REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

49000 Krapina, Trg dr.Mirka Dražena Grmeka 1

Poslovni broj P-164/2025-110.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji tog suda Nataši Večković Jurman, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika OR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Romeo Herceg, odvjetnik u Zaboku protiv tuženice-protutužiteljice KR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Željka Pintarić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Korušić, Hrg i Vukalović iz Varaždina, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon održane glavne i ne javne glavne rasprave, zaključene 8. rujna 2025. u prisutnosti tužitelja-protutuženika osobno uz punomoćnika Romea Hercega, odvjetnika iz Zaboka, te tužene-protutužiteljice osobno uz punomoćnicu Željku Pintarić, odvjetnicu iz Odvjetničkog društva Korušić, Hrg i Vukalović j.t.d. iz Varaždina, 2. listopada 2025. donio je, objavio je,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da obiteljska kuća u [adresa] građevinske bruto površine 244,57 m2 s pomoćnim gospodarskim objektima-spremištem poljoprivredne mehanizacije građevinske bruto površine 91,11 m2, i pomoćnom zgradom- nadstrešnicom građevinske bruto površine 43,81 m2 sve izgrađeno na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] oranica od 2657 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu tužitelja OR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u ¾ dijela, a tuženice-protutužiteljice KR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u ¼ dijela, pa je tuženica-protutužiteljica dužna trpjeti da se ova bračna stečevina u naznačenom suvlasničkom razmjeru podijeli, sve u roku od 15 dana.

II. Tuženica-protutužiteljica KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužna je tužitelju-protutuženiku ĆR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi parnični trošak u iznosu 16.170,49 EUR uz zakonsku zateznu kamatu po stopi određenoj primjenom čl. 29 st. 2 Zakona o obveznim odnosima i čl. 12a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena tekuću od 2. listopada 2025. pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

III.Odbija se tužena-protutužiteljica sa protužbenim zahtjevom koji glasi:

" Utvrđuje se da su tužitelj-protutuženik OR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i tužena-protutužiteljica KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnici nekretnine čkbr. [katastarska čestica] oranica od 2657 m² upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to OR u 11/20 dijela, a KR u 9/20 dijela, i OR je dužan trpjeti upis prava suvlasništva KR u zemljišnim knjigama na nekretnini čkbr. [katastarska čestica] oranica od 2657 m² upisana u zk.ul.

1210 k. o. [katastarska općina] u 9/20 dijela.

Nalaže se tužitelju-protutuženiku ĆR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženici-protutužiteljici KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 15.420,13 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. ožujka 2016. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tužitelju-protutuženiku ĆR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženici-protutužiteljici KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 20.000,00 EUR u protuvrijednosti kuna prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16. travnja 2021. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tužitelju-protutuženiku ĆR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženici-protutužiteljici KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe".

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik nekretnine u naravi oranica na kojoj je izgrađena obiteljska kuća, kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 2657 m2. Nadalje navodi da je sa pok. bakom LR **.**.1992. godine sklopio Ugovor o doživotnom uzdržavanju temeljem kojeg je kao davatelj uzdržavanja između ostalog stekao i vlasništvo predmetne nekretnine, a što je utvrđeno i Presudom Općinskog suda u Krapini, poslovni broj P-720/1996-5. od 11.10.1996. godine. Tužena da je njegova bivša supruga, a koji brak je razveden pravomoćnom Presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj P Ob-32/2016. od 14.4.2016. godine. Predmetnu nekretninu da je imao u vlasništvu kada je sklopio brak 1993. godine i ona ne predstavlja zajednički rad njega i tužene, pa da je njegova vlastita imovina. Prilikom legalizacije također da je snosio sve troškove.

Navodi da u trenutku podnošenja tužbe u kući živi tužena sa njihovim punoljetnim kćerima, jer da ga je tužena prijavila zbog nasilja u obitelji i da mu je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, radi čega živi u klijeti bez struje i sa hladnom vodom. Međutim, tijekom postupka da je oslobođen od optužbe da bi počinio nasilje u obitelji, a što da je vidljivo iz Rješenja poslovni broj 2Pp-J-177/2016. od 16.03.2016. godine a kojim je ukinuta zaštitan mjera zabrane približavanja, te se može vratiti stanovati u svoju kuću, ali to neće učiniti iz razloga što bi tužena opet neosnovano ga prijavila. Tijekom postupka tužitelj je prvotno postavio tužbeni zahtjev za iseljenje kojeg je povukao, a podneskom od 7.studenog 2016. godine preinačio tužbu te postavio novi tužbeni zahtjev za utvrđenje bračne stečevine odnosno suvlasničkih dijelova na predmetnim stvarima. Tužitelj je preinačio tužbu prije okončanja prethodnog postupka.

Na pripremnom ročištu 6. lipnja 2017. godine punomoćnica tužene se nije protivila preinaki tužbe i tužbenog zahtjeva. Sud je Rješenjem 6. lipnja 2017. godine prihvatio preinaku tužbe i tužbenog zahtjeva pod poslovnim brojem Ps-1/2017.

2. U svom odgovoru na tužbu, tužena navodi da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu parničnih stranaka, te da je samo formalno upisana na tuženika, te da na temelju članka 277. Zakona o braku i porodičnim odnosima je propisano da imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, i njihova je zajednička imovina. Protivi se navodima da tužena i njihova zajednička djeca nemaju pravo stanovati u predmetnoj obiteljskoj kući, bez obzira što je brak između parničnih stranaka razveden.

Predlaže odbiti tužitelja s tužbom, te postavlja protutužbeni zahtjev da bračnu stečevinu stranaka predstavljaju nekretnine označene sa kčbr. [katastarska čestica] u naravi kuća sa garažom, drvarnica sa garažom i staja površine 2657 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasničkom omjeru ½ dijela i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja klijet i vinograd koji je zasađen sa novih 700 trsova postavljenim stupovima, u suvlasničkom omjeru 1/3 dijela odnosno 2/3 dijela za tužitelja- protutuženika. Također u protutužbenom zahtjevu navodi da su u braku stečene i pokretnine tj. malčar veliki, freza, velika šprica za traktor, dvije flakserice, samohodna kosilica, agregat, kompresor, bačve za vino (drvo i inox), mašina za mljevenje grožđa, hidraulična preša za grožđe, sijačica za kukuruz, motokultivator, motorna pila, dva velika miksera za stočnu hranu. Smatra da su suvlasnici predmetnih pokretnina u ½ dijela. Također navodi da je tijekom trajanja braka ušteđen iznos od 40.000 EUR-a, da je plaćana stambena štednja kod stambene štedionice PBZ koju da je tužitelj- protutuženik podigao i to iznos od 30.840,27 kn, a da je plaćao i životno osiguranje kod Osiguravajućeg društva Allianz d.d. Zagreb. S te osnove predlaže da se utvrdi da i to predstavlja bračnu stečevinu svakog u ½ dijela.

3. U svom podnesku od 8.11.2016. godine tužitelj se očitovao na protutužbu kao i na navode iz odgovora na tužbu, te između ostalog naveo da djelomično priznaje činjenicu da je kuća u [adresa] izgrađena za vrijeme trajanja braka,. te da je izgrađena zajedničkim radom za vrijeme važenja Zakona o braku i porodičnim odnosima prema kojem su supružnici suvlasnici imovine koju su stekli tijekom braka razmjerno svom doprinosu stjecanja iste, te s tog osnova je njegov doprinos u stjecanju nekretnine daleko veći od doprinosa tužene. Prije izgradnje predmetne kuće da je stekao pravo vlasništva nekretnine na kojoj je kuća izgrađena temeljem Ugovora o doživotnog uzdržavanja zaključenog sa bakom LR, pa nekretnina tj. gradilište kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 2657 m2 predstavlja njegovu posebnu imovinu koju je unio u brak. Tijekom gradnje kuće i gospodarskih zgrada, navodi, da je bio zaposlen u građevinskom poduzeću Zagreb i njegova plaća je bila oko 6.500,00 kn, a primao je i terenski dodatak od 3.000,00 do 4.000,00 kn, a tužena je bila nezaposlena. Tijekom izgradnje kuće i gospodarskih zgrada osobnim radom su u pomagali i mještani i to je bio njihov dar njemu, a ne i tuženoj, jer je on i njima pomagao, pa su mu na taj način uzvraćali usluge. Od poslodavca prilikom gradnje kuće dobio je na dar građevinski materijal, 16 kamiona šljunka i sipine, a što je u cijelosti ugrađeno u građevinske objekte izgrađene tijekom trajanja braka.

U odnosu na odgovor na protutužbu navodi da nije sporno da su sklopili brak koji je razveden, kao što nije sporno da su gradili obiteljsku kuću sa garažom, podrumom i drvarnicom te staju, a također i klijet, te da su zasadili trsove. U odnosu na izgradnju obiteljske kuće i gospodarskih objekata navodi da se očitovao već ranije, a što se tiče vinograda i klijeti kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , površine 154 čhv isto da je naslijedio po djedu i baki i predmetna nekretnina ne predstavlja bračnu stečevinu već njegovu posebnu imovinu. S naslova eventualnih ulaganja u tu nekretninu tijekom braka, tužena-protutužiteljica može imati samo obveznopravni zahtjev. Iako je u zemljišnoj knjizi upisan kao suvlasnik nekretnina u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ½ dijela, faktično on je samovlasnik tih nekretnina, jer je između pravnih prednika uknjiženih suvlasnika pred dugi niz godina provedena izvansudska dioba, tako da su sve nekretnine iz tog z.k.uloška pripale njegovim prednicima, a po njima i njemu, dok su prednici preostalih uknjiženih suvlasnika dobili u vlasništvo druge nekretnine. Ne osporava da pojedine pokretnine predstavljaju bračnu stečevinu.

Od ušteđevine navodi da je prije braka imao 16.000,00 DEM odnosno sada oko cca 8.000,00 EUR-a i da taj iznos predstavlja njegovu posebnu imovinu. Za vrijeme trajanja braka dobio je od svoje braće isplatu od 15.000,00 EUR-a na njegova suvlasničkog udjela u obiteljskoj kući, te je taj isplaćen iznos sastavni dio iznosa deviza koji je bio oročen u PBZ. Od oročenih 40.000,00 EUR-a, 23.000,00 EUR-a da je predstavljalo njegovu posebnu imovinu, a 17.000 EUR-a bračnu stečevinu. Oročeni devizni depozit da je razročen za vrijeme braka, te da je po isplati deviza s bankovnog računa tužena- protutužiteljica iz ormara u kući u [adresa] gdje su devize stajale bez dopuštenja i bez dogovora s njim uzela i prisvojila iznos od 20.000 EUR-a dakle, cjelokupnu bračnu stečevinu i dio njegove posebne imovine. Kasnije da je on uzeo preostalih 20.000 EUR-a koji su njegova posebna imovina. Kunska sredstva od stambene štednje iskorištena su za podmirenja legalizacije objekata i to oko 28.000,00 kn a preostali iznos je utrošen za vrijeme trajanja braka za potrebe kućanstva.

Predlaže da sud po provedenom postupku donese Presudu kojom će utvrditi da obiteljska kuća u [adresa] bruto površine 244,57 m2 s pomoćnim gospodarskim objektima-spremištem poljoprivredne mehanizacije građevinske bruto površine 91,11 m2 i pomoćnom zgradom –nadstrešnicom građevinske bruto površine 43,81 m2 sve izgrađeno na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] oranica od 2657 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu i to u ¼ dijela tužene, a ¾ dijela imaju pripasti njemu. Također predlaže da sud odbije protutužbeni zahtjev tužene radi utvrđenja da nekretnine čkbr. [katastarska čestica] u naravi klijet i vinograd predstavljaju bračnu stečevinu stranaka i to tužene-protutužiteljice u 1/3 dijela, a njega kao tužitelja-protutuženika u 2/3 dijela. Nadalje predlaže da se odbije i protutužbeni zahtjev u odnosu na isplatu od 20.000,00 EUR-a te iznos od 15.420,00 kn kao dijela bračne stečevine.

