Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž-1478/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci po sutkinji Filki Pejković, u pravnoj stvari tužiteljice IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Tomislavu Miškiću, odvjetniku u Osijeku, protiv tužene Zagrebačke banke d.d., OIB: 92963223473, iz Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 10, zastupane po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Metelko, Knežević & partneri iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, rješavajući žalbu tužene izjavljenu protiv odluke o troškovima parničnog postupka sadržane u presudi Općinskog suda u u Slavonskom Brodu, poslovni broj P-188/2025-9 od 4. kolovoza 2025., 2. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
I Djelomično se uvažava žalba tužene te se preinačuje presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj P-188/2025-9 od 4. kolovoza 2025., u točki III izreke u odnosu na troškove parničnog postupka na način da se odbija tužbeni zahtjev tužiteljice za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 656,25 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 4. kolovoza 2025. pa do isplate.
II Odbija se kao neosnovana žalba tužene te se potvrđuje citirana presuda u preostalom dijelu dosuđenog parničnog troška u točki III izreke za iznos od 298,40 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 4. kolovoza 2025. pa do isplate.
III Nalaže se tužiteljici da tuženoj nadoknadi troškove žalbenog postupka u iznosu od 251,31 eur pa do isplate dok se odbija preostali dio zahtjeva tužene za naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 114,28 eura.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja u točki I izreke utvrđeno je da je ništetna odredba čl. 2. st. 3. Ugovora o kreditu broj 3214171013/08, broj kreditne partije: 7104294463, sklopljenog između stranaka 22. kolovoza 2008. godine a koja odredba glasi: „Korisnik kredita obvezuje se platiti sve naknade i troškove u skladu s Odlukom o Tarifi naknada za usluge kreditora“. U točki II izreke naloženo je tuženoj da tužiteljici isplati iznos od 192,00 eura zbog ništetnosti odredbe o naknadi za obavljanje bankarskih usluga sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 26. kolovoza 2008. pa do isplate.
2. U točki III izreke naloženo je tuženoj da tužiteljici isplati troškove parničnog postupka u iznosu od 954,65 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 4. kolovoza 2025. pa do isplate.
3. Protiv citirane presude u odnosu na točku III izreke kojom je odlučeno o troškovima parničnog postupka žalbu podnosi tužena smatrajući da je sud prvog stupnja na pogrešno utvrđenu vrijednost predmeta spora pogrešno primijenio materijalno pravo kada je dosudio troškove parničnog postupka jer da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u više odluka zauzeo shvaćanje da se deklaratorni zahtjev koji je istaknut uz tužbeni zahtjev na činidbu i treba poslužiti samo za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva na činjenje ne uzima u obzir pri utvrđivanju vrijednosti predmeta spora. Stoga je predložila da se pobijano rješenje preinači te da se dosudi trošak prema vrijednosti spora u iznosu od 192,00 eura kako je to dosuđeno tužiteljici, te traži i naknadu troškova žalbenog postupka.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4.1. Žalba je djelomično osnovana.
5. Djelomično su osnovani žalbeni navodi tužene da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je dosudio parnični trošak sukladno čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 69/93., 87/93., 16/94., 11/96., 91/04., 37/05., 59/07., 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23 - dalje Tarifa) a sve prema pogrešno utvrđenoj vrijednosti predmeta spora u iznosu od 1.519,22 eura jer pravilno navodi da deklaratorni zahtjev koji je istaknut uz tužbeni zahtjev na činidbu i treba poslužiti samo za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva na činjenje ne uzima se u obzir pri utvrđivanju vrijednosti predmeta spora te stoga je trebalo dosuditi parnični trošak s obzirom na vrijednost predmeta spora od 192,00 eura.
6. Naime u konkretnom slučaju tužiteljica je postavila deklaratorni tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti čl. 2. st. 3. Ugovora o kreditu koji je zaključen između stranaka 22. kolovoza 2008. u dijelu koja glasi da se korisnik kredita obvezao platiti sve naknade i troškove u skladu s Odlukom i Tarifi naknada za usluge kreditora a koji deklaratorni zahtjev s obzirom da je usvojen je poslužio samo za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva na isplatu.
7. Identično pravilno shvaćanje navodi se u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-1927/17 od 18. siječnja 2022., Revt-156/13 od 7. svibnja 2014,Revr- 475/08 od 27. listopada 2008., Revr-774/05 od 13. prosinca 2005. i Revr-220/04 od 15 rujna 2004.
8. Stoga tužiteljici s obzirom na vrijednost predmeta spora u iznosu od 192,00 eura pripada za sastav tužbe, za sastav podneska od 19. svibnja 2025. i za pristup na ročište od 2. srpnja 2025. po 50,00 eura za objavu presude 25,00 eura odnosno 175,00 eura te troškovi PDV u iznosu od 43,75 eura, troškovi za plaćenu sudsku pristojbu za tužbu 26,55 eura i za presudu 53,10 eura odnosno ukupno 298,40 eura.
9. Stoga je citirano rješenje u točki III izreke trebalo potvrditi za iznos od 298,40 eura a za preostali iznos od 656,25 eura je trebalo rješenje o troškovima u točki III izreke preinačiti na način da se odbija zahtjev tužiteljice za naknadu parničnih troškova u iznosu od 656,25 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja odluke 4. kolovoza 2025. pa do isplate.
10. S obzirom da je tužena uspjela u žalbenom postupku sa 68,74% sukladno tom uspjehu pripadaju je i troškovi žalbenog postupka koji iznose 365,59 eura i to za sastav žalbe od 250,00 eura, PDV 62,50 eura i plaćena pristojba za žalbu u iznosu od 53,09 eura tako da je tuženoj dosuđen trošak žalbenog postupka u iznosu od 251,31 eur, dok je preostali dio zahtjeva za naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 114,28 eura odbijen kao neosnovan. Presudu suda prvog stupnja u nepobijanom dijelu u točkama I,II i IV izreke ostaje neizmijenjena.
11. Slijedom obrazloženog primjenom odredbe čl. 380. t. 2. i 3. i 166. st. 2. ZPP- a odlučeno je kao u točki I,II i III izreke ovog rješenja.
U Rijeci 2. listopada 2025.
Sutkinja
Filka Pejković