je ukupno 72 sata tjednog rada, u tjednu od 1. srpnja do 7. srpnja 2024. ostvario je ukupno 80 sati tjednog rada, u tjednu od 19. kolovoza do 25. kolovoza 2024. ostvario je ukupno 72 sata tjednog rada, u tjednu od 2. rujna do 8. rujna 2024. ostvario ukupno 65 sati tjednog rada, u tjednu od 16. rujna do 22. rujna 2024. ostvario je ukupno 64 sata tjednog rada, u tjednu od 30. rujna do 6. listopada 2024. ostvario je ukupno 64 sata tjednog rada, u tjednu od 7. listopada do 13. listopada 2024. ostvario je ukupno 65 sati tjednog rada, u tjednu od 21. listopada do 27. listopada 2024., odnosno slijedom iznijetog ostvario više od 50 sati tjednog rada,

- radnica IK, rođ. **.**.1991., prebivalište [adresa], zaposlena u Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, sa sjedištem u [adresa], na radnom mjestu specijalizantice abdominalne kirurgije, u tjednu od 8. travnja do 14. travnja 2024. ostvarila ukupno 65 sati tjednog rada, u tjednu od 9. rujna do 15. rujna 2024. ostvarila je ukupno 56 sati tjednog rada, odnosno ostvarila je više od 50 sati tjednog rada (u razdoblju od 1. siječnja do 31. listopada 2024. ukupno 155 sati prekovremenog rada, te

- radnica JK, rođ. **.**.1997., prebivalište [adresa], zaposlena u Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, sa sjedištem u [adresa], na radnom mjestu specijalizantice urologije, u tjednu od 12. kolovoza do 18, kolovoza 2024. ostvarila ukupno 65 sati tjednog rada, u tjednu od 9. rujna do 15. rujna 2024. ostvarila je ukupno 51 sat tjednog rada, u tjednu od 14. listopada do 20. listopada 2024. ostvarila je ukupno 52 sata tjednog rada odnosno ostvarila je više od 50 sati tjednog rada odnosno u razdoblju od 1. siječnja 2024. do 31. listopada 2024. ukupno 113 sati prekovremenog rada,

dakle, 1.okr. pravna osoba, kao poslodavac zahtijevala je od radnika da radi u prekovremenom radu, pri čemu je rad pojedinog radnika trajao duže od pedeset sati tjedno,

čime je 1. okr. pravna osoba i 2. okr. kao odgovorna osoba., počinila prekršaj iz čl. 65. st.3. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), kažnjivo po čl. 229.st.1.t.26. istog Zakona,

2) 1. okr. pravna osoba, kao poslodavac, za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. listopada 2024. zahtijevala prekovremeni rad radnika, pojedinih liječnika LK i RK, koji je trajao duže od sto osamdeset sati godišnje, odnosno djelatnici su ostvarili nezakoniti prekovremeni rad koji je trajao duže od 250 sati pojedinih liječnika, jer je uvidom u evidencije o radnom vremenu i obračune isplaćenih plaća za razdoblje rada od 01.01.2024. do 31.10.2024., razvidno slijedeće:

- radnik DK, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1974., prebivalište [adresa], dr. med, specijalist opće i abdominalne kirurgije zaposlen u Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, sa sjedištem u [adresa], zaposlen na radnom mjestu dr. med. specijalist opće i abdominalne kirurgije u razdoblju od 1. siječnja 2024. do 31. listopada 2024. da je prekovremeni rad radnika trajao duže od sto osamdeset sati godišnje, odnosno u siječnju 2024. ostvario 46 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u veljači 2024. ostvario 56 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u ožujku 2024. ostvario 64 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u travnju 2024. ostvario 73 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u svibnju 2024. ostvario 63 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u lipnju 2024. ostvario 61 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u srpnju 2024. ostvario 30 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u kolovozu 2024. ostvario 84 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u rujnu 2024. ostvario 71 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u listopadu 2024. ostvario 59 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), odnosno da slijedom iznijetog tijekom kalendarske 2024. u razdoblju od 01.01.2024. do 31.10.2024. ostvario ukupno 607 sati prekovremenog rada,

- radnik RK, rođ. **.**.1982., OIB: [osobni identifikacijski broj], prebivalište [adresa], dr. specijalist opće kirurgije, zaposlen u Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, sa sjedištem u [adresa], na radnom mjestu dr. med. specijalist opće kirurgije u razdoblju od 1. siječnja 2024. do 31. listopada 2024. radio u prekovremenom radu radnika koji je trajao duže od sto osamdeset sati godišnje, odnosno u siječnju 2024. je ostvario 64 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u veljači 2024. ostvario 64 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u ožujku 2024. ostvario 72 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u travnju 2024. ostvario 65 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u svibnju 2024. ostvario 63 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u lipnju 2024. ostvario 56 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u srpnju 2024. ostvario 48 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u kolovozu 2024. ostvario 72 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u rujnu 2024. ostvario 64 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u listopadu 2024. ostvario 72 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), odnosno slijedom iznijetog da je tijekom kalendarske 2024. u razdoblju od 01.01.2024. do 31.10.2024. ostvario ukupno 640 sati prekovremenog rada,

a što je nađeno u izvršenom inspekcijskom nadzoru 13.11.2024. i 6.12.2024., o čemu su sačinjeni Zapisnici od dana 13.studenog 2024. i 6. prosinca 2024.,

dakle, 1.okr. pravna osoba, kao poslodavac zahtijevala je od radnika da radi u nezakonitom prekovremenom radu, pri čemu je rad pojedinog radnika trajao duže od sto osamdeset sati godišnje, odnosno duže od 250 sati godišnje kada je prekovremeni rad duži od 180 sati godišnje ugovoren kolektivnim ugovorom,

čime je 1. okr. pravna osoba počinila prekršaj iz čl. 65. st.4. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), kažnjivo po čl. 229.st.1.t.26. istog Zakona,

II. pa se uz primjenu istih propisa,

u t v r đ u j e

1. okr. pravnoj osobi Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana novčana kazna

u odnosu na djelo pod 1) u iznosu od 8.100,00 eura (osam tisuća sto eura), u odnosu na djelo pod 2) u iznosu od 8.100,00 eura (osam tisuća sto eura),

te uz primjenu članka 39. st. 1. t.2. Prekršajnog zakona

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 16.200,00 eura (šesnaest tisuća dvjesto eura).