4. Tijekom postupka tj. konkretno na glavnoj raspravi 2. ožujka 2021. stranke su sklopile Sudsku nagodbu pod poslovnim brojem P Ob-85/2017. kojom su uredili da će tužitelj-protutuženik tuženoj-protutužiteljici na ime njezinog ulaganja u nekretninu kčbr. [katastarska čestica] u naravi vinograd i klijet upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] isplatiti iznos od 7.000,00 kn do 15. travnja 2021. Također su u sudskoj nagodbi decidirano naveli da tužena-protutužiteljica povlači i odriče se tužbenog zahtjeva koji se odnosi na utvrđenje da je suvlasnica nekretnine kčbr. [katastarska čestica] u naravi vinograd i klijet upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Nadalje su uredili i kome će pripasti koje pokretnine, te da između sebe kao stranke nemaju više nikakvih potraživanja u svezi pokretnina koje su predmet ovoga postupka, kao i nikakvih potraživanja u svezi nekretnine kčbr. [katastarska čestica], a koja je u naravi vinograd i klijet.

5. Nakon sklapanja sudske nagodbe među strankama je i nadalje ostalo sporno da li nekretnina čkbr. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja se sastoji od obiteljske kuće, spremišta poljoprivredne mehanizacije, nadstrešnice, pomoćne zgrade te oranice, predstavlja bračnu stečevinu i u kojim omjerima, kao što je ostalo i sporno da li bračnu stečevinu predstavlja devizna štednja u iznosu od 40.000 EUR-a te stambena štednja u iznosu od 38.840,27 kn i ako predstavlja u kojim omjerima.

6. U ovosudnom predmetu sud je donio Odluku pod poslovnim brojem P Ob- 85/2017-73. , 16. travnja 2021. godine koja je ukinuta Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Ob-970/2021-6., 24. rujna 2024. godine.

7.U tijeku dokaznog postupka, kao i u tijeku ponovljenog dokaznog postupka, sud je izvršio uvid u Izvadak iz zemljišne knjige broj 1210 (list 3 spisa), Presudu poslovni broj P-720/1996. od 11. listopada 1006. godine (list 4 i 5 spisa), Rješenje Ureda državne uprave Krapinsko zagorske županije, Služba za gospodarstvo i imovinsko pravne poslove Klasa: UP/I-320-02/16-01/84, Urbroj:2140-02/2-16-5 od 23.2.2016. (list 6 spisa), Presudu poslovni broj P Ob-32/2016. od 14. travnja 2016. (list 7 spisa), Presudu poslovni broj PpJ-177/2016. od 13. travnja 2016. (list 8 do 10 spisa), Rješenje poslovni broj PpJ-177/2016. od 16.03.2016. (list 11 spisa), Rješenje o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapina od 26.11.2015. (list 2o do 22 spisa), Rješenje o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapina od 25.11.2015. (list 23 do 26 spisa), Ugovor o nenamjenskom oročenom depozitu (list 27 spisa), Nalozi klijenta sa obrascem od 12.10.2015.(list 28 do 31 spisa), Prekid Ugovora o stambenoj štednji od 15.3.2016. (list 32 spisa), Izračun raskida oročenog depozita na dan 12.2.2016.(list 43 spisa).

Proveden je dokaz saslušanjem tužitelja-protutuženika ĆR (list 67, 190, 375 i 376 spisa), tužene-protutužiteljice (list 67, 68, 191 i 376 spisa), svjedoka AR (list 70 spisa), AR SR (list 70 i 71 spisa), ČR (list 71 spisa), ĆR PR (list 71, 72, 373 i 374 spisa), JR (list 72 spisa), ĆR (list 73 spisa), BR (list 73 i 74 spisa), UR (list 74 spisa). Izvršen je uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina ing. građevinarstva NR od 13. prosinca 2018. (list 108 do 141 spisa).

Izvršen je uvid u Dopis općine Đurmanec od 15. svibnja 2020. (list 200 spisa), Račun 48/4/4 od 29.6.2015. (list 202 spisa), Dopis i Račun od 25. svibnja 2020. (list 204 i 205 spisa), Potvrdu općine Đurmanec Upravni odjel od 3. ožujka 2016., 23.studenoga 2015., (list 211 do 214 spisa), Rješenje Hrvatskih voda od 29.06.2017. (list 217-221 spisa).Saslušan je svjedok FR (list 374 i 375 spisa).

8. Iz uvida u Izvadak iz zemljišne knjige broj 1210 (list 3 spisa), utvrđeno je da je čkbr. [katastarska čestica] upisana kao vlasništvo tužitelja-protutuženika.

9. Iz uvida u Presudu poslovni broj P-720/1996. od 11. listopada 1006. godine (list 4 i 5 spisa), utvrđeno je da je istom presuđeno da je tužitelj OR iz [adresa] temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenim dana 17.12.1992. godine pod poslovnim brojem R2-151/1992. sa bakom OR LR iz [adresa] stekao pravo vlasništva i na 7/9 dijela čkbr. [katastarska čestica] šuma sa 1365 čhv, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te u 142/180 dijela čkbr. [katastarska čestica] oranica sa 779 čhv, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , te da se temeljem te Presude ima izvršiti zemljišnoknjižni prijenos navedenih nekretnina na njegovo ime i u vlasništvo.

10. Iz uvida u Rješenje Ureda državne uprave Krapinsko zagorske županije, Služba za gospodarstvo i imovinsko pravne poslove Klasa: UP/I-320-02/16-01/84, Urbroj:2140-02/2-16-5 od 23.2.2016. (list 6 spisa), utvrđeno je da je tužitelj- protutuženik investitor ozakonjenih , dovršenih slobodno stojećih : manje zahtjevne stambene zgrade, jednostavne zgrade poljoprivredne namjene-spremište poljoprivredne mehanizacije te pomoćne zgrade u funkciji osnovne zgrade- nadstrešnica, izgrađenih na zemljištu označenih sa katastarskom česticom broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da se oslobađa plaćanje naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta.

11. Iz uvida u Presudu poslovni broj P Ob-32/2016. od 14. travnja 2016. (list 7 spisa), utvrđeno je da pod tim poslovenim brojem i tog datuma razveden brak između stranaka koji je sklopljen dana 23. listopada 1993. godine.

12. Iz uvida u Presudu poslovni broj PpJ-177/2016. od 13. travnja 2016. (list 8 do 10 spisa), utvrđeno je da je okrivljenik OR oslobođen od optužbe da bi dana 16. ožujka 2016. godine oko 16,20 sati u mjestu [adresa] u hodniku obiteljske kuće počinio nasilje u obitelji prema ženi KR na način da bi istu vrijeđao i psovao pogrdnim riječima "jebo ti bog mater, kurva, prasica, idi si kod mame na puntanje", a zatim da bi istu i fizički napao na način da joj je stavio ruke na ramena sa leđa i odgurnuo od sebe, a čime da je kod iste prouzročilo osjećaj straha i ugroženosti.

13. Iz uvida u Rješenje poslovni broj PpJ-177/2016. od 16.03.2016. (list 11 spisa), utvrđeno je da se okrivljeniku OR iz [adresa] ukida primijenjena mjera opreza-zabrana približavanja žrtvi nasilja u obitelji, prema ženi KR, a izrečena Rješenjem Prekršajnog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj 2.PpJ-177/2016. od 17. ožujka 2016. godine.

14. Iz uvida u Rješenje o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapina od 26.11.2015. (list 2o do 22 spisa), utvrđeno je da je citiranim Rješenjem ozakonjena, a povodom zahtjeva ĆR iz [adresa] dovršena slobodnostojeća manje zahtjevna stambena zgrada, dovršena slobodnostojeća jednostavna zgrada poljoprivredne namjene-spremište poljoprivredne mehanizacije, dovršena slobodnostojeća pomoćna zgrada u funkciji osnovne zgrade-nadstrešnica i potporni zid.

15.Iz uvida u Rješenje o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapina od 25.11.2015. (list 23 do 26 spisa), utvrđeno je, da je povodom Zahtjeva Krsnik Marijan iz [adresa] donijeto citirano Rješenje kojim se ozakonjuje dovršena slobodnostojeća jednostavna zgrada poljoprivredne namjene-klijet , a koji zahtjev je podnijet 27.6.2013. godine,.

16. Iz uvida u Ugovor o nenamjenskom oročenom depozitu (list 27 spisa)- PBZ premium štednja plus paket u valuti, utvrđeno je da je sklopljen između Privredne banke Zagreb d.d. i ĆR iz [adresa]. Prema citiranom Ugovoru banka se obvezuje primiti, a deponent tj. OR položiti na račun iz prethodnog stavka ovog članka iznos od 40.000 EUR-a, na rok oročenja 1 godina, 1 mjesec, koji teče od 12.10.2015. do 12.11.2016.

17. Iz uvida u Naloge klijenta sa obrascem od 12.10.2015.(list 28 do 31 spisa), utvrđeno je da je stanje na računu ĆR iz [adresa] sveukupno 41.048,18 EUR-a.

18. Iz uvida u Prekid Ugovora o stambenoj štednji od 15.3.2016. (list 32 spisa), utvrđeno je, da je banka vlasniku računa ĆR vezano uz Zahtjev za isplatu sredstava stambene štedne od 15.3.2016. godine dostavljen Obračun sredstava za isplatu. Stanje računa stambene štednje da je 4.084,70 EUR-a. Ugovor o stambenoj štednji da je sklopljen 11.9.2010. godine. Navedena štednja da mu je isplaćena 18.3.2016. godine u iznosu od 4.080,07 EUR-a odnosno 30.840,27 kn.

19. Iz uvida u Izračun raskida oročenog depozita na dan 12.2.2016.(list 43 spisa) i Prometa za devizna oročenja (list 44 spisa), utvrđeno je, da je isplaćeno klijentu ĆR iz [adresa] od strane Privredne banke Zagreb iznos od 40.058,35 EUR-a, a koja glavnica od 40.000,00 EUR-a je bila oročena i to dana 12.02.2016. godine.

20. Iz iskaza tužitelja-protutuženika ĆR (list 67 i 190 spisa), utvrđeno je da je sa tuženom bio u braku 23 godine.

Kuću su gradili novu na nekretnini koja je bila njegovo vlasništvo. Za vrijeme trajanja braka bio je zaposlen. Njegova mjesečna primanja bila su od 8.000,00 do 10.000,00 kn. U firmi u kojoj je radio kao dar od poslodavca dobio je šljunak i pijesak prilikom gradnje kuće.

Kuću su počeli graditi u 8. mjesecu 1997. godine, a te godine se u 4. mjesecu zaposlio. Kuća je bila pod krovom 1999. godine i bila je useljiva. Najveći doprinos prilikom gradnje kuće je bio njegov, pomagali su mu susjedi i prijatelji. Susjedima i prijateljima, još dok nije bio u braku je to odradio te su mu oni to uzvratili kada je on gradio kuću. Prije sklapanja braka imao je ušteđevinu od 16.000 maraka i automobil i tu ušteđevinu je utrošio u gradnju obiteljske kuće za vrijeme trajanja braka. Tužena- protutužiteljica nije imala ušteđevine, pomagala je prilikom gradnje kuće što je kuhala, a sav rad je bio njegov. Za vrijeme trajanja braka tužena-protutužiteljica nije bila zaposlena.

Brak je zaključen 1993. godine. Kuća je legalizirana 2016. godine i on je snosio te troškove. To je bilo sveukupno 35.000,00 kn, s time da je sada dobio da mora platiti vodoprivrednu naknadu u iznosu od 7.500,00 kn.

Bilo je oročenih u banci 40.000,00 EUR-a. Taj novac je digao. Od toga je 15.000 EUR-a dobio od svoje braće nakon smrti oca, jer se odrekao svog dijela u kući i za taj novac je kupio auto, a nešto novaca je potrošio. Iznos od 20.000,00 EUR-a je bio u njegovom kaputu u ormaru u džepu. Međutim, kada je po prijavi svoje bivše supruge završio u zatvoru, taj novac je nestao, a prije toga je suprugu 5.2.2016. godine našao u preljubu. Tom prilikom nestalo mu je 13 pari odijela, cipele, kutija sa alatima, kao što su mu i nestali svi papiri od banke, liječnička dokumentacija.

