Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Kžmp-8/2023-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca za mladež ovog suda Nives Nikolac kao predsjednice vijeća, Branka Ivića i Dijane Jakoliš kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Marijane Lokas, u kaznenom predmetu protiv opt. RT, zbog kaznenog djela iz čl. 229. st. 1. toč. 1. u svezi čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., - dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vukovaru od 27. travnja 2023. posl. br. Kmp-41/2020-27, u sjednici vijeća održanoj dana 2. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku – drugom sucu.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Vukovaru pod toč. I. od 27. travnja 2023. posl. br. Kmp-41/2020-27, na temelju čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24. i 72/25., - dalje u tekstu: ZKP/08) stavljena je izvan snage presuda Općinskog suda u Vukovaru posl. br. Kmp-41/2020-2 od 1. listopada 2020. kojom je izdan kazneni nalog protiv opt. RT zbog kaznenog djela teške krađe iz čl. 229. st. 1. toč. 1. u svezi čl. 228. st. 1. KZ/11, a pod toč. II. – IV. izreke na temelju čl. 453. toč. 3. ZKP/08 opt. RT oslobođen je od optužbe zbog kaznenog djela teške krađe iz čl. 229. st. 1. toč. 1. u svezi čl. 228. st. 1. KZ/11.

1.1. Temeljem čl. 158. st. 3. ZKP/08 oštećeni ČT s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom u iznosu od 10.500,00 HRK upućen je u parnicu.

1.2. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 odlučeno je da troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. – 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava suda.

2. Protiv te presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Vukovaru, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

3. Odgovor na žalbu podnio je osobno opt. RT, s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.

4. Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP/08, spis je prije nego što je dostavljen sucu izvjestitelju bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku.

5. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.

6. U pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da se prvostupanjska presuda zasniva na, za sada, pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju.

6.1. Naime, prvostupanjski sud smatra da nije mogao nakon provedenog dokaznog postupka nedvojbeno i izvan svake sumnje zaključiti da je opt. RT počinio kazneno djelo za koje se tereti optužnicom ODO Vukovar, jer da se optužba temelji isključivo na iskazu svjedoka (ujedno i supočinitelja) RTZ, a koji iskaz prvostupanjski sud nije prihvatio kao vjerodostojan i na kojem može temeljiti osuđujuću presudu. Za ovog svjedoka se navodi da aktualno konzumira terapiju jer boluje od depresije i pije tablete za spavanje te nije u najboljem psihičkom stanju, da se nije mogao orijentirati kada se dogodio utuženi događaj, u više pokušaja da nije mogao precizirati svoj odnos s opt. RT, da nije mogao precizirati većinu detalja glede inkriminiranog događaja i odnosa s opt. RT, što zbog proteka vremena, što zbog svog narušenog psihičkog stanja. Zbog toga, obrazlaže prvostupanjski sud u pobijanoj presudi, nije mogao isključiti obranu opt. RT kao istinitom. Nadalje, da ne bi bilo životno logično da je ČTZ fizički napao opt. RT zbog toga što nije htio priznati počinjenje predmetnog kaznenog djela, jer da s druge strane opt. RT kao motiv toga napada navodi to što je on sve ispričao policiji vezano za kazneno djelo kada je ČTZ otuđio mobitel koji je kasnije dao RT da ga proda za njega, što da je po prvostupanjskom sudu logičnije, nego tvrdnja RTZ o razlozima zbog kojih je fizički napao opt. RT.