III. Na temelju odredbe čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) 1. okr. pravna osoba Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana obvezna je platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude. Ukoliko novčana kazna u navedenom roku ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično, primijenit će se odredbe čl. 34. Prekršajnog zakona.

IV. Temeljem čl. 152.st. 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je okrivljenik 1. u cjelini platio novčanu kaznu ako plati dvije trećine izrečene novčane kazne, odnosno 1. okr. pravna osoba 10.800,00 eura u roku 30 dana.

V. Ukoliko okrivljenik 1. pravna osoba novčanu kaznu ne plati u određenim joj rokovima, u iznosima obroka od dvije trećine izrečene novčane kazne, izrečena novčana kazna u cijelom iznosu će se u smislu odredbe čl. 34.st.1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno, a ako se ne naplati prisilno u roku od dvije godine, podnijeti će se nalog za naplatu nadležnom tijelu za ovrhu, na novčanim sredstvima sukladno posebnom Zakonu.

VI. Na temelju odredbe čl. 139. st. 3. u svezi s odredbom čl. 138. st.1.i 2. t. 3. Prekršajnog zakona, 1.okr. pravna osoba je obvezna naknaditi paušalne troškove ovog postupka u iznosu od 50,00 eura, koji se imaju platiti u istom roku kao i kaznu, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilno, sukladno čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona, dok u odnosu na 2. okr. odgovornu osobu troškovi ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda, temeljem čl. 140.st.1. i 2. Prekršajnog zakona.

VII.

Okrivljenik: 2. EK, sin B i M, rođ. **.**.1959. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], pismen, VSS, po zanimanju specijalist opće i abdominalne kirurgije, pročelnik Službe za kirurgiju 1. okr. pravne osobe, kao odgovorna osoba u pravnoj

osobi,

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

(temeljem čl. 182. t.3. Prekršajnog zakona)

da bi:

1) 2. okr. EK, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. listopada 2024. zahtijevao prekovremeni rad radnika budući da je rad radnika koji radi prekovremeno trajao ukupno duže od 50 sati tjedno i jer je uvidom u evidencije o radnom vremenu i obračune isplaćenih plaća za razdoblje rada od 01.01.2024. do 31.10.2024., razvidno slijedeće:

čime da bi 2. okr. odgovorna osoba, počinio prekršaj iz čl. 65. st.3. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23),

2) 2. okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao poslodavac, za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. listopada 2024. zahtijevao prekovremeni rad radnika, pojedinih liječnika LK i RK, koji je trajao duže od sto osamdeset sati godišnje, odnosno djelatnici su ostvarili nezakoniti prekovremeni rad koji je trajao duže od 250 sati pojedinih liječnika, jer je uvidom u evidencije o radnom vremenu i obračune isplaćenih plaća za razdoblje rada od 01.01.2024. do 31.10.2024., razvidno slijedeće:

- radnik DK, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1974., prebivalište [adresa], dr. med, specijalist opće i abdominalne kirurgije zaposlen u Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, sa sjedištem u [adresa], zaposlen na radnom mjestu dr. med. specijalist opće i abdominalne kirurgije u razdoblju od 1. siječnja 2024. do 31. listopada 2024. da je prekovremeni rad radnika trajao duže od sto osamdeset sati godišnje, odnosno u siječnju 2024. ostvario 46 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u veljači 2024. ostvario 56 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u ožujku 2024. ostvario 64 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u travnju 2024. ostvario 73 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u svibnju 2024. ostvario 63 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u lipnju 2024. ostvario 61 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u srpnju 2024. ostvario 30 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u kolovozu 2024. ostvario 84 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u rujnu 2024. ostvario 71 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), u listopadu 2024. ostvario 59 sata prekovremenog rada (dežurstvo, izvan fonda, prekovremeno), odnosno da slijedom iznijetog tijekom kalendarske 2024. u razdoblju od 01.01.2024. do 31.10.2024. ostvario ukupno 607 sati prekovremenog rada,

a što da je nađeno izvršenim inspekcijskim nadzorom 13.11.2024. i 6.12.2024., o čemu su sačinjeni Zapisnici od dana 13.studenog 2024. i 6. prosinca 2024.,

čime da bi 2. okr. kao odgovorna osoba, počinio prekršaj iz čl. 65. st.4. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23).

