REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1
Poslovni broj: Kž-377/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Paljevec kao predsjednice vijeća te Ivane Dubravke Kovačević i Božidara Horvata kao članova vijeća, uz sudjelovanje Slavice Horvačić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ŽO, zbog kaznenog djela iz članka 106. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog ŽO, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu od 12. rujna 2025. broj Kov-210/2025-17, u sjednici održanoj 2. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okrivljenog ŽO, preinačuje se prvostupanjsko rješenje te se, na temelju članka 431. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22., 36/24. i 72/25. – dalje: ZKP/08.), iz spisa predmeta izdvajaju izvješća policijske službenice Policijske uprave zagrebačke, Sektora kriminalističke policije, Službe organiziranog kriminaliteta, od 13. travnja 2025., o izvršenoj analizi snimki audio-poziva dostavljenih od EO, na listovima 99 do 107 spisa, koja će se zatvoriti u poseban omot i čuvati kod suca istrage odvojeno od ostalih spisa, tako da se ne mogu razgledati niti se njima može služiti u postupku.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem je odbijen, kao neosnovan, prijedlog okrivljenog ŽO za izdvajanjem iz spisa predmeta, kao nezakonitih dokaza, izvješća policijske službenice Policijske uprave zagrebačke, Sektora kriminalističke policije, Službe organiziranog kriminaliteta, od 13. travnja 2025., o izvršenoj analizi snimki audio-poziva dostavljenih od EO, na listovima 99 do 107 spisa.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni IO putem braniteljice Mihaele Vilus, odvjetnice u Zagrebu, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže pobijano rješenje preinačiti i iz spisa predmeta izdvojiti osporavana izvješća, odnosno pobijano rješenje ukinuti i predmet uputiti na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je osnovana.
4. Nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka. Žalitelj ne označava o kojem bi se obliku bitne povrede iz članka 468. ZKP/08. imalo raditi, niti se to iz sadržaja žalbe može razabrati.
5. Međutim, u pravu je žalitelj kada tvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio zakonitost osporavanih dokaza.
5.1. Opravdano ističe žalitelj kako je audio-snimka, analizirana u osporavanim izvješćima, koju je policiji dostavila svjedokinja EO, snimljena bez znanja i pristanka okrivljenika, zbog čega je snimka nezakonita u smislu članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08., jer je pribavljena kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava na nepovredivost osobnog života, a pri tomu nije riječ o slučaju iz stavka 3. članka 10. ZKP/08., pa su stoga i izvješća, koja su proizašla iz tog nezakonitog dokaza, nezakoniti dokazi u smislu članka 10. stavka 2. točke 4. ZKP/08.
5.2. Iako je točan navod prvostupanjskog suda da su osporavana izvješća nastala u okviru provedenih izvidnih policijskih radnji, sud prvog stupnja je propustio pravilno utvrditi okolnosti nastanka navedenih izvješća. Naime, razvidno je kako izvješća predstavljaju pisanu reprodukciju razgovora koji su se odvijali između okrivljenika i svjedoka TO te okrivljenika i žrtve RO, a koje razgovore je, kako proizlazi iz dokumentacije u spisu i iskaza svjedokinje EO, svjedoka TO i žrtve RO, snimala svjedokinja EO te je potom snimku, u elektronskom obliku, ustupila policijskim službenicima. Iz istih podataka je vidljivo da okrivljenik nije imao saznanja o tomu da se razgovori snimaju niti je razvidno da bi prešutno pristao na snimanje tih razgovora, pa da bi se tako odrekao zaštite privatnosti, odnosno zaštite nepovredivosti osobnog života, zajamčenog člankom 35. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 8/98.
– pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. - ispravak, 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14.), što bi onda isključilo protupravnost snimanja. Isto tako, nije razvidno da bi okrivljenik na bilo koji način bio upozoren na mogućnost zvučnog snimanja, što bi onda moglo implicirati i njegovo znanje i prešutni pristanak na takvo snimanje, a onda i konkludentno odricanje od prava na privatnost razgovora.
5.3. Stoga, kako bez znanja snimane osobe i bez njenog pristanka, izravnog ili konkludentnog, nema ni zakonitosti nastale zvučne snimke, a osporavana izvješća predstavljaju reprodukciju tako snimljenih razgovora, ona su nezakoniti dokazi iz članka 10. stavka 2. točke 4. ZKP/08., na kojima se ne može temeljiti sudska odluka, jer su proizašli iz nezakonite snimke.
6. Slijedom izloženog, na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
7. Međutim, potrebno je posebno napomenuti kako je prvostupanjski sud pravilno naglasio da je prijedlog braniteljice za izdvajanjem nezakonitih dokaza, istaknut u odgovoru na optužnicu, bio paušalan i neargumentiran. Pri tomu je vidljivo da je prijedlog bio usmjeren isključivo na prigovaranje zakonitosti izvješća, a ne i same snimke. No, premda je prigovor o nezakonitosti same snimke, iz koje su potekla osporavana izvješća, braniteljica izložila i jasno argumentirala tek u žalbi, sud prvog stupnja je bio dužan prilikom ocjene osnovanosti prijedloga za izdvajanjem, i neovisno o prijedlogu stranaka, postupajući prema članku 351. stavku 1. ZKP/08., ustanoviti nalaze li se u spisu nezakoniti dokazi. O tomu će prvostupanjski sud voditi računa u daljnjem tijeku postupka, pri čemu će imati u vidu i navode iz ovog rješenja.
Velika Gorica, 2. listopada 2025.
Predsjednica vijeća:
Gordana Paljevec