Imao je stambenu štednju kod Privredne banke. Prekinuo ju ju za vrijeme braka, jer je trebao vratiti novac i to sestri. Nema nikakav dokaz da su mu braća isplatila 15.000,00 EUR-a i tužena je bila s time upoznata. Nije protiv tužene kada mu je nestalo 20.000,00 EUR-a pokretao nikakav postupak, jer ne bi to mogao dokazati, iako je to policiji rekao. Uz pratnju policije došao je u kuću i uzeo neke osobne stvari i to uz prisustvo policije i to ljetne stvari i odmah im je rekao da su mu nestali novci, te su mu rekli da to riješi sa svojim odvjetnikom, a također dobio je i zabranu približavanja kući zbog lažnog prijavljivanja tužene te je kasnije i dobio dva puta oslobađajuću odluku. Klijet zajedno sa vinogradom dobio je negdje 1985. godine kao dar od djeda i bake s time da je on klijet izgradio znači prije braka.

Iz dopunskog saslušanja tužitelja-protutuženika utvrđeno je da vinograd nije posjećen, nego se radi o starom vinogradu koji se je samo nadopunjavao. HR poklonio je jednu do dvije palete cigle i oko 10 vreća cementa i to je dovezeno sa Kamionom Tamićem od 3,5 tone. BR je pomagao kod radova jedno pet puta, a njegov sin jedanput ili dva puta. Hranu za radnike nije davao otac tužene, nego ju je on kupovao. U kuću su uselili na jesen 1999. godine. U jesen kuća je bila useljiva. Prije useljenja su napravili cijelu kuću. Otac tužene nije im dao drvene stupove za vinograd. Nikada u vinogradu nisu bili drveni stupovi, prvo su bili kolci, a nakon toga željezni i betonski stupovi. Gospodarska zgrada radila se paralelno s kućom, a drvarnica se radila poslije negdje 2000., 2001. Za vrijeme gradnje kuće živjeli su kod njegovih gdje je on rođen, živjeli su kod susjeda IR i TR, 6 mjeseci su živjeli kod roditelja tužene, a nakon čega ih je njezina majka istjerala. Nisu ništa plaćali, ali je kupovao sve namirnice, a poslije toga su išli živjeti kod ZR. Stambenu štednju otvorili su kad su živjeli u novoj kući, ali ne zna koje godine, novac je digao kada je bio u braku jer je sestri trebao vratiti novac za legalizaciju. Ne sjeća se da li je plaćao trajnim nalogom stambenu štednju.

Bila je ušteđevina od 40.000,00 EUR-a s time da 15.000,00 EUR-a je dobio poslije smrti svojeg oca, 8.000,00 EUR-a odnosno 16.000,00 maraka je imao ušteđevinu prije braka, a ostalo je uštedio od svoje plaće s time da je tu ušteđevinu koju je imao prije braka utrošio u gradnju kuće. Iznos od 15.000,00 EUR-a, nije potrošio na ništa, a koje je dobio poslije smrti svojeg oca. Krovište na klijeti nije mijenjano. Za vrijeme trajanja braka radila se fasada. Prozore nisu mijenjali, jedino vrata koja su bila razbijena prilikom provale. Klijet je nadograđena 2x4 metara i to je spremište alata. Nakon prekida bračne zajednice to spremište je uredio tj. postavio struju i knauf. I stambena štednja i ušteđevina kada ju je podigao isplaćena je na njegov račun.

Do 1. srpnja 1999. godine kuća je bila useljiva. Nije se na kući do useljenja ništa radilo, osim nekakvog namještaja.

20.1. Tužitelj-protutuženik dopunski je saslušan na glavnoj raspravi 8. rujna 2025. godine (list 375 i 376 spisa) kojom prilikom je iskazao da njegova ušteđevina od 40.000,00 EUR, se sastoji od toga, da je dobio poslije smrti oca 15.000,00 EUR, svojim radom prije braka da je uštedio 8.000,00 EUR možda čak i više, prodala se krava za koju je dobio 3.000,00 EUR. Sve te novce uložio je u banku i oročio ih, prvo na godinu dana, pa slijedeću opet na godinu dana, i dobivao je na te novce velike kamate, i opet sve oročio i tako se došlo do 40.000,00 EUR.

Podigao je 2016. godine svih 40.000,00 EUR sa štednje. Kada je otišao u pritvor, u kući je ostalo 40.000,00 EUR. Kada se vratio iz pritvora u kući je ostalo samo 20.000,00 EUR, a KR je uzela 20.000,00 EUR i on je to prijavio policiji, ali su mu rekli da ne mogu po tome postupiti jer su još u braku, a znade da je to ona uzela, jer nije bilo nikakve provale. Sama je izjavila da je bilo u njegovom kaputu koji se nalazio u ormaru u džepu samo 20.000,00 EUR, a on znade da je bilo 40.000,00 EUR. KR nije znala da je on digao novac, ali je sama rekla da je u kaputu bilo 20.000,00 EUR. Od tih 20.000,00 EUR koje je ostalo kupio je auto i to za 10.000,00 EUR, a za ostatak je kupovao sve što je bilo potrebno kćerima od škole do hrane i to je plaćao sve do vremena dok nije došla sudska Odluka o visini uzdržavanja. Nakon pritvora je otišao živjeti u klijet, ali su svaki tjedan njegove kćeri OR i O dolazile po špeceraj koji je on kupovao i nosile ga doma. Od sestre je posudio 30.000,00 kn za legalizaciju bez obzira što je imao ušteđevinu jer je imao u banci oročenu ušteđevinu tj. dobio je kamate. Sestri je vratio taj novac u dane kada su nastali problemi u braku i kada je kod njih dolazila svaki dan policija.

Smatra da iskaz njegove kćeri ĆR, da on ne komunicira sa njom i ne pita za nju nije istinit, već da ju je tako naučila majka, jer fakultet u Zagrebu je skup i ne bi se mogla školovati od toga što joj je znao dati djed, a on je za jednu i drugu mjesečno dok nije došla Odluka o uzdržavanju davao i trošio oko 5.000,00 kn.

21.Iz iskaza tužene-protutužiteljice KR (list 67, 68 i 191 spisa), utvrđeno je da su u braku bili 22 godine i to od 1993. do 16.4.2016. godine. Za vrijeme trajanja braka napravili su kuću na nekretnini koju je tužitelj dobio od svoje bake, a kako je bilo više suvlasnika trebalo se je to sudskim putem riješiti. Također napravili su garažu, drvarnu, gospodarsku zgradu i uredili klijet te ju proširili, a u vinograd posadili nove trsove i stavili stupove. Također kupili su i sve pokretnine koje su navedene u protutužbi. Nije bila za vrijeme trajanja braka zaposlena osim što joj je tata znao dati novce, a također joj je kupio ciglu za gradnju pola kuće. Suprug je cijelo vrijeme trajanja braka bio zaposlen, njegova primanja su bila oko 11.000,00 kuna. Ona se brinula za kućanstvo, radila je na poljoprivredi, sadili su kukuruz i krumpir. Od životinja hranili su kravu, svinje, zečeve, kokoši i pure, to je bilo sa osobnu upotrebu, a ponekad je i nešto prodala. Od toga se mogla prehraniti obitelj, trebalo se kupiti samo ono što se ne može doma privrediti. Imaju dvoje djece i ona je brinula o njima. Suprug je govorio da ima radno vrijeme od 7 do 15, ali je dolazio i po noći doma. Također i njezina obitelj i njezini prijatelji pomagali su kod izgradnje kuće. Kod pripremanja obroka prilikom gradnje kuće koristila je svoj proizvod, a također joj je pomagao sa hranom i njezin otac.

Suprug je iznos od 40.000,00 EUR-a uštedio na način što nije dizao plaću i to godinama, tj. podigao bi samo za režije i ono osnovno što je trebalo kupiti. U kući su bila dva automobila, suprug je tankirao valjda od svojih sredstava, ne zna od čega. Ona mu 20.000,00 EUR-a nije uzela, jer nije ni znala da je podigao 40.000,00 EUR-a u banci. Suprug nije dobio 15.000,00 EUR-a od svoje braće jer nisu uopće komunicirali, jer nisu bili u dobrim odnosima, a sada su si dobri. Postojala je stambena štednja i ne zna gdje je taj novac. Pokretnine koje je naveo tužitelj nisu od brata, nego su njihove i brat ih njegov nije mogao kupiti jer se ne bavi poljoprivredom.

Kada je umro otac tužitelja, on je dobio samo veliki traktor. Poznato joj je da nakon smrti oca tužitelja je u ostavinsku imovinu ušla kuća i dva auta, te su kuću naslijedili njegovi brat i sestra, a dva auta je naslijedio tužiteljev brat.

Nakon 2012. godine više ništa nisu trebali ulagati u kuću. Odjeću za djecu uopće nisu kupovali, a također ni odjeću za sebe nije kupovala, nego su dobivali od drugih, jer je tužitelj govorio da su to gluposti i da to ne treba.

Tužitelj nije digao plaću posljednjih 5,6 godina. Njezini roditelji su također davali sredstva, ako je nešto trebalo ulagati ili kupiti za kuću. Njezin otac sada ima 67 godina, a majka 62 godine i ona nikad nije radila, a otac je bio zaposlen sa mjesečnim primanjima od oko 4.000,00 kn.

Tužitelj je prilikom sklapanja braka imao svoju vlastitu štednju, ali u iznosu od 1.000,00 maraka. Prilikom gradnje kuće nisu se dizali nikakvi krediti.

Tužitelj je u trenutku zaključenja braka imao u vlasništvu osobno vozilo. Ona ga nije imala. Kasnije je to vozilo prodano i kupljeno novo vozilo. I tužitelj je obavljao poljoprivredne poslove, ali mehanizacijom. Zemlja na kojoj su se uzgajali poljoprivredni proizvodi nije bila u njezinom vlasništvu. U kući je centralno grijanje na drva i potrebno je za jednu zimu 10 metara drva. To drvo nisu kupovali, nego je bilo iz šume, koje ona nije vlasnica, ali niti ne zna da li je tužitelj vlasnik. 90% starih trsova je zamijenjeno novima. Kod gradnje kuće pomagali su im zajednički prijatelji s time da je pojasnila da kada je iskazala njezini prijatelji, da je mislila na zajedničke prijatelje to su bili ČR, ŠR, ĐR, SR, a neke svjedoke koje je tužitelj naveo u tužbi, ne poznaje. Njezini roditelji su siromašni. Legalizaciju kuće i klijeti platio je tužitelj, ali ne zna koliko. Režije su prosječno bile 800,00 kn i plaćao ih je suprug, jer se nije smjelo upaliti svijetlo, struja je bila 250,00 kn mjesečno, plina nemaju, vodu imaju iz sela. Telefon je bio.

Dopunskim saslušanjem tužene- protutužiteljice utvrđeno je da je do 1999. godine kuća bila useljiva, tj. bile su sređene tri prostorije, jer je išla kćerka u školu, a poslije 1999. se je kuća sređivala godinu po godinu. Otac joj je darovao ciglu za pola kuće, također joj je darovao i cement. Pomagao joj je kod gradnje kuće otac i brat i to od početka do kraja gradnje.

Brat tužitelja nije kupio pokretnine, kao što je to isti naveo, jer za vrijeme trajanja njihovog braka nisu bili nikada u dobrim odnosima. Tek poslije smrti oca tužitelja su se viđali dva puta godišnje. Njegov otac ih je otjerao kada su bili kod njih i zato su se toliko puta selili.

Kada su sklopili brak klijet nije imala stolariju, nije bila ožbukana i nije imala fasadu izvana i nije imala ni jedan priključak. Za vrijeme trajanja braka uveli su priključak vode, ali struje ne. Nadograđena je za vrijeme trajanja braka, a točno je da je uređena za vrijeme braka. U vinogradu su imali drvene stupove, a kasnije su imali željezne. Svaku godinu bacali su jedan dio starog nasada van i dosađivali novi. Znala je da tužitelj ima i stambenu štednju i ušteđevinu. Tek kada su se razveli, saznala je da je on podigao te novce.

Pod kraj 2016. godine došao je iz banke papir gdje je bilo vidljivo da je novac tužitelj- protutuženik dignuo. Brak je pravomoćno razveden 1.4.2016. Ne zna kada su novci podignuti.

Kada su sklopili brak klijet je bila stara jedno dvije godine. Imala je samo vrata. Radilo se prevaljivanje čokota u vinogradu tj. od 4 reda, radila su se 3. Za vrijeme trajanja braka imala je auto marke Golf i taj auto je prodala 2018., a auto je bio 2002. godine proizveden.