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, PU Varaždin, Ispostava Krapina, pod brojem: Klasa:116-02/24-01/4958, Urbroj: 443-02-04-10-24-12 od 17.12.2024., podnio je optužni prijedlog protiv 1. i 2., okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljena pravna osoba, zastupana po predstavnici BKĆ, očitovala se o krivnji da se pravna osoba ne smatra krivom za djela prekršaja kako se pravnoj osobi stavlja na teret. U spis je predala pisanu obranu u kojoj u bitnome navodi: -Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana (Bolnica) ima u radnom odnosu 14 specijalista u djelatnosti kirurgije, od kojih samo četiri nisu zaštićena kategorija zaposlenika. Od 14 zaposlenih pet specijalista su stariji od 65 godina, četiri specijalista su roditelji djece mlađe od 8 godina. Bolnica Zabok ugovara sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje kapacitete u stacionarnom i polikliničkom dijelu prema potrebama stanovništva i sukladno važećim propisima i normativima. U vrijeme podnošenja Optužnog prijedloga u djelatnosti interne bilo je ugovoreno 58 postelja i više ordinacija u punom ili nepunom radnom vremenu. Postoji potreba za većim brojem izvršitelja, ali nažalost na tržištu nema slobodnih kadrovskih kapaciteta. Naprijed navedeno objektivno utječe na moguću organizaciju rada, iako su svjesni da nije od utjecaja na prava zaposlenika i Bolnica uvažava takav Stav u potpunosti i uvažava prava svih zaposlenika. - Raspored rada odnosno organizacija rada u zdravstvenim ustanovama određena je: -Ugovorom koji Bolnica zaključuje s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje određen je sadržaj opseg posla, naravno u poveznici s potrebama pacijenata. U djelatnosti kirurgije, Bolnica je ugovorila: -3 ordinacije (ako se ugovoreno vrijeme svih ordinacija svede na 8-satno), - 58 postelja, od kojih 47 akutna, 4 za produženo liječenje, 7 postelja/stolaca dnevne bolnice /rad 24 sata, - specijalisti po potrebi sudjeluju u radu Objedinjenog bolničkog hitnog prijama kroz 24 sata svaki dan. Uvažavajući ugovorene kapacitete, odredbe Mreže javno zdravstvene službe (NN 101/12; 31/13; 113/15; 20/18), odredbe Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti, činjenicu da djelatnost kirurgije mora biti pokrivena 24 sata, Bolnica bi morala imati u radnom odnosu 19 specijalista: Ordinacije - 4 specijalista, Stacionar - 11 specijalista, Dežurstvo (odjeli + OBHP) - (barem 30% radnika redovne smjene) - 4 specijalista Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN 61/11; 128/12; 124/15; 23/16)), za Odjel kirurških djelatnosti određen je broj radnika odjela, od kojih: -1 doktor medicine specijalist na 5,5 bolesnica (postelja) za 8 sati radnog vremena, a za dežurstvo treba osigurati barem 30% radnika redovite smjene, 1 doktor medicine specijalist za 8 sati radnog vremena ordinacija SKZZ. U promatranom razdoblju u Bolnici je bilo zaposleno 14 doktora medicine specijalista, isključivo iz razloga što na tržištu radne snage nema nezaposlenih doktora medicine specijalista kirurških djelatnosti, te zapošljavanje novih specijalista nije bilo moguće. Prekovremenim satima pokriva se nedostatak specijalista. Ne može se osporiti da ima prekovremenih sati, ali bez prekovremenih sati zaposlenika koji pristaju na prekovremeni rad, djelatnost kirurgije te Bolnica kao ustanova, ne bi mogla opstati. Prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (članak 114), opća bolnica mora, kao jednu od obveznih djelatnosti imati i djelatnost kirurgije bez koje opća bolnica ne može opstati. U sustavu zdravstva, opće je poznat problem prekovremenih sati koji je nastao 2013. godine, kada su se sati rada u dežurstvu počeli obračunavati kao sati rada. Međutim, unatoč priznanju činjeničnog stanja što se tiče prekovremenih sati, okrivljena ne priznaje krivnju, odnosno prekršajnopravnu odgovornost. Na temelju provedenog postupka sud nije isključio mogućnost da je 1. okrivljena u kritično vrijeme koje im se stavlja na teret postupao u krajnjoj nuždi, a koja okolnost isključuje njegovu prekršajnu odgovornost. Dalje ističu, da na temelju obrana 1. okr. i 2. okr. i provedenog dokaznog postupka nije utvrđeno da 1. okrivljena u kritično vrijeme bila u mogućnosti rad radnika organizirati na način da se poštuju odredbe čl.65.st.4. Zakona o radu, a koje se odnose na prekovremeni rad radnika za koji je propisano da ne može biti duži od 180 sati godišnje. Sama činjenica da je čl. 242. st. 1. tč.23 Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisana prekršajna odgovornost i kažnjavanje pravne i odgovorne osobe ako ne osiguraju u zdravstvenoj ustanovi kontinuitet zdravstvene zaštite ukazuje da je 1. okrivljenica u uvjetima u kojima je morala i trebala organizirati rad, a bez mogućnosti novog zapošljavanja zdravstvenih radnika bila onemogućena i nemoćna u provođenju svih zakona koji je obvezuju, dakle, morala je povrijediti jedan od navedenih zakona, jer ako organizira rad sukladno odredbama Zakona o radu povrijediti će Zakon o zdravstvenoj zašiti pa tako ugroziti sigurnost pružanja zdravstvene zaštite. Također je bitno za istaknuti da je čl. 19. st. 1. Prekršajnog zakona propisano da nema prekršaja kada je počinitelj ostvario njegova propisana obilježja radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravnu neiskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tome je učinjeno zlo manje od onog koje je prijetilo. Naime, ugroza života i zdravlja ljudi je veće zlo koje je prijetilo od prekršaja koji je počinjen. Kao bitno, ističe se da je radnicima plaćen svaki sat odrađen kao prekovremeni rad, uz napomenu da su imali i zakonsku mogućnost korištenja slobodnih dana. Navode da je i Sudska praksa stala na stajalište naprijed navedeno. Kao primjeri iz prakse, ukazuje se na presude Općinskog suda u Virovitici, Prekršajni odjel, Pp-2650/2023- 6, te na Presudu Prekršajnog suda u Osijeku Pp 4.G-868/18-8, kojima su okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba oslobođene optužbe za prekršaje iz članka 73. st. 1.; članka 60 s, st.5; članka 65, st.4; članka 85, st.4.č

2.1. U usmenoj obrani na ročištu održanom 23. srpnja 2025. godine, predstavnica je posebno istakla da je točno da je u vrijeme inspekcijskog nadzora bilo zaposleno 14 dr. med. specijalista, a prema potrebama službe kirurgije trebalo je biti zaposleno 19 specijalista, s time da od tih 14 zaposlenih nisu bili svi niti raspoređeni na rad zbog korištenja bolovanja i drugih odsustva s posla, kao i zaštićenih kategorija radnika, što je sve skupa uz nedostatak specijalista doprinijelo prekovremenim satima rada. Dodala je da 4 odabrana radnika prema Optužnom prijedlogu sa utvrđenim prekovremenim satima rada su slučajni odabir od zaposlenih liječnika po nadzoru inspekcije.

