K-829/2021

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu dr.sc. Miji Galiotu kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Martine Banovac kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv okrivljene ZF, zbog kaznenog djela iz čl. 149. st. 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18,126/19, 84/21, 114/22, 144/23 i 36/24 dalje u tekstu: Kazneni zakon), na raspravi održanoj u nazočnosti okrivljene uz branitelja Hrvoja Bralića odvjetnika u Splitu i privatnog tužitelja uz punomoćnika Željka Vrdoljaka odvjetnika u Splitu, te nakon objave odluke dana 02. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

Temeljem odredbe članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (''Narodne novine'', broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 - pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17,126/19, 130/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22 i 36/24)

OPTUŽENA: ZF, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Z i majka pok. GF, rođena **.**.1981. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], Hrvatsko državljanstvo, dipl.ing. elektrotehnike, profesorica u srednjom Tehničkoj školi u Zagrebu, zaposlena s mjesečnim primanjima od 1.500,00 eura, neudana, bez djece,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi na svom Facebook profilu u vremenu od 10.5. do 15.5.2021. godine, u namjeri da okleveta privatnog tužitelja i u namjeri da naškodi njegovoj časti i ugledu, a znajući da je izneseni navod neistinit, između ostalog navela slijedeće: „ ŠF je 12 godina bija vjerni pasić vladajućeg HDZ-a, neumorno dižući ruku za njihovu kriminalnu politiku, devastacije obale i pogodovanje krupnom kapitalu. Ni kad ga se molilo nije sta na stranu mještana, ni javnog interesa. A sad se nudi ka rješenje i promjena. nešto luđe i drskije odavno nisan čula...A moj ŠF, 12 godina si bija u vijeću pogduzna mušica HDZ-a i sad se nudiš ka nešto dobro i novo???"

dakle, za nekoga iznosila neistinitu činjeničnu tvrdnju koja objektivno šteti njegovoj časti i ugledu, a znajući da je ta tvrdnja neistinita,

čime da bi počinila kazneno djelo protiv časti i ugleda – kleveta – djelo opisano i kažnjivo po čl. 149. st. 2. u svezi sa st. 1. KZ-a.

Temeljem odredbe čl. 149. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (ZKP/08) troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. -5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje:

1. Pred ovim sudom je podnesena privatna tužba dana 08. srpnja 2021. po privatnom tužitelju ŠF, protiv okrivljene ZF, zbog kaznenog djela iz čl. 149. st. 2. Kaznenog zakona.

2. Pozvana da se izjasni o tome kakav stav zauzima spram navoda iz privatne tužbe, okrivljena je izjavila kako se ne smatra krivom.

3. U svojoj obrani okrivljena je navela da nije kriva za počinjenje kaznenog djela koje joj se stavlja na teret. U bitnom je navela kako se ne sjeća konkretno poruka koje joj se stavljaju na teret, ne može potvrditi da je ona to pisala. Može tvrditi da je građanski sudjelovala u raspravama vezano za tadašnje izbore, isključivo ako je tada nešto govorila, govorila je kao građanka koja se bori za javno dobro i javni interes. Ne zna je li sporni Facebook profil njen, ona ima svoj Facebook profil koji glasi na njeno ime i prezime ZF. Svatko može napraviti Facebook stranicu.

4. U dokazne svrhe pregledani su i pročitani priloženi izvodi sa društvene mreže na ime ZF (list 4-5 spisa).

5. Temeljem odredbe čl. 421. st. 1. toč. 4. Zakona o kaznenom postupku (ZKP/08) odbijen je prijedlog punomoćnika privatnog tužitelja za izvođenjem dokaza vještačenjem Facebook profila, budući je predloženi dokaz irelevantan u ovom postupku, stoga je predloženo izvođenje dokaza očigledno usmjereno na znatno odugovlačenje postupka.

6. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka Sud smatra kako nema dokaza da je okrivljena počinila kazneno djelo koje joj se privatnom tužbom stavlja na teret i to kazneno djelo protiv časti i ugleda – kleveta – djelo opisano i kažnjivo po čl. 149. st. 2. u svezi sa st. 1. KZ-a.

7. Sud je nakon provedene rasprave, uvida u izvedene dokaze te ocjene obrane okrivljene, donio oslobađajuću presudu, jer nije dokazano da je okrivljena počinila djelo koje joj se stavlja na teret.

8. Prema odredbi čl. 149. st. 2. u svezi sa st. 1. KZ-a klevetu čini onaj tko drugome iznosi i pronosi nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti i ugledu, znajući da je to neistina. Međutim, prema č1. 38. Ustava RH i čI. 10. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, svakome je zajamčena sloboda izražavanja, a osobito u pogledu pitanja od javnog interesa. Europski sud za ljudska prava u nizu presuda utvrdio je da se granice dopuštene kritike značajno proširuju kad je riječ o političarima i osobama koje sudjeluju u obnašanju javnih funkcija, jer one moraju trpjeti širu i oštriju kritiku od privatnih osoba.

9. Sud je utvrdio da je privatni tužitelj u relevantnom razdoblju bio vijećnik Gradskog vijeća, dakle javna osoba aktivna u političkom životu. Kao takav, bio je predmet legitimnog interesa i javne rasprave. Izrazi koje je optužena upotrijebila, iako grubi, očito predstavljaju vrijednosne sudove i političku metaforu, a ne iznošenje povjerljivih činjenica, već izražavanje nezadovoljstva političkim djelovanjem vijećnika. Dio objave u kojem se spominje "kriminalna politika" sud ocjenjuje kao kritiku političke stranke i njezine politike, a ne kao imputaciju da je sam privatni tužitelj osobno sudjelovao u kriminalnim radnjama. Dakle, radi se o vrijednosnom sudu, a ne o imputaciji konkretne kaznene ili protupravne radnje tužitelju. Tvrdnja navedene u privatnoj tužbi su vrijednosni sud pisca sporne objave, čije su riječi shvaćene u široj javnosti, s naglaskom na moralnu osudu i neprihvatljivost takvog ponašanja prema javnom interesu. Prema definiciji, kleveta je iznošenje neistinitih tvrdnji koje mogu narušiti čast i ugled osobe. Sud utvrđuje da su osporene izjave pretežno vrijednosni sudovi, metafore i polemičke tvrdnje, a ne konkretne činjenične tvrdnje. Izrazi poput "pogduzna mušica HDZ-a", "vjerni pasić HDZ-a" predstavljaju subjektivne stavove i kritike, a ne tvrdnje koje bi bile dokazive. Čak i da su izrazi oštri ili provokativni, oni su dio javne rasprave i uživaju zaštitu prema čl. 10. Europske konvencije o ljudskim pravima. Teret dokazivanja neistinitosti je na tužitelju, koji nije predočio dokaz da su tvrdnje lažne. Sud zaključuje da ne postoji osnovanost optužbe za klevetu jer nije dokazano da su tvrdnje neistinite ili da je bilo kakva šteta nastala. Prema zakonu, uvreda je iznošenje tvrdnje kojom se nekog ponižava, no sud je utvrdio da osporeni izrazi nisu usmjereni na ponižavanje tužitelja, već na govor građana koji se bori za javno dobro i javni interes.