21.1.Tužena protutužiteljica dopunski je saslušana na glavnoj raspravi 8.rujna 2025. godine (list 376 spisa), te na temelju njezinog iskaza je utvrđeno slijedeće:

Da je znala da tužitelj-protutuženik ima ušteđevinu od 40.000,00 EUR u banci, ali ona tome nije imala pristupa. Ta ušteđevina bila je od plaće tužitelja, jer plaću nije dizao, jer se bavio drugim poslovima koji nisu bili zakoniti i od toga su živjeli. Nije joj nikada tužitelj rekao da bi od svoje braće dobio 15.000,00 EUR. Kada su dobili kravu, otac tužitelja nije bio živ, ali su ju dobili od njegovih. Kada je tužitelj otišao u pritvor, znala je da u kući postoje novci, ali nije znala gdje, jer je on to stalno skrivao. Novac u kući je skrivao iz razloga, jer nije želio da ona ima pristup istima, nije imala pristup ničemu, tj. što se tiče financija. Znala je da postoje u kući novci, jer je on o tome pričao. U kući je bilo 20.000,00 EUR jer joj je to sam tužitelj rekao i rekao da joj je da još je 40.000,00 EUR na banci. Nije joj poznato od kuda novci za legalizaciju, išla je u trgovinu i kupovala namirnice, ali kada mu je rekla da to treba, tada bi se tri dana svađali, nakon čega bi joj dao određenu svotu novca, za koju je kupila namirnice. Auto je tužitelj- protutuženik kupio prije pritvora i misli da je rekao da ga je kupio za oko 10.000,00 EUR. Kada je tužitelj-protutuženik otišao u pritvor u kući nije ostalo ništa novaca. Ona nije imala niti svojeg računa.

Nije bilo potrebe da se posuđuje novac za vrijeme trajanja braka, a i sa njegovom braćom nisu bili u kontaktu. Kada je bila kuća gotova, počelo se je štedjeti i od tada je tih 40.000,00 EUR ušteđeno. Od 2005. nije znala koliku plaću dobiva tužitelj- protutuženik.

Ne zna koliko dugo je tužitelj-protutuženik bio u pritvoru. Sef u kući nemaju. Ne zna da li je imao novac u džepovima kada ga je odvela policija, ali je sa sobom uzeo dokumente i novčanik. Kada je on bio u pritvoru, ni jedna prostorija u kući nije bila zaključana. Iako je on bio u pritvoru i ona nije imala novaca, a prije toga je rekao da u kući postoji 20.000,00 EUR, nije išla tražit novac.

22.Iz iskaza svjedoka AR (list 70 spisa), utvrđeno je da mu je poznato gdje se nalazi kuća stranaka, a također i klijet iz razloga jer je sudjelovao u radovima i kuće i klijeti od temelja do krova. Nije za radove dobio nikakvu naknadu nego je to pomagao ĆR. Koliko mu je poznato kuću su gradili na nekretnini Marijanovog oca, ali nije mu poznato kako su ju mogli graditi s obzirom da je bila od oca. Nije mu poznato kako su stranke stekle nekretninu na kojoj su gradile klijet. Pregrobavali su vinograd, on je pomagao, a također i susjedi tako da su iz četiri reda napravili tri reda. Nije mu poznato na koji način su stranke stekle nekretnine i kojim novčanim sredstvima su u tome sudjelovale.

Po struci je zidar i na kući i na klijeti radio je zidarske poslove. Drugi susjedi koji su pomagali nisu kvalificirani zidari. Čini mu se da su svi susjedi došli pomagati radi OR. On je cijelo vrijeme bio tamo, od početka do kraja. Nitko nepoznat nije pomagao kod gradnje kuće. OR njemu nije ništa za protuuslugu napravio, jer nije imao što.

Klijet se samo dograđivala. Poznato mu je da je OR na svojem radnom mjestu gdje je radio dobio šljunak i pijesak. Nije mu poznato ništa o ušteđevini stranaka, jedino mu je poznato da je OR imao dobru plaću, a za tuženu-protutužiteljicu ne zna. Ne može reći kakve su imovinske prilike u vrijeme gradnje kuće bile roditelja tužene. Kada su radili i na kući i na klijeti dobivali su hranu i misli da ju je pripremala KR, ali ne sjeća se koliko puta na dan.

Koliko mu je poznato KR fizički nije pomagala prilikom gradnje kuće već su bili oni muški. Ne zna da li su već imali djecu kada su počeli graditi kuću. Poznato mu je da su se prije gradnje kuće stranke selile, ali ne zna kod koga su bili i živjeli. OR je bio u radnom odnosu kada su se izvodili radovi. I OR je bio prisutan kada su se izvodili radovi, možda ne svaki puta, ali se je tako podesilo da su se radovi izvodili kada je bio slobodan. Poznato mu je da stranke imaju na dvorištu i gospodarski objekt-štalu i također je sudjelovao u izgradnji iste. Od KR otac je također znao pomagati prilikom gradnje. Ne zna da li je KR sa svojom obitelji sudjelovala u kupnji materijala. Ne sjeća se koliko često je KR dolazila na gradilište.

23.Iz iskaza svjedoka SR (list 70 i 71 spisa), utvrđeno je da mu nije poznato na koji način su KR i OR stekli nekretninu na kojoj su gradili kuću. Prilikom gradnje kuće pomagao im je kod gradnje kuće, a također i drugi susjedi i to su pomagali OR, jer on osobno ni KR nije dobro poznavao. Nije za to dobio nikakvu naknadu. Prilikom gradnje kuće dobili su i hranu i misli da je to pripremala KR. Prilikom gradnje kuće osim susjeda, sjeća se da je pomagao i brat od OR, možda je netko pomagao i od KR, a s obzirom da je to bilo 1996/1997. godine, sada se više točno ne sjeća. Prilikom gradnje klijeti, on nije pomagao ništa i o gradnji mu je jako malo poznato, osim što znade da je kasnije OR sam neke radove izvodio na klijeti. Ne zna da li bi sadili novo trsje, jer je tu bilo staro trsje, pa su možda dosađivali. Misli da je staro trsje bilo od Marijanovog oca. Stranke nisu gradile od temelja klijet, jer je ona bila građena prije nego kuća.

Prije gradnje kuće OR je bio zaposlen u Zagrebu u građevinskoj firmi i misli da se je firma zvala Građenje. Koliko se sjeća prilikom gradnje kuće, KR nije bila zaposlena. Šljunak i pijesak OR je dobivao od svoje firme, a za ostalo ne zna. O kupnji pokretnina kao što su bačve, kosilice, flakserice i drugo, ne zna ništa. Ne zna kakve prihode je OR imao u firmi. Prije gradnje kuće KR i OR bili su podstanari prvo kod jednog susjeda, a onda kod drugog. Ne zna da li su već imali djecu kada su gradili kuću. OR je bio prisutan na gradilištu prilikom izvođenja radova, većinom se je radilo subotom i nedjeljom ili kada je bio na godišnjem. Kuća se je gradila dvije do tri godine. Nije vidio da li je KR radila u vinogradu. U vinograd je dolazio samo prilikom berbe. Kada je došla policija, OR je uzeo neke stvari kao što je malčer i još nešto, ali se ne sjeća što, iako je bio tom prilikom prisutan. Također bio je tom prilikom prisutan ČR i ĆR K. Tom prilikom također je bio prisutan i OR, jer si je uzimao neke stvari.

KR je imala kokoši i pajceke. Nije vidio da obrađuje zemlju sa traktorom. OR je po cijele dane radio, a KR je vodila brigu o djeci. U izvođenju radova na kući pomagao je brat PR. OR i PR su se znali nekad porječkat. On živi negdje na sredini između kuće stranaka i vinograda stranaka. S OR je i susjed i prijatelj. Poznato mu je da sada PR živi u [adresa], a u vrijeme gradnje kuće stranaka, nekad je bio u staroj kući, a nekad u [adresa]. Za života roditelja, PR i OR su bili u lošim odnosima, ali se ne sjeća kada su njihovi roditelji umrli. Nakon smrti roditelja, njihovi odnosi su se vratili u normalu.

24.Iz iskaza svjedoka ČR (list 71 spisa), utvrđeno je da mu je poznato gdje se nalazi kuća stranaka. Ne zna da li je OR to zemljište gdje se gradila kuća dobio od bake ili od tate. U gradnji kuće sudjelovali su susjedi, njegovi najbolji prijatelji s posla, i svi su išli na ruku kao dobrom čovjeku. I on je pomagao u gradnji kuće, ali njega nisu platili, a za druge ne zna. Također su dobili i hranu i znade da ju je pripremala KR. Misli da je klijet već počeo graditi otac od OR. Nakon sklapanja braka OR i KR nisu gradili klijet. Ne zna da li su sadili novi vinograd. OR je bio zaposlen, ali misli da KR nije bila zaposlena. Imali su dosta zemlje za obrađivati i misli da su ju obrađivali zajedno.

U ono vrijeme kada se gradila kuću, on je radio i za OR i za KR, ali sada je odlučio da je radio samo za OR. Nije mu poznato kakve prihode je OR imao, misli da je građevinski materijal dobio iz firme u kojoj je radio. Gospodarska zgrada se gradila za vrijeme trajanja braka, tj. gradila se je kasnije od kuće. Prilikom gradnje kuće pomagao je otac tužene, a također je dolazila i mama, valjda pomoći skuhati. Misli da je gospođa kupovala namirnice, ali samo s čijim novcima. Nije mu poznato ništa o ušteđevinama i koliko bi tko financijski uštedio. Ne zna da li je OR nešto naslijedio iza smrti roditelja i kako se je dijelio sa svojom braćom. OR i KR su prolazili jedan grdi put, prvo su bili kod Marijanovog oca, a tada kod susjedov i to kod jedno tri, četiri susjeda, prije nego što su si napravili kuću. Ne zna da li su u vrijeme gradnje kuće već imali djecu. Svaki vikend, subotu i nedjelju je pomagao kod gradnje kuće. Od kuće stranaka gdje živi udaljen je jedno 700 metara. Imali su kokoši, svinje. Ne zna kakvo radno vrijeme je imao OR. Tužena je hranila svinje i kokoši, pošto je OR bio na poslu. Također je obavljala i radove u vinogradu i to bi kopala i vezala.

25.Iz iskaza svjedoka PR (list 71 i 72 spisa), utvrđeno je da je brat tužitelja kao i da je OR dobio parcelu gdje se je gradila kuća od bake u nasljedstvo. Kuća se gradila uz pomoć domaćih ljudi. OR je bio zaposlen i misli da je on financirao. U vrijeme kada su oni gradili kuću on se nalazio na fakultetu u [adresa] i za vikend kada bi dolazio kući vidio je i kamione zagrebačkih registracija i na njima bi znao biti šoder i neki građevinski materijal. Ljudi koji su pomagali kod izgradnje kuće, nisu se plaćali. Misli da su ljudi pomagali i OR i KR, jer su bili u braku. U vrijeme gradnje kuće bili su u dobrim odnosima i rijetko je pomagao kod gradnje kuće. Prije braka gradila se klijet koja je također bila u vlasništvu bake. I prije braka baka je OR darovala parcelu, a OR je gradio klijet. U vrijeme darovanja na parceli se nalazio i stari vinograd. Za vrijeme trajanja braka na klijeti se radilo unutarnje uređivanje, jer je klijet bila pod krovom. Tata je umro 2002., a mama 2016. Prilikom smrti njihovih roditelja dogovorili su se da on i sestra FR će naslijediti staru kuću u [adresa], a kako su bila oročena sredstva u iznosu od 21.000,00 EUR-a, 5.000,00 EUR-a su potrošili na uređenje grobnog mjesta, a ostatak su dali OR. U vrijeme zaključenja braka OR je imao osobno vozilo, ali KR nije imala vozilo u vrijeme zaključenja braka. Ne zna detalje od kuda im ostale pokretnine. Zna koliko je novaca OR dobio nakon ostavine, ali za ostala sredstva ne zna.