2.2. U usmenoj obrani na ročištu održanom 02. listopada2025. dodala da je izvršila dostavu dokumenata kako su traženi, a posebno na okolnost izjavila je da su u nekoliko navrata isticali problem prekovremenih sati bolnice a zadnje MZ RH u 03.2025., priložili su i prikaz ispisanih natječaja za radno mjesto specijalista za ustrojstvene jedinice od 23.6.2025. kojima se trude popuniti upražnjena radna mjesta spec. kirurgije i voditelja Službe za kirurgiju da bi se izbjegla raspored izvršitelja na način kojim se ostvaruje preveliki broj prekovremenih sati, jer su i sami svjesni tog problema, to je posebno uočljivo i iz Naloga za postupanje vezano uz prekovremeni rad od 22.5.2019., kada je Ravnateljstvo bolnice svim službama dalo nalog za postupanje u vezi prekovremenog rada. U cijelosti je ostala kod svoje obrane i smatraju da su postupali u krajnjoj nuždi radi organizacije rada u funkciji pružanja zdravstvene zaštite pacijenata.

3. Okrivljenik 2. EK, dr. med. spec., Pročelnik Službe za kirurgiju

1. okr. Bolnice, kao odgovorna osoba, u podnijetoj pisanoj obrani u bitnome se pridružuje pisanoj obrani 1. okr. pravne osobe, te u bitnome ističe također da je nadziranom razdoblju u Bolnici bilo zaposleno 14 doktora medicine specijalista, isključivo iz razloga što na tržištu radne snage nema nezaposlenih doktora medicine specijalista kirurških djelatnosti, te zapošljavanje novih specijalista nije bilo moguće. Prekovremenim satima pokriva se nedostatak specijalista, a bolnica bi morala imati zaposlenih 19 specijalista sukladno određenim Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN 61/11; 128/12; 124/15; 23/16). Nadalje, ističe da je postupao u krajnjoj nuždi, a koja okolnost isključuje njegovu prekršajnu odgovornost. Istakao je također da je uobičaje dnevni i mjesečni raspored rada dostavljan svaki mjesec ravnateljstvu, a prekovremeni sati rada su radnicima plaćeni i imali su mogućnost korištenja slobodnih dana.

3.1. U usmenoj obrani na ročištu održanom 23. srpnja 2025. iskazao je da se kao odgovorna osoba ne smatra krivim zbog toga što je formalno prekršen Zakon o radu, da je o problemu ostvarivanih prekovremenih sati rada u službi uredno obavještavao Upravu bolnice i svi da su upoznati s problemom kada je sa manjkom radnika uz permanentno objavljivanje natječaja za radna mjesta došlo do nepopunjavanja radnih mjesta, a obveze izvršavanja pružanje zaštitne zaštite prema Zakonu. Do toga problema prema njegovu saznanju, a radi u istoj bolnici već 20 godina, došlo je još 2013. god. pa i prije, a najviše zbog promjene valoriziranja satnice prekovremenih sata rada, promijenio se način plaćanja dežurstava prema Kolektivnom ugovoru, te Odlukom Vlade svaki sat u dežurstvo ušao u satnicu rada, a ujedno je time odmah prouzrokovan i problem prekovremenih sati rada. Posebno kao problem ističe u odnosu na svoju odgovornost kao odgovorne osobe da nema nikakve mogućnosti organizirati rad sa manjkom kadra ili popunjavanjem slobodnih radnih mjesta u službi pa niti minimalno sa raspisanim natječajima za specijalizacije jer od zadnjih 8 godina kao voditelj službe zna da su imali oko 20 specijalizacija, sada ih imaju raspisanih 8, a od tih specijalizanata vratio se tek 1 specijalizant, dok su ostali uz omogućenu naknadu otišli u druge ustanove, najviše Zagreb. Posebno je istakao da problem nije samo u njihovoj ustanovi nego na području cijele RH, pogotovo u manjim bolnicama jer nemaju kadra, a što je evidentno prema Odluci Ministarstva da se mogu zaposliti liječnici i nakon 65 godina starosti. Posebno je iskazao da liječnik DK ima 607 sati prekovremenog rada, Vanja Đukić 640 sati prekovremenog rada, dok Iva Ramljak 155 sati i Lucija Cugovčan 113 prekovremenih sati rada, a radi se o slučajnom odabiru liječnika od svih zaposlenih u toj skupini od oko 10 specijalista, a svi specijalisti i u pravilu imaju isti broj sati prekovremenog rada, jer bez njihovog prisustva na dežurstvu ne može se pružati zdravstvena zaštita, dok se u odnosu na dr. IK i dr. JK izjasnio da se radi o specijalizantima koji dio sati rada ostvaruju u OB Bračak, a dio sati rada u bolnicama u Zagrebu, a prekovremeni sati padaju na teret OB Bračak prema Evidenciji sati rada specijalizanata. Posebno je dodao da obzirom da osobno sastavlja listu dežurstva u Službi kirurgije, sa brojem liječnika na raspolaganju siguran je da ga drugačije ne može složiti, jer u dežurstvu mora biti liječnik specijalist abdominalne kirurgije i traumatolog i jedan specijalizant, dakle u jednom tri zaposlena doktora službe na 24 sata, pa je nemoguće složiti dežurstva na bilo koji drugi način da ne bi došlo do prekovremenih sati rada, pri čemu se vodi računu da približno doktori ostvaruju iste sate prekovremenog rada.

4. Na glavnoj raspravi provedenoj javno i dovršenoj 02. listopada 2025., proveden je dokazni postupak ispitivanjem svjedokinje ZK, te je izvršen uvid i čitan je Optužni prijedlog (list spisa br. 1-4), Obavijest počinitelju prekršaja 1. i 2. okr. (list spisa br. 5-7), Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 13.12.2024., 6.12.2024., 13.11.2024. (list spisa br. 8-38), Evidencije o radnom vremenu na ime IK od 1. do 10. mj. 2024. (list spisa br. 39-48), Evidencije o radnom vremenu na ime JK od 6. – 10. mj. 2024 (list spisa br. 49- 53), Evidencije o radnom vremenu na ime DK od 1. mj. 2024. do 10.2024.(list spisa br. 54-63), Evidencije o radnom vremenu na ime RK od 1. mj. – 10. mj. 2024. (list spisa br. 64-73), Potvrde iz prekršajne evidencije MP za

1. i 2. okr. (list spisa br. 75-78), Pisana obrana 1. i 2. okr. od 18.7.2024. (list spisa br. 79-84), Punomoć za zastupanje 1. okr. pravne osobe na ime MKĆ, Dopis/Zamolba Ministarstvu zdravstva RH za pomoć u rješavanju prisutne problematike prekovremenih sati od 7.3.2025., Prikaz raspisanih natječaja za radna mjesta specijalista tijekom 2024. i 2025., Dodatak Ugovora o radu o imenovanju BK pročelnikom Službe za kirurgiju od 1.9.2018. i Ugovor o radu za poslove pročelnika od 11.9.2025., Nalog za postupanje vezano za prekovremeni rad od 22.5.2019. (list spisa br. 91-120).