10. Naime, sloboda izražavanja predstavlja jedno od temeljnih načela demokratskog društva i jedan od osnovnih uvjeta za njegov napredak i za ispunjenje svakog pojedinca, pri čemu se pravo na slobodu izražavanja odnosi ne samo na informacije ili ideje koje su blagonaklono prihvaćene ili se ne smatraju uvredljivima ili ne izazivaju nikakvu reakciju, nego i na one koje vrijeđaju ili uznemiruju. To zahtijeva pluralizam i slobodoumlje bez kojih nema "demokratskog društva". Međutim, ostvarenje tih sloboda obuhvaća i dužnost i odgovornost i ono može biti podvrgnuto formalnostima ili ograničenjima koja su u demokratskom društvu nužna. Jednako tako, sud pred kojim se nađe zahtjev za ograničenjem nečije slobode izražavanja dužan je utvrditi da li je ograničenje slobode izražavanja prijeko društveno potrebno i je li ono razmjerno legitimnom cilju te da se za to ograničenje navede relevantne i dostatne razloge, pri čemu se ograničenje prava na slobodu izražavanja mora razmotriti u kontekstu slučaja u cjelini uključujući sadržaj izjave i kontekst u kojem su one dane.

11. Kad se radi o vrijednosnim sudovima, razmjernost ograničenja slobode izražavanja može ovisiti o tome postoji li dostatna činjenična osnova koja te sudove podržava, a u suprotnom ti se sudovi mogu smatrati pretjerani. Međutim, kad je izjava dana u kontekstu javne debate o pitanju od javnog interesa, prihvatljiva su samo najnužnija ograničenja slobode govora jer je sloboda javne debate u samoj srži koncept demokratskog društva, a pri tome su granice prihvatljive kritike šire u slučaju javnih ličnosti nego kod privatnih osoba. Naime, u okolnostima u kojima sporna izjava utječe na ugled, čast i dostojanstvo ili prava drugih, u tom slučaju potrebno je vagati relevantne činjenice koje se odnose na dvije zaštićene vrijednosti, a to su s jedne strane pravo na slobodu izražavanja i s druge strane pravo na poštovanje osobnog života drugih. Pri tome treba voditi računa o tome da se radi o pravima koja zaslužuju jednaku zaštitu te je zadatak svakog suda postići pravičnu ravnotežu i pravdu.

12. Sud posebno naglašava da se u političkom govoru, pa i na društvenim mrežama, koristi šira i slobodnija retorika, te da se u demokratskom društvu moraju tolerirati i izrazi koji mogu uvrijediti, šokirati ili uznemiriti, pod uvjetom da doprinose javnoj raspravi.

13. Kako se u konkretnom slučaju nisu ispunjena obilježja kaznenog djela klevete - budući da se ne radi o iznošenju neistinite činjenične tvrdnje, već o vrijednosnom sudu iznesenom u kontekstu političke rasprave - sud je utvrdio da nema elemenata kaznene odgovornosti okrivljene.

14. U kaznenom postupku teret dokazivanja je na privatnom tužitelju, koji mora nedvojbeno dokazati krivnju okrivljenika. Ako ostane razumna sumnja u način na koji se događaj odigrao, sud mora postupiti u korist okrivljenika. U ovom slučaju, sud zaključuje da nije moguće sa sigurnošću utvrditi da je okrivljena zaista počinila djela koja joj se stavljaju na teret. Sukladno načelu "in dubio pro reo", koje propisuje da se u slučaju dvojbe presuđuje u korist okrivljenika, sud je okrivljenu oslobodio od optužbe kako je to odlučeno u izreci.

15. Kako ne postoje drugi dokazi koji bi nedvojbeno upućivali na okrivljenu kao počinitelja ovog kaznenog djela, sud je istu oslobodio temeljem točke 3. čl. 453. Zakona o kaznenom postupku (ZKP/08). Iz gore navedenog razloga, sud se nije upuštao u utvrđivanje i obrazlaganje preostalih spornih činjenica.

16. Temeljem odredbe čl. 149. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (ZKP/08) troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. -5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

U Splitu, 02. listopada 2025.

S U D A C

dr.sc. Mijo Galiot

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 4 primjerka ovom sudu, a o istoj odlučuje Županijski sud u Splitu.

DNA:

- okrivljenoj

- branitelju

- privatnom tužitelju

- punomoćniku priv. tužitelja

- u spis