Ne zna detalje, ali misli da je kao i svaka domaćica kuhala prilikom gradnje kuće. Za vrijeme gradnje kuće oni su se selili, živjeli su i kod njih tj. kod roditelja i kod susjeda. Misli da je bilo jedno dijete, ali nije siguran prilikom gradnje kuće. Kada su napravili kuću, povremeno su se posjećivali, jer je on živio u [adresa]. Oni nisu imali previše zemlje, jer je većina zemlje bila njegova, dao im je dvije njive gdje su sadili kukuruz, repu, krumpir. Imali su pajceke i kokoši i jedno kratko vrijeme su imali kravu. Nije mu poznato da li su nešto od poljoprivrednih proizvoda prodavali. Ne zna što su od poljoprivrednih proizvoda stekli za vrijeme trajanja braka, ali je naprijed naveo što je imao prije braka, jer je bio automehaničar. Za vrijeme trajanja braka su pregrobavali trsove iz razloga što su recimo od četiri reda napravili tri. Betonske stupove za trsje jedan dio mu je on dao, a željezne stupove je dopeljao iz Slovenije i radilo se o otpadnim cijevima iz kojih je napravio i prilagodio ih za vinograd. Nije vidio da bi KR radila u vinogradu, ali je čuo iz pričanja da je kopala, vezala. Za vrijeme trajanja braka s KR nije bio u idealnim odnosima, ali se viđao jer se radilo o njegovom bratu, međutim kasnije kada su za cure za školu trebali kompjuteri, a pošto je on informatičar, pomagao im je savjetom prilikom kupnje, a također je iste i instalirao.

25.1.Svjedok PR je dopunski saslušan na glavnoj raspravi 8. rujna 2025. godine (list 373 i 374 spisa), te je iskazao da u cijelosti ostaje kod svog iskaza koji je dao na glavnoj raspravi 11. prosinca 2017. godine.

Nadalje je iskazao da je njegov brat 10 godina prije braka bio zaposlen u Sloveniji i radio je dva posla, imao je dva vozila, i imao je novaca. Kada je 2002. umro njihov otac, dogovor je bio da on i sestra FR, te njihova majka podijele kuću na tri dijela, a OR je gradio kuću, te su se dogovorili da ga isplate, a pošto je otac imao neke ušteđevine, OR su dali 15.000,00 EUR. OR u njihovoj rodnoj kući na temelju Sporazuma nije dobio ništa.

Novac su OR dali da ga isplate, a nije poznato na što je OR utrošio taj novac. Njegov brat je radio u Zagrebu za vrijeme trajanja braka, ali ne zna kakvo mu je bilo radno vrijeme. Ne zna tko je vodio brigu o djeci i njihovom školovanju. Ne sjeća se da bi OR i KR živjeli u kući njihovih roditelja. Nasljednički sporazum koji spominje nije naveden u Rješenju o nasljeđivanju, to su se naknadno dogovorili. Kada je otac umro, novac nije nitko naslijedio, jer su ostali na računu, a FR je imala ovlast da podigne te novce. Koliko se sjeća OR je naslijedio još pola traktora i nešto zemlje. U Rješenju o nasljeđivanju iza oca je navedeno da se kuća dijeli na tri djela, između njega, sestre FR i mame.

26.Iz iskaza svjedoka JR (list 72 spisa), utvrđeno je da je dopeljao građevni materijal, ciglu, cement i vapno i to jedanput za gradnju kuće OR i KR i to ga je naručio otac od KR i on je to platio. Otac od MR kada su to tovarili u [adresa], bio je također prisutan. Kada su to dopeljali on je ostao pomagati raditi na izgradnji kuće. Ne sjeća se koliko puta, ali zna da ga je više puta otpeljao da pomogne prilikom gradnje kuće i svaki puta je nosio dva cekera, ali ne zna što je u njima bilo. On je stovario što je dopeljao i otišao doma. Nije se ni jedanput zadržao na gradilištu. Ne sjeća se koje godine je dopeljao taj materijal. Kada je dopeljao materijal već su neki zidovi bili podignuti. Na kamionu je smio voziti 3,5 tone, možda je dopeljao više, a možda i manje. Ne zna koje su količine bile cigle, a koje vapna i cementa. Ne zna s čijim novcima je od MR otac CR to platio, ali zna da je rekao da on MR mora pomoći.

27.Iz iskaza svjedoka ĆR (list 73 spisa), utvrđeno je da kada se je počela graditi kuća ona je krenula u malu školu. Sjeća se da je gradnji puno doprinio njezin djed, mamim otac, znade da je s kamionima došao pijesak iz Zagrebačkih cesta, ne zna iz kojeg razloga su roditelji dobili pijesak iz Zagrebačkih cesta. Sa ocem sada ne priča. Studira veterinu u Zagrebu, a financira se od alimentacije koju plaća otac. Otac ne komunicira sa njom i ne pita za nju. Njezin djed je većinom davao novac jer nisu imali novaca, davao je novac i njoj i sestri, kupovao je materijal i potrepštine za kuću. Njezina majka je svaki dan bila prisutna na gradilištu, nju bi odvela u školu, i poslije bi ju ponovno uzela i ponovno otišla raditi na gradilište dok ne bi otac došao sa posla, a tada bi nastavili raditi zajedno. Radnicima je kuhala majka. Tko je hranu nabavljao, ne zna. Klijet je prije nekoliko godina bila u groznom stanju, bili su samo zidovi, nije bilo ničega. Roditelji su zajedno napravili sve radove na vikendici, te izbacili staro trsje i posadili novo. Roditelji su imali ušteđevinu. Zna da je otac imao puno novaca na banci i u ormaru, zato što je bio škrt, ona je novce u ormaru vidjela, majka je također i na tavanu našla novac i donijela mu u kuhinju pod nos i ona je to vidjela. Nije sigurna u kojoj banci ima novac, misli da je u banci imao oko 40.000,00 EUR-a, a u ormaru oko 20.000,00 EUR-a. Kada bi išli u Sloveniju u dućan, tada bi se otac zatvorio u sobu, tj. brojio novce. Ne zna da bi imali stambenu štednju. Sve pokretnine nalaze se kod oca, ima čak i dva auta. Njezin otac nije dizao plaću i od tud ta ušteđevina i bio je dosta škrt, a kao što je već i rekla njezin djed po majci je davao novac kod gradnje kuće. Majka nije bila zaposlena. Sa bakom po tatinoj strani su bili na bok, a sa djedom , stricem i tetom nisu uopće pričali. Sa šest godina išla je u malu školu. Djed po majci je radio u komunalnom poduzeću, ne zna na kojim poslovima. Baka nije bila zaposlena. Otac je radio u Zagrebačkim cestama. Ne zna koliko je bilo kamiona koji su dovozili materijal od Zagrebačkih cesta. Ne zna na koji način je njezin otac stekao klijet. Otac ima Golf osmicu karavan i Golf trojku karavan. Ne sjeća se da bi bila prekršajno kažnjena zbog napada na oca.

I njezin otac je bio okrivljenik u tom prekršajnom postupku, ali ne zna da li je oslobođen.

28.Iz iskaza svjedoka HR (list 73 i 74 spisa), utvrđeno je da nekretninu na kojoj su stranke gradile kuću je darovala baka tužitelja. Kuću su počeli graditi 1997. godine. U to vrijeme tužitelj je bio zaposlen u Sloveniji, nakon toga je bio zaposlen kod vulkanizera u [adresa], a iza toga u Zagrebu. Kod njega su živjeli 6 mjeseci i to prije nego su počeli graditi kuću. Prilikom razgovora o gradnji kuće rekao je da će kupiti ciglu i kupio je 12 paleta cigle. Za gradnju kuće im je davao novac, tužena je radila doma na poljoprivredi, a tužitelj je bio u radnom odnosu. Kod gradnje kuće fizički su pomagali susjedi, nitko nije računao. Tužitelj je znao dopeljati iz svoje firme, ne zna da li ga je platio ili dobio zabadava šoder. Osim njega kod gradnje kuće pomagao je i njegov sin GR, često je znao kupiti odojka za ljude koji su pomagali kod gradnje kuće. Nitko od Marijanove obitelji kod gradnje kuće nije pomagao. Za ljude koji su radili na kući kuhala je njegova kćerka. Klijet je bila djelomično napravljena tj. nije imala vrata ni prozore. Napravili su fasadu, iznutra su ju ožbukali, a on je dao i kvadre što su napravili škarpu.

Trsovi u vinogradu bili su stari, te su ih oni izvadili van i posadili nove. Tko ih je kupio ne zna, ali je on tom prilikom dao drvene stupove. Ne zna koliko komada trsova ima. Kada su imali novce izvadili su te drvene stupove i stavili željezne stupove. On je 1997.do 1999. radio u Komunalnom poduzeću Ivanec. Radio je svašta od kopanja grobova do skupljanja smeća. Imao je plaću oko 5.000,00 kn. Ciglu je dopremio kamion od ciglane. Ne zna koliko je novaca dao, ali je stalno davao. Vinograd i klijet je baka dala tužitelju. Svi stari trsovi su se vadili van.

29.Iz iskaza svjedoka GR (list 74 spisa), utvrđeno je da mu nije poznato na koji način su stranke stekle nekretninu na kojoj su gradile kuću. Poznato mu je da se kuća gradila 1997., 1998. godine. Od samog početka pomagao je kod gradnje kuće, kasnije više nije. Koliko se sjeća pomagao je njegov otac, bilo je i drugih ljudi. Tužitelj je bio zaposlen, sestra nije, ali nije mu poznato ništa o njihovim financijama. Iz priča znade da je nešto kupio materijala za kuću njegov otac, ali drugo mu nije poznato.

O klijeti mu nije ništa poznato, a također ni o trsju. Ne zna ništa ni o njihovoj ušteđevini. Njegova sestra imala je crni Passat, ali ne zna na koji način je kupljen. Kada bi došao na njihovo dvorište vidio bi pokretnine, ali na koji način su ih stekli, nije mu poznato. Kada su tužitelj i tužena gradili kuću, on je već živio u [adresa] i otac mu nije pomogao kupiti stan u kojem živi.

30.Iz uvida u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina ing. građevinarstva NR od 13. prosinca 2018. (list 108 do 141 spisa), utvrđeno je da građevina koja je predmetom procjene, je građena kao slobodnostojeća građevina, etažne visine prizemlja i kata. Konstruktivni elementi građevine su temelji, koji su izvedeni od armiranog betona, nosivi zidovi koji su izvedeni od blok opeke, međukatna konstrukcija koja je izvedena kao armirano betonska ploča te krovna konstrukcija koja je izvedena kao drveno, višestrešno krovište prekriveno glinenim crijepom. Na građevini je ugrađena vanjska i unutarnja stolarija. Vanjska stolarija-prozori ugrađeni su drveni, ostakljeni duplim staklom. Unutarnja stolarija-vrata ugrađena su puna, furnirana . Zidovi su obrađeni u završnom sloju fasade. Unutarnji zidovi obrađeni su u gruboj i finoj žbuci u završnom sloju boje od keramičkih pločica. Podne površine obrađene su u završnom sloju keramičkih pločica,. parketa i laminata. Grijanje građevine je centralno, a koristi se plin i kruto gorivo. Na građevini je ugrađena pocinčana limarija. Građevina je u dobrom stanju. Priključena je na električnu energiju, vodovod, plin, telefon, a odvodnja otpadnih voda riješena je u septičku jamu s ispustom u obližnji recipijent. Građevina ima 211,61 m2. Izgrađena je na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Pomoćna građevina je građena kao slobodnostojeća građevina, etažne visine prizemlja. Konstruktivni elementi građevine su temelji koji su izvedeni od betona. Nosivi dio konstrukcije čine drveni stupovi i grede, bez ispune. Krovna konstrukcija izvedena je kao drveno dvostrešno krovište prekriveno glinenim crijepom. Podna površina je u završnom sloju betona. Na građevini je ugrađena pocinčana limarija. Građevina je u građevinskom smislu u dobrom stanju.

Gospodarska građevina je građena kao slobodnostojeća građevina, etažne visine prizemlja i potkrovlja. Konstruktivni elementi građevine su temelji koji su izvedeni od betona, nosivi zidova koji su izvedeni od betonskih bloka, međukatna konstrukcija koja je izvedena kao armirana betonska ploča, te krovna konstrukcija koja je izvedena kao drveno, dvostrešno, odnosno jednostrešno krovište prekriveno glinenim crijepom. Na građevini je ugrađena unutarnja stolarija. Zidovi nisu obrađeni izvana. Unutarnji zidovi djelomično su obrađeni u gruboj zaglađenoj žbuci. Podne površine obrađene su u završnom sloju betonske podloge. Na građevini je ugrađena pocinčana limarija. U građevinskom smislu, građevina je u prosječnom stanju.