5. Svjedokinja ZK iskazala je da je kao inspektorica rada izvršila nadzor u OB Zabok i bolnici hrvatskih veterana sa sjedištem u [adresa], u vezi radnih odnosa primarno na Odjelu kirurgije. Tom prilikom ispitala je i odgovornu osobu poslodavca za raspored radnog vremena kao pročelnika Službe za kirurgiju Zdravka Zelića, kao i djelatnice točno kako je navela u Zapisniku i svi su iskazali da su radili prekovremeno u razdoblju od 1.1.2024. do 31.10.2024., a njihove iskaze o prekovremenim satima rada točno je našla uvedene u Evidencije o radnom vremenu za radnike, pa koliko se sjeća radnik DK ostvario je u tom razdoblju 607 prekovremenih sati rada, Vanja Đukić 640 sati prekovremenog rada, radnica Iva Ramljak 155 sati prekovremenog rada i radnica Lucija Cugovčan 113 sati prekovremenog rada. Za sve radnike izvršila je uvid u Evidencije o radnom vremenu te točno utvrdila u kojem razdoblju su radili prekovremeno. Utvrdila je točno prekovremene sate rada po tjednima kako je opisala u Optužnom prijedlogu i to je sukladno iskazima pojedinih radnika. Iskazala je da su se i radnici izjasnili da im prekovremeni rad u satima plaćen, da su dali suglasnost na prekovremeni rad i da su svi upoznati da do toga prekovremenog rada dolazi isključivo zbog manjka odgovarajućih radnika na tržištu rada koje poslodavac OB Zabok nije u mogućnosti niti usprkos raspisanim natječajima primiti na rad, odnosno sklopiti ugovore o radu. S obzirom da se nesporno radi o prekovremenim satima rada protivno odredbi čl. 65.st.3. Zakona o radu, nema nikakve dvojbe u utvrđene sate rada jer je evidencija rada u elektroničkom obliku pa kao inspektor dužna je postupiti i procesuirati utvrđenu pogrešku. Posebno je iskazala u konkretnom slučaju u nadziranom razdoblju kod poslodavca OB Zabok nije postojao slučaj više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova ili kakve prijeke potrebe da radnici ostvaruju prekovremene sate rada, nije ništa utvrdila u tom smislu, jer je organizacija rada izvršena sukladno Pravilniku, u izvršavanju redovnog rada bolnice i traje u kontinuitetu, nije bilo niti više sile niti prijeke potrebe.

6. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, iskazom svjedokinje ZK čiji iskazi su u bitnim dijelovima u odnosu na utvrđenje bitnih obilježja djela prekršaja iz izreke ove Presude za djelo pod 1) i 2) ocijenjeni sukladnim materijalnim dokazima u spisu, vjerodostojnim, logičnim i uvjerljivim, analizom iskaza posebno, te u ukupnosti, uspoređujući ih sa materijalnim dokazima u spisu, posebno sa Zapisnicima o obavljenom inspekcijskom nadzoru, list spisa br. 8-38, posebno uspoređujući i Evidencije o radnom vremenu list spisa br. 39-79, ocjenjujući i analizirajući svaki dokaz posebno i u njihovoj ukupnosti, Sud je uzeo dokazanim prekršajna djela 1. okr. pravne osobe.

7. Stoga je Sud 1. okrivljenu pravnu osobu, proglasio krivom i utvrdio pravnoj osobi novčanu kaznu u minimalnom iznosu u iznosu propisanim Zakonom, za svako djelo posebno a potom izrekao ukupnu novčanu kaznu, cijeneći okolnosti počinjenja djela i težinu obzirom na vrijednost zaštićenog dobra, za koju kaznu se uzima da je srazmjerna težini počinjenih djela i stupnju odgovornosti okrivljene 1. pravne osobe, te ocijenivši da će se istom kaznom postići cilj i svrha kažnjavanja.

8. U odnosu na djelo pod 1) izreke, prema odredbi članka 65.st. 3. Zakona o radu, propisano je …"a ko radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno."…, te je čl. 229.st.1.t.26. istog Zakona propisano da će se novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba ako rad radnika koji radi prekovremeno traje ukupno duže od 50 sati tjedno. Nadalje, prema odredbi čl. 65.st.1. Zakona o radu, poslodavac može u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnika pisanim zahtjevom pozvati na prekovremeni rad, odnosno da je dužan raditi duže od punog radnog vremena, a u konkretnom slučaju takvog oblika potrebe za radnikom i prekovremenim satima rada nije bilo.

8.1. U konkretnom slučaju, nije sporno je da je 1. okr. pravna osoba, kao poslodavac liječnike LK, dr. med. spec. opće i abdominalne kirurgije, koji je radio prekovremeno, a prekovremeni rad je trajao duže od 50 sati tjednog rada, odnosno u razdoblju od 1.1.2024. do 31.10.2024. ostvario je ukupno 607 sati prekovremenog rada, RK, dr. specijalist opće kirurgije koji je radio prekovremeno, a prekovremeni rad je trajao duže od 50 sati tjednog rada, odnosno u razdoblju od 1.1.2024. do 31.10.2024. ostvario je ukupno 640 sati prekovremenog rada, IK, specijalizantice abdominalne kirurgije, koja je radila prekovremeno, a prekovremeni rad je trajao duže od 50 sati tjednog rada, odnosno u razdoblju od 1.1.2024. do 31.10.2024. ostvarila je ukupno 155 sati prekovremenog rada, te JK, specijalizantice urologije, koja je radila prekovremeno, a prekovremeni rad je trajao duže od 50 sati tjednog rada, odnosno u razdoblju od 1.1.2024. do 31.10.2024. ostvarila je ukupno 113 sati prekovremenog rada, što je evidentirano i u Evidenciji o radnom vremenu, list spisa br. 39-73, a obrana okrivljenika također ne osporava takav prekovremeni rad liječnika, pa je nesporno dokazano da je 1. okr. pravna osoba, kao poslodavac tražila i omogućili rad liječnika da rade prekovremeno, koji rad je trajao duže od 50 sati tjednog rada, čime je 1. okr. pravna osoba postupila suprotno cit. odredbi Zakona o radu, u kojem djelu su se stekla sva bitna obilježja djela prekršaja iz odredbe članka 229.st.1. t. 26. Zakona o radu, zbog čega im je djelo u potpunosti uzeto dokazanim.