6.2. Činjenica je da je u ovom postupku svjedok ČTZ presudom Općinskog suda u Vukovaru posl. br. Kmp-41/2020-2, kojom je na temelju čl. 541. st. 1. i 2. ZKP/08 prihvaćen zahtjev ODO Vukovar i izdan kazneni nalog kojim je proglašen krivim da je kao supočinitelj (s opt. RT) počinio kazneno djelo teške krađe iz čl. 229. st. 1. toč. 1. u svezi čl. 228. st. 1. KZ/11 na štetu ČT, koja presuda je postala pravomoćna, a temeljila se na potpunom i okolnosnom priznanju u tom postupku 2.opt. RTZ. Činjenica je i to da je protiv spomenute presude Općinskog suda u Vukovaru kojom je izdan kazneni nalog u odnosu na opt. RT, isti podnio prigovor te je optužno vijeće Općinskog suda u Vukovaru ispitujući optužnicu ODO Vukovar sukladno čl. 542. st. 5. ZKP/08 potvrdilo optužnicu ODO Vukovar posl. br. KOmp-DO-234/2020-1 protiv opt. RT rješenjem posl. br. Kovm-34/2020-6. Nadalje, činjenica je da je ČTZ u ovom postupku iskazivao u svojstvu svjedoka, da je svjedok propisno upozoren po čl. 286. st. 1. i čl. 288. st. 3. ZKP/08, dakle između ostalog upozoren je da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Tako upozoren svjedok ČTZ, na što u svojoj žalbi osnovano ukazuje državni odvjetnik, u bitnom je detaljno i okolnosno opisao na čiju inicijativu i kako je počinjeno utuženo kazneno djelo na štetu ČT provalom u njegovu kuću u [adresa] u [adresa] ( u kojoj ulici živi i opt. RT). Ukoliko je pak prvostupanjski sud smatrao da se iskaz u ovom postupku ispitanog u svojstvu svjedoka RTZ ne može ocijeniti vjerodostojnim, zbog njegova narušena psihičkog zdravlja, u pravu je državni odvjetnik kada u žalbi ističe da sud nije kvalificiran iz tog razloga ocijeniti iskaz svjedoka nevjerodostojnim, bez prethodno pribavljene medicinske dokumentacije i mišljenja stručne osobe.

6.3. Upitan je i zaključak prvostupanjskog suda da nije životno logično da je ČTZ fizički napao opt. RT jer RT nije htio priznati počinjenje predmetnog kaznenog djela te da je logičnija obrana optuženika da ga je ČTZ fizički napao iz razloga što je on ispričao policiji o onome što je znao vezano za mobitel koji mu je RT dao da ga proda za njega. Naime, ČTZ je mogao imati motiv za fizički napad na opt. RT jer isti nije priznao počinjenje predmetnog kaznenog djela, a kojeg je priznao u tom postupku opt. ČTZ, da ga je zajedno počinio s opt. RT, jer se ČTZ opravdano mogao smatrati "nasamarenim" što je on jedini odgovarao za kazneno djelo koje su prema njegovoj obrani počinili njih dvojica, a tu je i pitanje imovinskopravnog zahtjeva oštećenika, odnosno naknade štete, koju bi onda u konačnici snosio sam ČTZ, budući je on proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela na štetu ošt. ČT. Vezano za naprijed navedeno, valja ukazati i na to da je svjedok ČTZ u svom iskazu kazao da on ne zna je li opt. RT u tom predmetu koji se vodio protiv njega (krađa mobitela) davao policiji ili sudu kakvu izjavu, izričito navodeći da je on RT fizički napao u kafiću u [adresa], iz razloga jer isti nije htio priznati da je počinio predmetno kazneno djelo za koje se vodi ovaj postupak. S druge strane, iz obrane opt. RT nije jasno je li ga ČTZ u kafiću u [adresa] fizički napao nakon što ga je on prethodno susreo i pitao zašto ga je umiješao u predmetnu krađu na štetu UT ili je to bilo prije toga, budući je optuženik iskazao, citat: "Osim ovog puta kada sam ČTZ sreo i pitao ga zašto je to napravio i mene umiješao u krađu u kući UT, sreo sam RTZ i jednom u kafiću u centru [adresa] te je on tom prilikom mene napao s leđa i udario me jednom u leđa te sam ga ja odgurnuo. Nakon toga gazda kafića ga je izbacio van i pozvao policiju.".

7. Slijedom svega naprijed navedenog trebalo je riješiti kao u izreci na temelju čl. 483. i čl. 484. st. 1. ZKP/08, s time da će prvostupanjski sud u ponovljenom suđenju izvesti sve već provedene dokaze, kao i nove ukoliko će ih naći opravdanim, pa tako ako ocijeni neophodnim provesti odgovarajuće vještačenje svjedoka RTZ, prema potrebi provesti suočenje između opt. RT i svjedoka RTZ na temelju čl. 289. st. 4. i 5. ZKP/08, razjasniti kada se zbio događaj u kafiću u [adresa] koji spominju i optuženik i svjedok, je li se taj događaj zbio prije ili poslije 29. prosinca 2017. kada bi bilo počinjeno utuženo kazneno djelo, te će ukupnost tako izvedenih dokaza valjano analizirati, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti i u međusobnom odnosu, pa ih kao takve ocijeniti. Novu odluku prvostupanjski sud je dužan, sukladno čl. 459. st. 5. ZKP/08, valjano i temeljito obrazložiti.

U Šibeniku 2. listopada 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Nives Nikolac