Vanjske površine uređene su kao travnate, hortikulturno uređene. Dio dvorišta uređen je u završnom sloju asfalta kao i pristupni put do gospodarske građevine. Sadašnja građevinska vrijednost zgrade je 89.242 EUR-a. Sadašnja građevinska vrijednost pomoćne građevine je 1.268 EUR-a. Sadašnja građevinska vrijednost gospodarske građevine je 18.724 EUR-a. Sadašnja građevinska vrijednost nekretnina je 131.980 EUR-a, a tržišna vrijednost nekretnina je 79.188 EUR-a.

Vještak je nadalje naveo da na predmetnim građevinama nije moguće provesti fizičku diobu zbog toga što se ne mogu dobiti dvije samostalne uporabne cjeline bez dodatnih ulaganja.

Građevinsko zemljište koje je označeno kao čkbr. [katastarska čestica] u naravi je dvorište na kojem je sagrađena stambena, pomoćna i gospodarska građevina. Zemljište je u blagom padu i isto ostvaruje direktnu vezu i s prometnom površinom-nerazvrstanom cestom u naselju. Tržišna vrijednost zemljišta je 8.702,40 EUR-a.

Tužitelj-protutuženik je prigovarao nalazu i mišljenju građevinskog vještaka navodeći da je tržišna vrijednost nekretnine previsoko procijenjena i da ne predstavlja realnu tržišnu vrijednost, budući se u okolici slične kuće prodaju gotovo za 50% manju cijenu od procijenjene tržišne vrijednosti, međutim tužitelj je naveo kako procjena vrijednosti nekretnine nije od utjecaja na utvrđenje veličine suvlasničkih udjela stranaka u predmetnoj nekretnini te nije tražio očitovanje građevinskog vještaka na iznijete primjedbe, već je samo predložio da ih sud cijeni temeljem drugih izvedenih dokaza.

31.Iz uvida u Dopis općine Đurmanec od 15. svibnja 2020. (list 200 spisa), utvrđeno je da isti u svojim evidencijama nemaju nikakvih računa vezanih za predmetnu nekretninu.

32.Iz uvida u Račun 48/4/4 od 29.6.2015. (list 202 spisa), utvrđeno je da je isti izdan od Geodetske poslovnice Tri-Tom d.o.o. na ime LR iz [adresa]. Račun je izdan 29.6.2015. godine, a u svezi geodetskog snimka izvedenog stanja zgrade na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Račun je izdan na iznos od 4.000,00 kn.

33.Iz uvida u Dopis i Račun od 25. svibnja 2020. (list 204 i 205 spisa), utvrđeno je da je izdan od tvrtke Bojega j.d.o.o. na ime OR, [adresa], a za stručnu uslugu izrade dokumentacije za dopunu Zahtjeva u postupanju nezakonitom izgrađenom z gradom na zemljištu oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Račun je izdan 29.10.2015. na iznos od 700,00 kn.

34.Iz uvida u Potvrdu općine Đurmanec Upravni odjel od 3. ožujka 2016., 23.studenoga 2015., (list 211 do 214 spisa), utvrđeno je da je istu izdana općina Đurmanec, Upravni odjel u ožujku 2016., u studenome 2015. ,a iz iste proizlazi da je obveznik plaćanja naknade komunalnog doprinosa investitor OR iz [adresa], odnosno da je obveznik plaćanja naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

35.Iz uvida u Rješenje Hrvatskih voda od 29.06.2017. (list 217-221 spisa), utvrđeno je da je obveznik plaćanja vodnog doprinosa OR iz [adresa] za zgrade izgrađene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

36. Iz iskaza svjedoka FR (list 374 i 375 spisa), utvrđeno je, da je nakon smrti oca 2002. godine je ostala ušteđevina i to na banci u Sloveniji i nešto u kući. Po Rješenju o nasljeđivanju iza oca, svu ušteđevinu je ona naslijedila. Brat OR se je odrekao svog nasljedničkog dijela u odnosu na roditeljsku kuću, jer je rekao da već ima kuću. Kako je ona naslijedila jedan dio kuće, dogovorili su se da ga ona isplati za njegov dio kuće i da taj dio pripadne njoj i ona je njemu dala za to 15.000,00 EUR i to je bilo dogovoreno zajedno sa bratom PR. Taj iznos koji je ona isplatila je bio od ušteđevine iza pok. oca. Prije braka, 10 godina OR je radio u Sloveniji i u tvornici, također položio je i ispite kao i za instruktora vožnje, te je poslije rada u tvornici radio kao instruktor također u Sloveniji. Nakon srednje škole u Sloveniji, ostao je gore raditi, imao je novaca i veselio mu se, jer je bio sposoban. Gradio je i klijet prije braka, kupio je i dva auta, te traktor. Ne zna koliku ušteđevinu je OR imao prije braka, ali se hvalio da ima, a i morao je imati, jer je radio dva posla u Sloveniji, a gore su bile bolje plaće. Poslije tatine smrti, mama se razboljela i imala je veliku kravu koju nije mogla hraniti, te ju je dala OR koji je prodavao mlijeko od te krave i sigurno dobio 2.000,00 do 3.000,00 EUR-a. Kada su postali problemi sa tuženom, ona ne zna da li je u kući bila kakva ušteđevina, a i ona sama se poslije toga razboljela.

Znade da je OR imao novce, jer ju je 2015. zamolio da mu posudi novac za legalizaciju i da će joj vratiti, jer da ima novac na banci i to radi kamata. Ona mu je posudila 30.000,00 kn koje joj je vratio, ona se sada ne sjeća, ali je bilo slijedeće godine kada su bili problemi sa raspravom.

Kada se je OR oženio, ona je još živjela u roditeljskoj kući. Jedno vrijeme su OR i MR živjeli s njima, ali MR je stvarala probleme, nisu bili između nje, majke i MR dobri odnosi.

Vrlo rijetko je posjećivala OR i njegovu obitelj u njihovoj kući. Odnosi su bili hladni i dolazila je jedino kada ih je OR pozvao na firmu ili pričest, ali je OR često dolazio kod njih u roditeljsku kuću. Koliko zna OR je, kada je bio u braku dolazio kasno s posla, a brigu o djeci, kućanstvu, životinjama vodila je MR, pošto nije bila u radnom odnosu.

37.Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio slijedeće nepobitne činjenice:

Među strankama nije bilo sporno da su sklopili brak 23. listopada 1993. godine , a koji brak je razveden 14. travnja 2016. godine kao što nije bilo ni sporno da je tijekom trajanja braka izgrađena kuća te gospodarske zgrade. Također nije bilo ni sporno da je kuća izgrađena na nekretnini koja je bila vlasništvo tužitelja-protutuženika tj. koju je tužitelj-protutuženik temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju dobio od svoje bake i to prije braka, te predstavlja njegovu posebnu imovinu.

Međutim, među strankama bilo je sporno kada je kuća dovršena, te s obzirom na dovršetak gradnje kuće koji Zakon u konkretnom slučaju treba primijeniti, da li Zakon o braku i porodičnim odnosima ili Obiteljski zakon. Također bili su sporni i suvlasnički omjeri, kao što je bilo i sporno na koji način je potrošena ili utrošena ušteđevina, te da li ona u iznosu od 40.000,00 EUR-a predstavlja zajedničku ušteđevinu, kao i da li ta sredstva su utrošena za potrebe zajedničkoga života.

38.Tijekom postupka, tj. konkretno na glavnoj raspravi 27. studenoga 2019. godine punomoćnica tužene-protutužiteljice predala je podnesak u kojem ističe prigovor litispedencije na tužbu tužitelja, te predlaže istu odbaciti. Obrazlaže na način da je tužitelj prvotno postavio tužbeni zahtjev na iseljenje smatrajući da je u cijelosti vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a nakon podnošenja odgovora na tužbu i protutužbe tužene na utvrđenje suvlasništva na istoj nekretnini, te nakon prvog pripremnog ročišta da je tužitelj-protutuženik podneskom od 7. studenoga 2016. godine povukao tužbu za iseljenje i postavio tužbeni zahtjev za utvrđenje prava suvlasništva. Nadalje navodi da je u vrijeme podnošenja tužbenog zahtjeva za utvrđenje po tužitelju-protutuženiku već u postupku postojao tužbeni zahtjev tj. protutužba, te postavljanje identičnog zahtjeva za utvrđenje prava suvlasništva na nekretnini i pokretnini predstavlja vođenje postupka po istom zahtjevu između istih stranaka, a s razlikom da tužitelj-protutuženik priznaje pravo suvlasništva tuženoj- protutužiteljici u manjem udjelu nego što to traži ona da se utvrdi. Navodi da je tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika trebalo odbaciti sukladno odredbi članka 194. Zakona o parničnom postupku, a postupak nastaviti po tužbi, ranije protutužbi, tužene- protutužiteljice u odnosu na koju je tužitelj, sada tuženik djelomično priznao tužbeni zahtjev.

39.U konkretnom predmetu tužitelj-protutuženik nije istaknuo dva istovjetna tužbena zahtjeva, a također ne može se uopće govoriti o istovjetnosti između tužbenog zahtjeva tužitelja-protutuženika i tužbenog zahtjeva tužene-protutužiteljice istaknutog u protutužbi, s kojeg osnova je prigovor litispedencije potpuno neosnovan. Postojanje protutužbenog zahtjeva ne predstavlja procesnu zapreku da tužitelj istakne tužbeni zahtjev za utvrđenje prava suvlasništva tih istih stvari ali u drugim suvlasničkim omjerima, Naime, u konkretnom predmetu tužitelj je postavio tužbeni zahtjev kojeg je preinačio tako da je povukao prvotno određeni tužbeni zahtjev za iseljenje, a postavio novi tužbeni zahtjev za utvrđenje bračne stečevine odnosno suvlasničkih dijelova na predmetnim stvarima. Sud je dopustio preinaku predmetne tužbe u skladu s člankom 190. stav 1. i 2. Zakona o parničnom postupku s time da se i tužena nije protivila preinaci tj. pristala je na preinaku (pripremno ročište 6.6.2017., list 61 spisa).

40.Cijeneći nalaz i mišljenje građevinskog vještaka, sud je istome u cijelosti poklonio vjeru smatrajući njegov nalaz i mišljenje stručnim, objektivnim te napravljenim u skladu sa znanošću i strukom.

41.Sud je cijenio iskaze svjedoka i to AR i ER, iskaz svjedoka FR PR i ČR kojima je sud poklonio vjeru jer su iskazivali u suglasju sa tužiteljem kojemu je sud također poklonio vjeru, Naime, ta suglasnost u njihovim iskazima ogleda se u činjenici da su svi oni pomagali kod gradnje predmetne kuće bez naknade i to tužitelju, a tužena da im je kuhala, osim ČR koji je prvo iskazao da je radio i za OR i MR, ali da je sada odlučio da je radio samo za OR. Također isti su iskazali da je gradnja kuće bila 1996. i 1997. godine i da je trajala dvije do tri godine, kao što su iskazali da je tužitelj bio zaposlen u građevinskoj firmi i da je imao dobru plaću, a tužena da je bila nezaposlena. Također su iskazali da im nije poznato da li je tužena sa svojom obitelji sudjelovala u kupnji materijala, ali da je njezin otac znao pomagati kod gradnje.