9. U odnosu na djelo pod 2) izreke, prema odredbi čl.65.st. 4. Zakona o radu, propisano je da prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje, te je čl. 229.st.1.t.26. istog Zakona propisano da će se novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba ako rad radnika koji radi prekovremeno traje duže od sto osamdeset sati godišnje, ili ako traje duže od 250 sati godišnje kada je prekovremeni rad duži od 180 sati godišnje ugovoren kolektivnim ugovorom.

9.1. Prema odredbi čl. 51. Kolektivnog ugovora (NN 29/18,35/19, 78/2019, 92/2019, 56/2020, 3/2023, 68/2023, 35/2024, dalje: Kolektivni ugovor), dežurstvo je oblik rada kada radnik mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi nakon redovitoga radnog vremena ustanove, odnosno vrijeme u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Vrijeme koje radnik provede u dežurstvu smatra se radnim vremenom. Ukoliko je dežurstvo određeno unutar redovnog mjesečnog fonda radnih sati, vrijeme provedeno u dežurstvu plaća se kao redovan rad. Vrijeme provedeno u dežurstvu iznad mjesečnog fonda radnih sati plaća se kao prekovremeni rad.

9.2. Radno vrijeme u 1. okr. pravnoj osobi kao zdravstvenoj ustanovi bolničke djelatnosti, prema odredbi čl. 193. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19,133/2020, 147/2020, 136/2021, 119/2022, 156/2022, 33/2023, 145/2023, 36/2024, 102/2025), iznosi 40 sati tjedno, kao puno radno vrijeme, a dežurstvo jest oblik rada kada radnik mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, odnosno vrijeme u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove u dežurstvu iz stavka 4. ovoga članka te obavljajući poslove po pozivu poslodavca sukladno stavcima 5. i 6. ovoga članka smatra se radnim vremenom. Najduže ukupno trajanje radnog vremena u tjednu, uključujući prekovremeni rad, ne može iznositi više od prosječno 48 sati u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca. Prema odredbi čl. 194. istog Zakona početak, završetak i raspored radnog vremena u zdravstvenim ustanovama u mreži javne zdravstvene službe propisuje pravilnikom ministar, a svaka ustanova svojim općim aktom utvrđuje pružanje zdravstvene zaštite putem smjena, dežurstva i pripravnosti prema potrebama stanovništva i pojedinih oblika bolničkog liječenja te mogućnosti zdravstvene ustanove. Ravnatelj organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za zakonitost rada.

9.3. Prema Pravilniku o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koje imaju sklopljeni ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (NN 87/02 i 9/03, 121/2003, 150/2008, 4/2014), počinje u 7.00 sati i završava u 15.00 sati za jutarnju smjenu.

10. U konkretnom slučaju, za dvoje radnika liječnika LK i RK, nesporno je utvrđeno da je poslodavac tražio i omogućio rad pojedinih liječnika da rade prekovremeno, te im je prekovremeni rad trajao duže od 180 sati godišnje u nadziranom razdoblju od 1.1. 2024. do 31.10.2024., odnosno duže od 250 sati prema osobitosti poslova zdravstvene zaštite, iako je nadzirano razdoblje kraće od jedne godine, odnosno konkretno 10 mjeseci, kako je to točno navedeno u izreci ove Presude, te je razvidno i iz Evidencija o radnom vremenu za pojedine radnike, zbog čega je nesporno da je 1. okr. pravna osoba, kao poslodavac postupila suprotno cit. odredbi Zakona o radu, u kojem djelu su se stekla sva bitna obilježja djela prekršaja iz odredbe članka 229.st.1.i 2.t.26. Zakona o radu, zbog čega joj je djelo u potpunosti uzeto dokazanim.

10.1. Naime, upravo iz materijalnih dokaza u spisu, prije svega iz Evidencije o radnom vremenu i rasporedu radnih vremena, list spisa br. 54-63, nedvojbeno je da je sub. specijalist abd. kirurgije DK, kod poslodavca u razdoblju od 1.1. do 31.10.2024. ostvario ukupno 607 sati prekovremenog rada, te spec. opće kirurgije RK kod poslodavca u razdoblju od 1.1. do 31.10.2024. ostvario ukupno 640 prekovremeni broj sati rada, list spisa br. 64-73, što je znatno više od Zakonom određenih 250 sati godišnje.

10.2. Dakle, iz materijalnih dokaza u spisu, iskazom svjedokinje ZK, a proizlazi i iz obrane okrivljenih koji ne osporavaju da su radnici ostvarili nezakoniti prekovremeni broj sati rada, analizirajući iste dokaze nedvojbeno je da je ostvaren za svakog liječnika više od 600 prekovremenih sati rada, a za isto je odgovoran poslodavac 1. okr. pravna osoba Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, pa nije potrebno posebno niti obrazlagati tu odgovornost 1. okr. pravne osobe.