Bez obzira na činjenicu što je svjedok PR brat tužitelja, sud je istome poklonio vjeru i u dijelu gdje je isti potvrdio činjenicu da nakon smrti njihovih roditelja da je tužitelj poslije smrti oca kao nasljedstvo dobio novac. Naime, ovaj sud smatra da je životno i okolnosno da ako je svako dijete naslijedilo iza roditelja, da je tada naslijedio i tužitelj pogotovo uzimajući u obzir činjenicu da tijekom postupka nije dokazano da bi jedino tužitelj-protutuženik bio isključen od zakonskog nasljeđivanja, a iza smrti svojeg oca. Naime, tužena-protutužiteljica je navela da je tužitelj-protutuženik kao nasljedstvo iza oca dobio veliki traktor, da su u ostavinsku imovinu iza njegova oca ušli kuća i dva auta, ali da su to naslijedili njegova braća tj. brat i sestra, što za ovaj sud je nelogično jer imaju svi pravo na jednak udio u ostavinskoj imovini ostavitelja ako nešto drugo nije ugovoreno. U konkretnom slučaju nitko nije niti iskazao da je drugačije raspoređena ostavinska imovina a ni predložio da se priloži ostavinski spis iz kojeg bi bilo vidljivo na koji način i što je tko naslijedio, te je sud upravo iz tog razloga prihvatio činjenicu tužitelja-protutuženika da je naslijedio 15.000,00 EUR-a koji dio su mu isplatila braća, a nakon smrti oca. Da je doista tužitelj-protutuženik nakon smrti oca na ime svog nasljednog dijela od strane braće RR i FR isplaćen sa iznosom od 15.000,00 EUR nedvojbeno proizlazi kako iz iskaza svjedoka RR kojemu je sud u cijelosti poklonio vjeru, jer je njegov iskaz u suglasju s iskazom FR, a i sa iskazom samog tužitelja. Naime i FR je iskazala da je nakon smrti njihovog pokojnog oca isplatila od ušteđevine koju je otac imao u banci u Sloveniji tužitelju-protutuženiku iznos od 15.000,00 EUR na ime nasljednog dijela. Nadalje su svjedoci PR i FR potvrdili činjenicu koju je iskazao tužitelj-protutuženik, a odnosi se na ušteđevinu koju je tužitelj-protutuženik imao prije braka. Iako nisu iskazivali o kojem iznosu se radilo, iskazali su da je prije braka bio zaposlen 10 godina u Sloveniji, da je imao dva posla, da je imao dva vozila i da je imao novaca. Upravo te činjenice, kao i činjenica koju je iskazala tužena –protutužiteljica da je tužitelj-protutuženik imao svoju vlastitu firmu prije sklapanja braka upućuje na zaključak da je tužitelj-protutuženik prije sklapanja braka doista imao ušteđevinu kao što je iskazao i to u iznosu od 8.000,00 EUR. To što je tužena-protutužiteljica da je imao 1.000,00 maraka ušteđevine, ovaj sud nije mogao prihvatiti iz razloga jer je očito da je ona u svojem iskazu željela umanjiti njegovu vlastitu štednju prije braka.

41.1.Također sud je poklonio vjeru i svjedoku JR kao i iskazu svjedoka BR tj. ocu tužene, i to u dijelu u kojem je iskazao da je kupio ciglu za gradnju predmetne kuće, jer taj njegov iskaz je potkrijepio svojim iskazom svjedoka JR koji je vozio predmetni materijal, kao što je potkrijepio i njegov iskaz u dijelu u kojem je iskazao da je pomagao kod gradnje kuće. Također i tužena-protutužiteljica je o tome iskazivala i u tom dijelu joj je sud poklonio vjeru, kao što joj je poklonio i vjeru u dijelu u kojem je iskazala da joj je otac pomagao i sa hranom.

41.2. Cijeneći iskaz tužene-protutužiteljice, sud joj nije poklonio vjeru i to u dijelu u kojem je iskazivala da joj je otac pomagao i financijski, iz razloga jer je prvo iskazala da su joj roditelji davali sredstva, da majka nije radila, a otac da je imao primanja oko 4.000,00 kn, a nakon toga je iskazala da su njezini roditelji siromašni. Prema tome potpuno je nelogično i neživotno da netko tko nema dovoljno primanja i netko tko je nezaposlen te siromašan, može, makar se radilo i o vlastitom djetetu, mu financijski pomagati. Nadalje joj nije poklonio vjeru u dijelu u kojem je iskazivala o štednji kao i da od svoje braće tužitelj-protutuženik nije primio 15.000 EUR-a, a također nije joj poklonio vjeru u dijelu u kojem je iskazivala da su kod gradnje kuće pomagali njezini prijatelji te da je pod time mislila na zajedničke prijatelje, jer konkretno svjedok SR je iskazao da su svi pomagali OR, a konkretno on osobno da nije ni poznavao dobro MR. Također tako su i ostali svjedoci iskazivali da su pomagali svojim radom OR, koji im je tu uslugu vratio na isti način, osim svjedoka DR, te svjedoka HR, oca tužene-protutužiteljice, te brata UR. Naime, što se tiče 15.000,00 EUR koje je na ime nasljednog dijela tužitelju- protutuženiku isplaćeno od njegove braće isto je i iskazima potvrđeno tj. kao što je već obrazloženo PR i FR su tu činjenicu potvrdili, kao što su potvrdili i činjenicu da je nakon smrti oca, tužitelj-protutuženik dobio kravu u vrijednosti od 2.000,00 do 3.000,00 EUR.

Nadalje sud nije poklonio vjeru iskazu tužene-protutužiteljice gdje je iskazivala da kada je tužitelj-protutuženik otišao u pritvor da je znala da u kući postoje novci, ali ne i gdje se ti novci nalaze, a nakon toga je odmah iskazala da kada je tužitelj-protutuženik otišao u pritvor u kući nije ostalo ništa novaca da bi ponovno iskazala da je prije nego je po njezinoj prijavi tužitelj-protutuženik pritvoren joj je rekao da u kući postoji 20.000,00 EUR. Nelogično je i neživotno je, da ako ni jedna prostorija u kući nije zaključana i nema novaca, a tužitelj-protutuženik se nalazi u pritvoru, a znaš da u kući postoje novci i imaš dvoje djece koju moraš uzdržavati, ne tražiš po kući novac. Valja samo navesti da u tom dijelu je tužena-protutužiteljica iskazivala vrlo neuvjerljivo, nelogično, i neživotno i na način da prikaže da novaca u kući nije bilo. Također sud joj nije mogao pokloniti vjeru u dijelu u kojem je iskazivala da je tužitelj-protutuženik prilikom sklapanja braka imao svoju vlastitu štednju, ali samo u iznos od 1.000,00 maraka. Međutim svjedoci PR i FR iskazivali su potpuno drugačije i sud im je bez obzira što su braća tužitelja-protutuženika u cijelosti poklonio vjeru jer su njihovi iskazi objektivni i životni. Naime, kao što su i iskazali tužitelj-protutuženik prije braka je 10 godina radio u Sloveniji, radio je dva posla, bio je sposoban i volio je novac. Objektivno je i životno ako netko voli novac da taj novac i štedi.

42.Cijeneći iskaz svjedokinje ĆR koja je kćerka stranaka, sud istoj nije poklonio vjeru iz razloga ne samo što sada, tj. u trenutku davanja iskaza nije u dobrim odnosima s ocem nego i iz razloga što je u vrijeme gradnje kuće krenula u malu školu, pa je neživotno i neobjektivno da tako malo dijete ima saznanja o ulaganjima u predmetnu kuću kao i o ušteđevini koju su njezini roditelji imali. Nadalje sud joj nije mogao pokloniti vjeru ni u dijelu iskaza u kojem je iskazivala da je njezin djed po majci većinom davao novac, jer da oni nisu imali novaca, i da je davao novac također i sestri, te kupovao materijal i potrepštine za kuću iz razloga jer je upravo tužena- protutužiteljica u svojem iskazu navela da su njezini roditelji bili siromašni. Poklonio joj je sud jedino vjeru u dijelu u kojem je iskazala, da studirajući veterinu u Zagrebu se uzdržavala od novaca koje je otac plaćao na ime njezinog uzdržavanja.

42.1.Također sud je cijenio i iskaz svjedoka UR koji je brat tužene- protutužiteljice i koji je iskazivao objektivno i iz tog razloga mu je sud poklonio vjeru.

42.2.Nadalje je sud cijenio i iskaz svjedoka FR i istoj u cijelosti poklonio vjeru, iako je sestra tužitelja-protutuženika jer je o bitnim činjenicama iskazivala u suglasju sa FR PR, a također i sa tužiteljem-protutuženikom i to u dijelu da je iza smrti njihovog oca na ime njegovog nasljednog dijela mu isplaćen iznos od 15.000,00 EUR i to da mu je ona osobno isplatila. Također da je dobio kravu u vrijednosti od 2.000,00 do 3.000,00 EUR. Nadalje je iskazivala da je tužitelj- protutuženik prije braka radio u Sloveniji dva posla i da je sigurno imao ušteđevinu tj. novce, jer je bio sposoban te kupio prije braka dva auta i traktor, a također se hvalio i da ime ušteđevine. Također iz njezinog iskaza nedvojbeno proizlazi da je doista tužitelj-protutuženik imao ušteđevinu i to oročenu na banci kao što je i sam iskazao, a iz kojeg razloga pošto se radilo o oročenoj štednji mu je sestra FR posudila novac za legalizaciju i to 30.000,00 kn koje joj je vratio kada je već imao problema u braku. Navedene činjenice su potkrijepljene i izračunom raskida oročenog depozita na dan 12.2.2016. u koji je sud izvršio uvid kao i iz prekida Ugovora o stambenoj štednji od 15.3.2016. godine. Naime navedeno razdoblje se upravo odnosi na period kada su nastali problemi u braku stranaka i tada je isti završio u pritvoru.

43.U ovome predmetu primjenjuju se odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine broj 11/1978, 27/1978., 45/1989., 25/1994. i 162/1998.) koji je stupio na snagu 1.1.1979. godine i važio do 1.7.1999. godine. Naime, kuća se je gradila 1997. i 1998. godine. Sama tužena-protutužiteljica je navela da je do 1999. godine kuća bila useljiva, a poslije da se sređivala godinu po godinu. S obzirom da je i tužitelj-protutuženik iskazao da je kuća do 1.srpnja 1999. godine bila useljiva, iako su u kuću uselili u jesen, a i svjedoci su iskazivali o vremenu gradnje kuće, ovaj sud smatra da je kuća bila useljiva do 1. srpnja 1999. godine.

44.Prema odredbi članka 271. Zakona o braku i porodičnim odnosima propisano je da imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina. Člankom 272. stav 1. naprijed citiranog Zakona, imovina koju jedan bračni drug ima u času zaključenja braka ostaje njegova posebna imovina, a stavkom 2. istog članka je propisano da imovina koju u toku bračne zajednice jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem i slično) različitoj od osnove navedene u članku 271. ovoga Zakona je njegova posebna imovina.

45.Člankom 281. Zakona o braku i porodičnim odnosima propisano je stavkom 1. da kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuju se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine, a stavkom 2. istog članka je propisano da u slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brzi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.

46. Prema tome nije sporno da zemljište na kojem je izgrađena nekretnina predstavlja posebnu imovinu tužitelja-protutuženika, te je vještačenjem utvrđeno da tržišna vrijednost zemljišta na kojem je izgrađena nekretnina iznosi 8.702,40 EUR što u cjelokupnoj tržišnoj vrijednosti izgrađene nekretnine iznosi cca nekih 11%. Navedeni iznos tj. postotak treba uzeti u obzir prilikom utvrđivanja suvlasničkih omjera stranaka, a što je sud i učinio. Također posebnu imovinu tužitelja-protutuženika predstavlja i štednja od 40.000,00 EUR, jer je 15.000,00 EUR tužitelj-protutuženik dobio na temelju nasljeđivanja, a 2.000,00 do 3.000,00 EUR dobio je darovanjem od svoje obitelji, a nakon smrti oca. Također imao je i svoju ušteđevinu od 8.000,00 EUR prije braka.

47.Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio slijedeće nepobitne činjenice:

- stranke su bile u braku od 23. listopada 1993. godine do 14. travnja 2016. godine,

- nisu sklopile bračni Ugovor prilikom sklapanja braka kojim bi uredile imovinske odnose na postojećoj ili budućoj imovini,

- nakon razvoda braka nisu sklopile Ugovor kojim bi sporazumno riješile pitanje imovine,

- tužitelj-protutuženik je uknjižen kao vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 2657 m2, na kojoj se nalazi kuća, dvorište, gospodarske zgrade,

- tužitelj-protutuženik u trenutku sklapanja braka imao je u vlasništvu nekretninu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u trenutku sklapanja braka, a koju je stekao temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenim danom 17.12.1992. godine sa bakom FR LR iz [adresa],

- tužitelj-protutuženik u trenutku sklapanja braka imao je u svojem vlasništvu i ušteđevinu, a kao što je i sam iskazao od 16.000,00 maraka odnosno oko 8.000,00 EUR-a na ime svog nasljednog dijela iza smrti oca dobio je 15.000,00 EUR i kravu u vrijednosti 2.000,00 do 3.000,00 EUR, te je navedene novce oročio na banku, i od tuda se dolazi do iznosa od 40.000,00 EUR, a koji predstavljaju osobnu imovinu tužitelja-protutuženika,

- tužitelj-protutuženik imao je Ugovor o stambenoj štednji sklopljen 11.9.2010., a koja mu je isplaćena 18.3.2016. u iznosu od 30.840,27 kn odnosno 4.093,21 EUR koji je podignut za vrijeme trajanja braka i kojim iznosom je podmirio dug prema FR koja mu je posudila novac za legalizaciju kuće, a što među strankama nije bilo ni sporno da je legalizaciju platio tužitelj-protutuženik, jer je tužena-protutužiteljica izjavila da njoj nije poznato od kuda novci za legalizaciju kuće,ali da je legalizaciju kuće platio upravo tužitelj-protutuženik,

- iz Rješenja Ureda državne uprave Krapinsko zagorske županije, Služba za gospodarstvo i imovinskopravne poslove, kao i iz Rješenja o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, tužitelj- protutuženik je pokrenuo postupak i bio investitor ozakonjenja dovršenih slobodnostojećih zgrada i to stambene zgrade, jednostavne zgrade poljoprivredne namjene-spremište, te pomoćne zgrade u funkciji osnovne zgrade-nadstrešnice izgrađenih na zemljištu označenom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- tužitelj-protutuženik je cijelo vrijeme trajanja braka bio zaposlen,

- tužena-protutužiteljica je cijelo vrijeme trajanja braka bila nezaposlena, ali se je brinula o djeci, o radu u domaćinstvu i na poljoprivredi i na taj način doprinosila povećanju zajedničke imovine,

- za vrijeme trajanja braka gradili su na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kuću i pomoćne zgrade,

- za vrijeme gradnje kuće nisu se dizali krediti, a kod gradnje kuće pomagali su prijatelji koji su o tome i iskazivali i to su pomagali OR tj. tužitelju koji im je taj rad vratio svojim radom,

- u gradnji kuće pomagali su prijatelji tužitelja-protutuženika, otac tužene- protutužiteljice kao i njezin brat s time da je otac pomogao i u materijalu konkretno cigli, također ista je kuhala za radnike od hrane koju je privrijedila bilo na poljoprivredi bilo ishranom raznih životinja za osobnu upotrebu,

- kuća je bila useljiva do 1.srpnja 1999. godine,

- nakon smrti roditelja tj. oca, tužitelj-protutuženik je dobio iz ostavinske mase iznos od 15.000 EUR-a koji nije potrošio, nego je taj novac sastavni dio oročenih 40.000 EUR-a,

- plaću nije dizao posljednjih 5, 6 godina računajući od 18. rujna 2017. godine, naime tada je tužena -protutužiteljica decidirano u svojem iskazu navela da tužitelj nije digao plaću "posljednjih 5,6 godina",

- plaća tužitelja-protutuženika iznosila je oko 11.000,00 kn,

- u firmi u kojoj je radio tužitelj-protutuženik dobio je od poslodavca šoder i pijesak prilikom gradnje kuće,

- brigu o odgoju i podizanju djece kao i brigu o domaćinstvu i poljoprivredi vodila je tužena-protutužiteljica.

48.Kada se uzmu u obzir sve naprijed navedene i utvrđene činjenice vidljivo je da je doprinos tužene-protutužiteljice u stjecanju zajedničke imovine manji od doprinosa tužitelja-protutuženika.

49.Sud utvrđuje na temelju svih provedenih dokaza da je tužitelj-protutuženik suvlasnik ¾ dijela nekretnine čkbr. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća i okućnica, te gospodarske zgrade u [adresa] sveukupne površine 2657 m2, a tužena-protutužiteljica je suvlasnica nekretnine čkbr. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća i okućnica, te gospodarske zgrade u [adresa] sveukupne površine 2657 m2 u ¼ dijela s time da je kod određivanja veličine suvlasničkih udjela sud imao u vidu i činjenicu što je predstavljalo njegovu posebnu imovinu koju je unio u bračnu zajednicu, tj. da je zemljište predstavljalo njegovu osobnu imovinu. Također sud je uzeo u obzir i doprinos tužene-protutužiteljice jer je i ona doprinijela svojim radom u domaćinstvu kao i brizi oko odgoja i podizanja djece.

50.Tuženu-protutužiteljicu valjalo je odbiti s protutužbom. Naime, suvlasničke udjele u čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i okućnica te gospodarske zgrade, sud je utvrdio na temelju provedenog dokaznog postupka i prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja te s obzirom na tu činjenicu odbio tuženu-protutužiteljicu sa postavljenim protutužbenim zahtjevom u odnosu na visinu suvlasničkih udjela na predmetnoj nekretnini.

51.Također valjalo je protutužbeni zahtjev odbiti i u odnosu na isplatu iznosa od 15.420,13 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. ožujka 2016. a koji novčani iznos se odnosi na stambenu štednju otvorenu za vrijeme trajanja braka. Naime, iznos od 30.840,27 kn nije dignut tj. nije isplaćen od strane banke tužitelju- protutuženiku nakon prestanka bračne zajednice, nego za vrijeme trajanja bračne zajednice, te nije potrošio sredstva za sebe, nego je sredstva utrošio na legalizaciju kuće i gospodarskih objekata sagrađenih na čkbr. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što proizlazi iz samog iskaza tužitelja-protutuženika i sama tužena- protutužiteljica je iskazala da je tužitelj-protutuženik platio legalizaciju, ali ona ne zna od kuda mu novci. Također i svjedokinja FR je potvrdila činjenicu da su sredstvima stambene štednje plaćeni troškovi legalizacije, jer da je njezin brat od nje posudio 30.000,00 kn 2015. godine upravo za legalizaciju, jer da je imao novac na banci i to radi kamata ga nije dizao. Navedene novce da joj je vratio kada su počeli problemi sa razvodom.

52.Što se tiče devizne štednje u iznosu od 40.000,00 EUR-a koja je postojala i što nije bilo sporno i koja je glasila na ime tužitelja-protutuženika, ista predstavlja posebnu imovinu tužitelja-protutuženika, jer je prije sklapanja braka tužitelj- protutuženik imao ušteđevinu od 8.000,00 EUR, na ime nasljednog dijela iza smrti oca dobio je iznos od 15.000,00 EUR i dobio je kravu čija je vrijednost 2.000,00 do 3.000,00 EUR. Sva sredstva oročio je na banci na što je dobivao kamatu i došao do iznosa od 40.000,00 EUR. Međutim, i ta novčana sredstva je tužitelj-protutuženik utrošio i to za kupnju automobila za vrijeme trajanja braka, a što je potvrdila i sama tužena- protutužiteljica navodeći da je auto tužitelj-protutuženik kupio prije pritvora i da misli da je rekao da ga je kupio za oko 10.000,00 EUR. Također ovaj sud smatra da je tužena-protutužiteljica u vrijeme kada je tužitelj –protutuženik bio u pritvoru uzela 20.000,00 EUR koji su se nalazili u kući. Također ovaj sud smatra da je tužitelj- protutuženik davao novac svojim kćerima i kupovao im namirnice, jer su se školovale. Kćer FR OR bila je i na Fakultetu u Zagrebu, a tužena –protutužiteljica je bila nezaposlena. Prema tome, dok nije brak razveden i dok nije tužitelj-protutuženik počeo plaćati uzdržavanje za svoju djecu, nisu se imale od čega uzdržavati, ako im to nije dao otac, a to što su tužena-protutužiteljica i kćerka htjele imputirati činjenicu da je financijski im pomagao djed tj. otac tužene-protutužiteljice, ovaj sud ne može prihvatiti iz razloga što je opće poznato koliko školovanje djece stoji, a i sama tužena- protutužiteljica, a kao što je već i naprijed navedeno je navela da su njezini roditelji bili siromašni.

52.1.S obzirom na navedeno valjalo je tuženu-protutužiteljicu odbiti sa protutužbenim zahtjevom koji se odnosi na iznos od 20.000,00 EUR, a što u biti predstavlja polovicu štednje tj. posebne imovine tužitelja-protutuženika od 40.000,00 EUR.

53. S obzirom na sve naprijed navedeno, valjalo je presuditi kao u izreci ove Presude.

54.Odluka o naknadi parničnog troška temelji se na odredbi čl. 154. stav 2. Zakona o parničnom postupku, a u svezi s čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011. 148/2011., 25/2013., 89/2014.,70/2019., 80/2022., 88/2022. i 155/2023. ZPP-a),visina troška odmjerena je u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u daljnjem tekstu OT-a (Narodne novine broj 138/2023.).

55.Sud je uzeo da je vrijednost predmeta spora u ovome postupku 250.000,00 kn odnosno 33.180,70 EUR.

56.Tužitelju-protutuženiku su s obzirom na uspjeh u parnici priznati troškovi i to za sastav podneska od 7.11.2016. godine, prema Tbr. 8 točka 1. OT-a, te za sastav podnesaka od 4.3.2019., 2.12.2019., 7.1.2020., 9.7.2020., 9.6.2025., 13.6.2025. za svaki po 250 bodova odnosno 500,00 EUR, a za sastav podneska od 27.4.2018. prema Tbr.8. točka 3. OT-a 50 bodova odnosno 100,00 EUR. Za sastav žalbe od 7.12.2016. prema Tbr. 10. točka 1. OT-a 250 bodova odnosno 500,00 EUR, kao i za sastav žalbe od 26.4.2021. prema Tbr. 10 točka 1. OT-a 125 bodova odnosno 250,00 EUR.

Prema Tbr.10. točka 4. OT-a za sastav odgovora na žalbu od 7.5.2021. i 3.6.2024. za svaki 250 bodova odnosno 500,00 EUR.

Za zastupanje na ročištu 6.6.2017., 18.9.2017., 11.12.2017., 5.3.2018., 2.4.2019., 27.11.2019., 19.2.2020., 11.5.2020., 2.3.2021., 13.6.2025. i 8.9.2025. prema Tbr. 9. točka 1. OT-e za svako 250 bodova odnosno 500,00 EUR.

Za zastupanje na očevidu 13.9.2018. godine prema Tbr. 9. točka 7. OT-e priznat mu je iznos od 250 bodova odnosno 500,00 EUR kn, te mu je priznata naknada po Tbr. 35. OT-e od 100 bodova odnosno 200,00 EUR, te naknada prema Tbr. 46. OT-e u iznosu od 26,54 EUR.

Također za zastupanje na očevidu 16.7.2020. godine prema Tbr. 9. točka 7. OT-a priznato mu je 250 bodova, što iznosi 500,00 EUR, te naknada prema Tbr. 35. OT-a od 50 bodova odnosno 100,00 EUR, te naknada po Tbr. 46. OT-a 26,54 EUR. Za sastavljanje žalbe od 7.12.2016. te za 26.4.2021. prema Tbr. 10. točka 1. OT-a priznat je iznos od 500,00 EUR i 250,00 EUR.

Za sastav odgovora na žalbu od 7.5.2021. i od 3.6.2024. priznat je iznos od 500,00 EUR za svaki prema Tbr.10. točka 4. OT-a.

Priznat je trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 265,45 EUR, sudska pristojba na presudu od 16. travnja 2021. u iznosu od 265,45 EUR, sudska pristojba na žalbu u iznosu od 192,45 EUR, te sudska pristojba na odgovor na žalbu dva puta u iznosu od 94,57 EUR, te sudska pristojba na presudu od 2. listopada 2025. u iznosu od 265,65 EUR. U skladu s Tbr.46. OT-a obračunat je i pripadajući porez na dodanu vrijednost prema važećim poreznim propisima u iznosu od 3.031,00 EUR.

Sveukupno su dakle priznati troškovi tužitelju-protutuženiku u iznosu od 16.170,49 EUR na koji iznos je priznata i zakonska zatezna kamata po članku 29. Zakona o obveznim odnosima, a u skladu s člankom 30. Ovršnog zakona od dana presuđenja, pa do isplate.

U Krapini, 2. listopada 2025.

S U T K I NJ A:

Nataša Večković Jurman

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana objave iste.

Žalba se podnosi ovome sudu pisano u 3 primjerka, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Odvj. Romeo Herceg, Zabok, M.J.Zagorke 5 b

2. OD Korušić, Hrg i Vukalović, j.t.d., Varaždin, Anina ulica br. 2/II