10.3. Nadalje, nije prihvaćen navod obrane 1. okr. pravne osobe da uslijed manjka liječnika na tržištu rada nisu popunjena sistematizirana radna mjesta, što je jedino i raspisivati natječaj i primati radnike mogao ravnatelj, a ugovoreni su kapaciteti bolnice za sadržaj i opseg poslova u djelatnosti kirurgije, pa se prekovremenim satima pokriva nedostatak specijalista, zbog toga što ista obrana, iako djelomično točna, u konkretnom slučaju nije uzrok prekovremenog rada točno poimence nabrojenih liječnika i ostvareni prekovremeni sati rada u izreci ove presude, već je uzrok velikog prekoračenja prekovremenih sati rada, način rada i organizacija radnog vremena liječnika od strane poslodavca pravne osobe, koji je pravna osoba uvela u organizaciji rada kao normalno ponašanje, te je tako i dozvoljavalo i upravno vijeće ustanove i ravnatelj da se krše osnovna prava iz radnog odnosa, čime je prekovremeni rad liječnika trajao i znatno duže od 250 sati godišnje, uvažavajući i posebnosti djelatnosti.

10.4. Utvrđeno je da su liječnici navedeni u izreci ove presude u 2024. godini radili prekovremeno u pravilu duže od pedeset sati tjedno i duže od dvjesto pedeset sati godišnje, s obzirom na sklopljen Kolektivni ugovor, čime ne samo da se nezakonito postupa prema pojedinom radniku na štetu njegovih prava iz radnog odnosa već i ustanova ima troškova na osnova plaćanja prekovremenih sati rada i koliki je to udio u proračunu za plaću svih zaposlenih djelatnika.

10.5. Nadalje, uvidom u materijalne dokaze u spisu, posebno Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru i Evidencije o radnom vremenu, ne proizlazi da točno određene ostvarene prekovremene sate rada mjesečno, kako je navedeno u izreci, nije postojala nikakva potreba poslodavca niti slučaj više sile za traženje prekovremenog rada imenovanog liječnika niti o tome postoji pisani zahtjev poslodavca, kao izuzetak od pravila. Dakle, iz materijalnih dokaza u spisu, iskazom svjedokinje ZK, analizirajući iste dokaze nedvojbeno je da je ostvaren za imenovane liječnike više od 180 prekovremenih sati rada, odnosno 250 prekovremenih sati rada, a za isto je odgovoran poslodavac 1. okr. pravna osoba Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana, pa nije potrebno posebno niti obrazlagati tu odgovornost 1. okr. pravne osobe.

11. Nije prihvaćena obrana 1. okr. pravne osobe da su dužni postupati po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, da su kao zdravstvena ustanova u obvezi pružati zdravstvenu zaštitu neprekidno 24 sata, a što je jedino moguće organizirati raspodjelom liječnika u radnom odnosu na način da odrađuju prekovremene sate rade, uz pisani pristanak liječnika, ali isto ne oslobađa okr. pravnu osobu kao poslodavca dužnosti da radno vrijeme liječnika u svojoj zdravstvenoj ustanovi organizira u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji propisuje da maksimalno ukupno trajanje radnog vremena tjedno uključujući rad po dežurstvu i rad po pozivu ne može biti duže od 48 sati, a Zakonom o radu kojim je propisano da maksimalno ukupni rad tjednom ne može biti duže od 50 sati tjedno, a specifičnost posebnih poslova i zanimanja prepoznaje i Zakon o radu koji propisuje da prekovremeni rad pojedinih radnika ne smije trajati duže od 180 sati godišnje, osima ako je ugovoreno Kolektivnim ugovorom pa takav rad ne smije trajati duže od 250 sati godišnje, te se pisana ograničenja prekovremenih sati rada ne mogu i ne smiju premašiti jer se odnose na obvezu poslodavca da ga primjenjuju u konkretnom slučaju za svaki pojedini radni odnos radnika.

12. Nadalje, okr. pravna osoba pri tome se poziva i na postupanje u krajnjoj nuždi, jer je prekovremenim satima rada pojedinih liječnika pokrivala nedostatak specijalista u djelatnosti kirurgije, bez čega bolnica ne bi mogla opstati u sustavu zdravstva, krajnje da bi bila odgovorna za neosiguravanje zdravstvene zaštite prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti…. "a da iz tog razloga u uvjetima u kojima je morala i trebala organizirati rad, a bez mogućnosti novog zaposlenja zdravstvenih radnika bile onemogućena i nemoćna u provođenju svih zakona koji ju obvezuju, pa je morala povrijediti jedan od navedenih Zakona, jer ako organizira rad sukladno odredbama Zakona o radu povrijedit će Zakon o zdravstvenoj zaštiti pa tako ugroziti sigurnost zdravstvene zaštite, odnosno ugroza života i zdravlja ljudi da je veće zlo koje je prijetilo od prekršaja koji je počinjen…" pozivajući se na odredbu članka 19. Prekršajnog zakona.

12.1. Opisani navod obrane 1. okr. pravne osobe, razmatran i analiziran u konkretnom događaju utužene zgode, sve u smislu odredbe članka 19. Prekršajnog zakona, nije prihvaćen kao osnovan iz razloga što institut krajnje nužde podrazumijeva postupanje osobe na nepredviđene opasnosti koja je nastupila i u tijeku, izravno predstojeća i neskrivljena opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo manje ili jednako onom koje je prijetilo, a u konkretnom slučaju što je nesporno, radi se o načinu rada i organizaciji radnog vremena liječnika od strane poslodavca pravne osobe, koji nije nadilazilo uobičajeno stanje u redovitom poslovanju bolnice, koji je pravna osoba uobičajila organizirati suprotno citiranim zakonima i podzakonskim aktima na koje se i sama poziva, te se takva organizacija rada, s toliko prekovremenih sati rada liječnika nikako ne može dovesti sa postupanjem poslodavca u krajnjoj nuždi.

13. Nadalje, pravna osoba odgovorna je za prekršaj ako je do prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora od strane odgovorne osobe, dok je odgovorna osoba fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe.

14. Pri odmjeravanju kazne 1. okr. pravne osobe sud je cijenio sve okolnosti opisane čl. 36. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, stupanj krivnje, težinu počinjenih djela u odnosu na zaštićeno dobro, opasnost djela, te svrhu kažnjavanja, pobude iz kojih su prekršaji počinjeni, olakotne okolnosti nisu nađene, a od otegotnih okolnosti nađena je osuđivanost 1. okr. pravne osobe za prekršaj iz oblasti Zakona o radu, prema Potvrdi iz prekršajne evidencije MP, list spisa br. 75-76, pa je 1. okr. pravnoj osobi utvrdio novčanu kaznu za svako djelo posebno, a potom izrekao ukupnu novčanu kaznu u iznosu kao u izreci, vodeći računa o materijalnoj situaciji okrivljene pravne osobe, nalazeći da će se izrečenom kaznom dovoljno djelovati na 1. okr. pravnu osobu da ubuduće ne čini prekršaje, a i u svrhu opće prevencije, primjenom kazne odmjerene kako njezinoj krivnji, tako i imovinskom stanju.

15. Sud je u konkretnom slučaju na 1. okr. pravnu osobu primijenio odredbu čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona, tako da će se, ukoliko 1. okr. pravna osoba u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine novčane kazne ista smatrati plaćenom u cijelosti, u roku od 30 dana od dana primitka ove Presude.

16. Izreka o troškovima postupka temelji se na odredbama zakona kao u izreci te Rješenju Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka koji se odnose na troškove suda učinjene u ovom postupku, a izrečeni su u paušalnom iznosu ovisno o složenosti i trajanju postupka, a okrivljena 1. pravna osoba ih je dužni platiti jer su proglašeni krivima za prekršaje, dok u odnosu na 2. okr. odgovornu osobu troškovi ovog postupka padaju na teret ovog suda.

17. U odnosu na izreku pod VII. ove Presude, da se 2. okr. EK, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi oslobađa od optužbe, temeljem čl. 182.t.3. PZ-a, jer je utvrđeno da je okrivljenik pročelnik Službe za kirurgiju 1. okr. OB [adresa] i bolnice hrvatskih veterana za događaj utužene zgode, s pozicije pročelnika Službe za kirurgiju predlagao raspored rada, te dostavljao uobičajeni dnevni i mjesečni raspored rada svaki mjesec ravnateljstvu, a kako je nesporno da je obavljanje poslova morao zbog pomanjkanja specijalista, u to vrijeme bilo je zaposleno 14 dr. med. specijalista, a trebalo je biti 19 specijalista zaposleno u bolnici u djelatnosti kirurgije, radi obavljanja ugovorenih kapaciteta za kirurgiju pa je s pomanjkanjem liječnika zaposlenih u 1. okr. pravnoj osobi bio dužan osigurati obavljanje djelatnosti kirurgije, te s svoje pozicije pročelnika Službe nije mogao utjecati niti na zapošljavanje specijalista u svojem odjelu, a bez ravnatelja 1. okr. pravne osobe.

17.1. Naime, prema odredbi čl. 85. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 125/2019, 133/2020, 147/2020, 136/2021, 119/2022, 156/2022, 33/2023, 145/2023, 36/2024, 102/2025), ravnatelj organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa pravnu osobu i odgovoran je za zakonitost rada, a u svom radu odgovoran je upravnom vijeću, između ostaloga prema odredbi čl. 88. istog Zakona, ravnatelj može biti razriješen i prije isteka vremena na kojeg je imenovan ukoliko u svom radu krši propise i opće akte zdravstvene ustanove, pa je nesporno da je ravnatelj odgovorna osoba i u odnosu na zaštitu prava radnika iz radnog odnosa, te raspored radnog vremena, dok pročelnik službe/ voditelj odjela, prema Pravilniku o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnog mjesta u OB Zabok, 1. okr. „planira dnevni, tjedni i mjesečni medicinski rad u ustrojstvenoj jedinici, vrši raspored radnika u skladu s potrebama, zajedno sa glavnom sestrom službe/odjela, vodi evidenciju i nadzire pravilno korištenje radnog vremena i godišnjeg odmora radnika u ustrojstvenoj jedinici“, te se raspored liječnika dostavlja ravnateljstvu bolnice, kao i ostalim službama i odjelima bolnice radi homogenog funkcioniranja službe i uvida kada je koji od kolega dežuran, iz čega se mora zaključiti da je odgovorna osoba u odnosu na određivanje i raspoređivanje radnika u kojima su isti dužni obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se obavljaju poslovi poslodavca i tu odgovornost po svojoj funkciji i položaju u ustanovi ne može prebaciti na drugoga.

17.2. Dakle, pročelnik Službe za kirurgiju predlaže raspored radnog vremena, uobičajeni dnevni ili mjesečni raspored ravnateljstvu bolnice, ravnatelju, odnosno Upravnom vijeću zdravstvene ustanove koji na temelju prijedloga pročelnika donose raspored rada pa prihvaćaju i raspored liječnika u prekovremenom radu, kako je to označeno pod točkom 1. i 2. Optužnog prijedloga, za što nije odgovoran 2. okr. EK jer niti je u mogućnosti kao pročelnik Službe raspisivati natječaj, provoditi natječaj i popunjavati radna mjesta dr. med. specijalista, to je u nadležnosti i u opsegu poslova ravnatelja, slijedom čega, a u smislu odredbe čl. 61. Prekršajnog zakona okrivljenik 2. nije odgovorna osoba koja bi vodila poslove 1. okr. pravne osobe niti bi svojom voljom odlučivao o rasporedu o prekovremenim satima rada liječnika na tjednoj ili na mjesečnoj odnosno godišnjoj bazi, to isključivo radi u interesu službe po svojoj stručnoj savjesti u okviru zadanih mogućnosti pročelnika Službe po zahtjevima odgovorne osobe ravnatelja i odgovornih tijela ustanove, zbog čega na strani 2. okr. je donijeta presuda kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, nije dokazano da je počinio djela za koje se optužuje.

Temeljem iznijetog valjalo je riješiti kao u izreci.

U Zaboku 2. listopada 2025.

Zapisničar

Sutkinja

Ivanka Vinković,v.r.

Marija Bračun,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke, odnosno ovlaštenici pravo na žalbu, prema čl. 192. Prekršajnog zakona, imaju pravo podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude, zbog svih osnova prema odredbi čl. 194.st.1. Prekršajnog zakona.

Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u 3 istovjetna primjerka, putem ovog suda.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku 1. i 2.,

2. Ovlaštenom tužitelju,

3. Pismohrana, ovdje.-

Po pravomoćnosti:

1. Referadi za izvršenje ovog Suda.-

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte