REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-196/2024-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lidiji Repar Habulinec, u pravnoj stvari tužitelja MD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Anić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnik Alen Čičak, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Župić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne rasprave zaključene dana 10. rujna 2025. u punomoćnika tužitelja Marka Anića, odvjetnika i zamjenika punomoćnika tuženika Petre Matić, odvjetnika, dana 1. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Tuženik CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagica 33, 10 000 Zagreb, OIB: 26187994862, dužan je tužiteljici MD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], platiti iznos od 1.866,10 eura sa zateznim kamatama tekućim od dana 9.10.2023. kao dana utuženja do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica s dijelom zahtjeva u iznosu od 5.553,59 eura s kamatama od 9.10.2023. kao dana utuženja do isplate, kao neosnovanim.

III. Odbija se tužiteljica za zahtjevom da joj tuženik isplati iznos od 4.401,38 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana plaćanja svakog pojedinog računa do isplate, kao neosnovanim u cijelosti.

IV. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 23. listopada 2019., došlo do ozljede na radu u kojoj je pretrpjela fizičke bolove, jaki strah, a zaostale su i trajne posljedice. Do ozljede na radu došlo je u Kraš d.d. kod kojega je tužiteljica u radnom odnosu, a predmetnom štetnom događaju nazočili su poslovođa ZD i ČD. Croatia osiguranje d.d. je dana 17.12.2020. potvrdila primitak prijave štete od strane tužiteljice, te je dana 28.12.2020. priznala odgovornost i isplatila tužiteljici nesporan iznos od 22.000,00 kn na ime naknade neimovinske štete. U navedenom štetnom događaju tužiteljica je zadobila tjelesne povrede, zbog kojih je trpjela fizičke bolove, jaki strah, a zaostale su i trajne posljedice. Tuđa pomoć i njega bila joj je potrebna kroz cijelo vrijeme liječenja.

2. Slijedom izloženog, tužiteljica konačno preciziranom tužbenim zahtjevom kao u podnesku od 7.3.2025. potražuje:

- na ime novčane naknade imovinske štete:

1.) tuđa pomoć i njega

418,10 eura

UKUPNO:

418,10 eura

- na ime pravične novčane naknade neimovinske štete: 6.338,20 eura 1.) povreda prava osobnosti na tjelesno zdravlje

Kriteriji:

- smanjenje životne aktivnosti

- fizičke boli

2.) povreda prava osobnosti na duševno zdravlje

Kriteriji:

- strah

UKUPNO:

6.338,20 eura

3.) naruženost

663,66 eura.

S obzirom da je tuženik tužiteljici platio nesporan iznos od 22.000,00 Kn, tužiteljica potražuje sveukupan iznos od 7.419,69 eura, na ime naknade neimovinske štete i tuđe pomoći i njege, s kamatama od utuženja do isplate.

Tužiteljica je pretrpjela imovinsku štetu, u vidu troškova liječenja u ukupnom iznosu od 4.401,38 eura, na koji potražuje zakonske zatezne kamate tekuće od plaćenog svakog pojedinog računa, pa sve do isplate, sve uz naknadu parničnog troška s kamatama od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost. Osporava visinu tužbenoga zahtjeva i zatraženi tijek zateznih kamata. Nije sporno da je tuženik sklopio policu osiguranja od javne odgovornosti s pokrićem za djelatnike br. 078700045115 i da je 23.10.2019. došlo do štetnog događaja u kojem je tužiteljica pretrpjela ozljedu na radu. Točno je da je tuženik je dana 28.12.2020. isplatio tužiteljici isplatio ukupni nespecificirani nesporni iznos od 2.919,90 EUR, sve u skladu sa orijentacijskim kriterijima i aktualnom sudskom praksom, slijedom čega svako daljnje potraživanje tužiteljice ukazuje prekomjernim i neosnovanim. Tuženik osporava zatraženi tijek zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužiteljica potražuje na ime tuđe njege i pomoći iz razloga što tužiteljica uz tužbu nije dostavila dokaz da je istu plaćala pa se pretpostavlja da su joj istu pružali ukućani. S obzirom na to da se radi o nenovčanoj i nerepariranoj šteti, zatezne kamate se mogu računati jedino od dana kada visina takve štete bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. S tim u vezi, predlaže tužiteljici činjenicu da su tuđu njegu i pomoć pružali ukućani učiniti nespornom. Tuženik osporava visinu naknade štete kako ju potražuje tužiteljica, to je suglasan da se radi utvrđivanja visine naknade štete provede medicinsko vještačenje a da tužiteljica prije provođenja vještačenja dostavi u sudski spis: cjelokupnu medicinsku dokumentaciju vezanu uz predmetno ozljeđivanje, presliku cjelokupnog zdravstvenog kartona od liječnika primarne zdravstvene zaštite poradi razgraničenja eventualnih prijašnjih ozljeda od eventualnih posljedica predmetnog štetnog događaja, svu medicinsku dokumentaciju u originalu radi sravnjivanja s dokumentacijom priloženom uz tužbu. Tijekom postupka ističe prigovor podijeljene odgovornosti za nastanak štete zbog krajnje nepažnje tužiteljice, te osporava uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i ozljede tužiteljice. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, uz naknadu parničnog troška.

3. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u obavijesti o zaprimljenoj prijavi štete i o isplati štete, Prijavu o ozljedi na radu, medicinsku dokumentaciju, saslušan je svjedok ČD, svjedok ZD, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Jošku Filipušić od 24.2.2025., saslušana je tužiteljica, proveden je dokaz dopunskim financijskim vještačenjem od 4.4.2025., vještak se usmeno očitovao na ročištu 10.9.2025.

4. Cijeneći rezultate dokaznog postupka u smislu čl.8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomice osnovan, kao u izreci presude.

5. Obzirom na navode tužbe, te odgovora na tužbu, među strankama nije sporna pasivna legitimacija i štetni događaj, dok je sporna odgovornost tuženika, te visina tužbenog zahtjeva.

6. U konkretnom slučaju poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu i u svezi sa radom po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava, te u svezi s čl.111. Zakona o radu i čl. 25. Zakona o zaštiti na radu. U takvoj situaciji poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu, dok odgovornost tuženika kao osiguratelja koji odgovara za štetu nastalu osiguranim slučajem proizlazi iz odredbi čl.964. i 965. ZOO-a.

7. Na okolnost nastanka samog štetnog događaja saslušana je tužiteljica kao stranka, te je ista u svom iskazu navela da joj se dana 23.10.2019. dogodila nezgoda na radu prilikom obavljanja njezinih redovnih poslova u Krašu, bila je noćna smjena i radila je na poslovima izrade kreme, to su njezini uobičajeni poslovi. Ta krema se radi na stroju koji se zove melanžer trovaljak, i on se mora čistiti nakon što se izradi jedna krema i krene na izradu druge, te je upravo i to radila zajedno s kolegom ČD. Uvijek se radi u paru, jer se radi o zahtjevom poslu. Toga dana čistili su nož na tom stroju nakon što je bila rađena bijela krema od koje ostaju tamni rubovi na nožu i mora se očistiti prije izrade sljedeća kreme da ne bi došlo do miješanja. To su radili pomoću špahtle, tako se uvijek čistilo, to je uobičajeni način i danas se tako radi, a nakon toga rubovi su se brisali pamučnom krpom. Ona je stajala s jedne strane stroja a ČD s druge strane i zajedno su čistili nož. Na rukama je imala zaštitne pamučne rukavice koje je dobila od poslodavca, nikakva druga zaštitna oprema nije bila propisana. U jednom trenutku dok je čistila taj nož osjetila je bol i mislila da se manje porezala, no krvarenje nije prestajalo, dok je skinula rukavicu vidjelo se da jako krvari i tada su joj zamotali ruku i odvezena je na hitnu. Posječen joj je prst desne ruke. Nitko drugi osim njih dvoje nije bio tamo u trenutku nezgode. Na poseban upit pun. tuženika u kojim ustanovama se sve liječila nakon štetnog događaja navodi da je najprije išla u KB Dubrava, tamo su joj i preporučili fizikalne terapije, a onda je došla korona i Nova bolnica se zbog toga zatvorila te joj je preporučena Arithera za nastavak fizikalne terapije, jedan dio dobila je na uputnicu a drugi dio je platila da ne mora čekati jer joj stanje s rukom nije išlo na bolje, zatim je otišla u Traumatološku po drugo mišljenje, preporučen joj je ultrazvuk i fizikalne terapije no između fizikalne terapije čekalo se dva do tri mjeseca, a kako se nije mogla normalno služiti rukom i htjela se što prije vratiti na posao otišla je u Sv. Katarinu gdje joj je preporučeno da se izvrši reparacija operacije pa je otišla tamo na operaciju. Da nije bilo covida možda bi to sve išlo drugim tijekom.

8. Svjedok ČD iskazao je da je zaposlen u Krašu, te je u vrijeme dok se tužiteljici dogodila nezgoda 23.10.2019. također radio u Krašu svoje redovne poslove, a takve iste poslove radila je i tužiteljica, radi se o poslovima vezano uz pripremu poluproizvoda odnosno poslovima vezano uz strojeve. Nezgoda se dogodila za vrijeme redovnog radnog vremena dok su radili svoje redovne radne zadatke tužiteljica i on zajedno, u tom trenutku obzirom su prethodno radili bijelu kremu, bilo je potrebno očistiti strugač odnosno nož zato da mogu pripremati druge vrste kreme koje su tamnije, da se ne miješaju sastojci i boje. On i tužiteljica zajedno su čistili taj strugač odnosno nož, svatko s jedne strane, on je bio s lijeve a tužiteljica s desne i svaki je čistio svoj dio. To se inače uobičajeno tako radi i uvijek su tako radili, ne postoji drugi način čišćenja toga stroja odnosno strugača. Radili su to pomoću špahtle kojom se struže s noža, a onda nakon toga se trebalo obrisati pamučnom krpom da ne ostanu tragovi. Taj se nož nakon što se ostruže sa špahtlom može vratiti na valjke, kako bi se obrisao krpom. U jednom trenutku tužiteljica je samo viknula i vidio je da joj je nož posjekao prste na ruci, bilo je puno krvi, ne sjeća se točno koja je ruka bila u pitanju. Inače je ona gledala što radi i obavljala je poslove na uobičajen način, a na rukama je imala zaštitne rukavice kao i on, drugih zaštitnih sredstava koja bi bila propisana za taj posao nije bilo, oni su bili osposobljeni za rad na siguran način. Inače se radi o nožu koji je dužine oko jedan i pol metar koji se nalazi na metalnom postolju, i podiže se dok se čisti. Kako je tužiteljici ruka krvarila, sve se dogodilo brzo, zaustavili su krvarenje i pozvali hitnu koja je odvezla tužiteljicu ili je izašao netko od radnika da ju odveze, ne sjeća se. Inače taj stroj ima naziv melanžer, a njegov dio gdje se dogodila nezgoda je trovaljak stroja. Inače su oni radili svoj svakodnevni posao kao i svaki dan odnosno redovne radne zadatke, njihov poslovođa bio je ZD. On nije vidio sam nastanak štetnog događaja.

9. Svjedok ZD iskazao je da ne radi više u Krašu, radio je do 12. mjeseca 2021. U vrijeme dok je tužiteljica doživjela nezgodu u listopadu 2019. bio je njezin poslovođa u Krašu, a tužiteljica je u trenutku nezgode radila svoje redovne poslove izrade kreme, a zajedno s njom radio je i radnik ČD oni su te poslove morali raditi u paru. Sam trenutak nezgode nije vidio jer je kao poslovođa morao biti na više pozicija, ali je odmah nakon nezgode obaviješten što se dogodilo. Tužiteljica je zajedno s radnikom ČD čistila trovaljak na stroju za usitnjavanje kreme, jer se on uvijek mora očistiti nakon što se završi s izradom jedne vrste kreme da se ne bi miješale boje. To se radi pomoću špahtle, i tužiteljica i radnik ČD na takav način su i toga dana čistili taj stroj, to je bio uobičajen način na koji se obavljao taj radni zadatak, tako se radilo uvijek i prije i ne postoji drugi način čišćenja nego taj. Tužiteljica je na rukama imala zaštitne rukavice kao i radnik ČD, jer bez zaštitih rukavica nisu smjeli niti raditi te poslove, bili su i osposobljeni za rad na siguran način, jer inače ne bi smjeli niti raditi te poslove. Rečeno mu je da je tužiteljica zadobila ozljedu prsta čini mu se desne ruke ali nije siguran o kojoj se ruci radilo ali s obzirom na opseg ozljede misli da je pozvana hitna pomoć, uglavnom ona poslije toga jedno vrijeme nije radila. Osim tužiteljice i radnika ČD nitko drugi tamo nije bio prisutan na tom radnom mjestu čišćenja stroja, bilo je radnika u pogonu ali ne tamo gdje su tužiteljica i ČD radili radne zadatke.

10. Iskaze tužiteljice i saslušanih svjedoka ČD i ZD sud je prihvatio u cijelosti, obzirom su u bitnim dijelovima u međusobnom suglasju, te iz istih nedvojbeno proizlazi da se štetni događaj dogodio na način kako ga opisuje tužiteljica, odnosno da je obavljala svoj redovan posao zajedno sa radnikom ČD, te su na uobičajen način, kao i do tada, čistili strugač odnosno nož, kako bi mogli pripremati drugu vrstu kreme, da se ne bi miješali sastojci. Nož su čistili pomoću špahtle kojom se struže s noža, a potom bi se isti obrisao krpom, tako se i prije radilo, te ne postoji drugi način čišćenja toga stroja odnosno strugača, a isto je u svom iskazu potvrdio i svjedok ZD. Pritom je tužiteljica na rukama imala propisane zaštitne rukavice.

11. Kako je to bio jedini mogući i uobičajeni način čišćenja toga strugača, odnosno noža, koji se morao očistiti kada bi se završila izrada jedne kreme i prešlo a izradu druge, kako ne bi ostali tragovi, pri čemu su taj posao radili pomoću špahtle koju su dobili, odnosno drugog načina čišćenja i nije bilo, proizlazi da tužiteljica svojim radnjama ni na koji način nije pridonijela nastanku štete, niti da je ozljeđivanja tužiteljice došlo uslijed njezine nepažnje, već zbog toga što poslodavac nije organizirao proces rada na način da se isti može odvijati bez opasnosti za sudionike samog procesa rada, obzirom nije osigurao adekvatna sredstva za rad, a što jasno proizlazi iz iskaza tužiteljice i svjedoka.

12. Iz navedenog proizlazi odgovornost poslodavca tužitelja, prema općim propisima obveznog prava, te s čl.111. Zakona o radu i čl.25. Zakona o zaštiti na radu, dok odgovornost tuženika kao osiguratelja koji odgovara za štetu nastalu osiguranim slučajem proizlazi iz odredbi čl.964. i 965. ZOO-a.

13. Na okolnost visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po liječniku vještaku dr. Jošku Filipušić koji je u svom nalazu i mišljenju od 24.2.2025. naveo da je tužiteljica dana 23.10.2019. stradala na radnom mjestu i tom prilikom zadobila presječenje tetive kažiprsta desne šake. Što se tiče uzročno-posljedične povezanosti tužiteljica se porezala na oštri predmet tijekom čišćenja stroja. Stoga je vještak dao mišljenje:

Tužiteljica je trpjela bolove jačeg intenziteta u trajanju od 6 dana, srednje jaki bolovi potrajali su 14 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 70 dana, povremeni manji bolovi javljaju se i danas i kao takovi ulaze u pojačane napore.

Pretrpjela je primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 4 dana, srednji 5 dana i manji 6 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta u trajanju od 45 dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od učešća u prometu radi mogućih novih ozljeđivanja.

Kod tužiteljice je došlo do smanjenja životne aktivnosti za 3% trajno. Shodno ovom postotku imenovana će morati ulagati pojačane napore.

Dok se nalazila na kućnom liječenju bila joj je potrebna pomoć i njega druge osobe po 3 sata dnevno od 23.X. do 21.XI.2019. jer je nosila imobilizaciju. Nakon toga još 60 dana po 1 sat dnevno, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te obavljanja kućanskih poslova. Nakon drugog operativnog zahvata od 20.VIII.2020. još 14 dana po 2 sata dnevno.

Naruženje je manjeg stupnja uvijek uočljivo trećima.

14. Tužitelj se na nalaz i mišljenje očitovao podneskom od 7.3.2025. navodeći da na nalaz i mišljenje nema primjedbi, te je istim podneskom precizirao tužbeni zahtjev u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka, dok se tuženik se na nalaz i mišljenje vještaka očitovao na ročištu 14.3.2025., te predložio da vještak dopuni nalaz i mišljenje tako da izvrši uvid u zdravstveni karton tužiteljice, te očituje na primjedbe tuženika.

15. Po prijedlogu tuženika, provedeno je dopunsko medicinsko vještačenje, od 4.4.2025., te je u istom vještak naveo da je izvršen uvid u zdravstvenu karton tužiteljice koji prileži spisu i datira od 10.V.1999. do 22.IX.2006. U navedenom periodu nema podataka o ozljedama šake ili prstiju desne ruke tako da nema utjecaja na procjenu iz nalaza i mišljenja vještaka od 24.11.2025.Tužiteljica je zadobila ranu razrezotinu kažiprsta tijekom čišćenja stroja kao i posljedično oštećenje tetive mišića ispružača kažiprsta. Dakle može se zaključiti da postoji uzročno-posljedična veza između opisane ozljede, mehanizma nastanka i zaostalih posljedica (komplikacija). Na listovima 49 do 61 spisa prileže računi troškova liječenja u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina i poliklinici Arithera. Sve navedene usluge tužiteljica je mogla ostvariti i u ustanovama koje imaju ugovor sa HZZO.

16. Također, po prijedlogu tuženika, vještak je saslušan na ročištu 10.9.2025. ,te je isti naveo da na primjedbe tuženika izjavljuje da, što se tiče opravdanosti troškova liječenja već je sve naveo u svojoj pisanoj dopuni od 4.4.2025. Sigurno je da je vrijeme čekanja na izvršenje medicinske usluge u privatnim zdravstvenim ustanovama puno kraće nego što je to u ustanovama koje se nalaze u sustavu HZZO-a. O kolikom se točno vremenskom periodu radi u ovome trenutku ne može se precizno očitovati jer isto ovisi od pretrage do pretrage odnosno usluge.

17. Nakon usmenog očitovanja vještaka, tuženik je naveo da se vještak očitovao na sve njegove primjedbe, pa je sud nalaz i mišljenje liječnika vještaka, te njegove dopune, odnosno očitovanja prihvatio u cijelosti, jer je dan stručno i nepristrano, na temelju medicinske dokumentacije, te pregleda tužitelja i uvidom u zdravstveni karton tužitelja, a vještak se argumentirano očitovao i na primjedbe tuženika.

18. Obzirom na nalaz i mišljenje liječnika vještaka, prema kojem je tužiteljica trpjela bolove jačeg intenziteta u trajanju od 6 dana, srednje jaki bolovi potrajali su 14 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 70 dana, povremeni manji bolovi javljaju se i danas i kao takovi ulaze u pojačane napore, sud je, cijeneći u okviru i na način predviđen čl.1100. Zakona o obveznim odnosima, a primjenom čl.223. Zakona o parničnom postupku, s osnova pretrpljenih fizičkih bolova utvrdio kao primjerenu naknadu u iznosu od 2.300,00 eura.

19. Dalje, a obzirom da je prema nalazu vještaka tužiteljica trpjela strah, i to primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 4 dana, srednji 5 dana i manji 6 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta u trajanju od 45 dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od učešća u prometu radi mogućih novih ozljeđivanja, to jačina straha i njegovo trajanje opravdavaju, primjenom čl.223. Zakona o parničnom postupku, a temeljem odredbe čl.1100. Zakona o obveznim odnosima, utvrditi osnovanim naknadu u iznosu od 1.300,00 eura.

20. Kod tužiteljice je došlo do smanjenja životne aktivnosti za 3% trajno. Shodno ovom postotku imenovana će morati ulagati pojačane napore, pa joj tom osnovu pripada 450,00 eura.

21. Kako je prema nalazu i mišljenju vještaka kod tužiteljice došlo do naruženja manjeg stupnja uvijek uočljivo trećima, dok je neposrednim opažanjem suda utvrđeno se da je kod tužiteljice zaostalo naruženje na kažiprstu desne ruke, na kojem se nalazi ožiljak koji je nešto svjetliji od okolnog tkiva veličine oko 2x2 cm, te se utvrđuje da tužiteljica ne može ispružiti navedeni kažiprst, već je isti stalno polusavijen, to joj je po tom osnovu, temeljem čl.1100. ZOO-a i 223. ZPP-a, dosuđen iznos od 500,00 eura.

22. Stoga je tužiteljici na ime neimovinske štete dosuđeno ukupno 4.550,00 eura s kamatama od utuženja do isplate.

23. Prema nalazu i mišljenju vještaka tužiteljici je bila potrebna pomoć i njega dok se nalazila na kućnom liječenju, i to po 3 sata dnevno od 23.X. do 21.XI.2019. jer je nosila imobilizaciju. Nakon toga još 60 dana po 1 sat dnevno, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te obavljanja kućanskih poslova. Nakon drugog operativnog zahvata od 20.VIII.2020. još 14 dana po 2 sata dnevno. Stoga tužiteljici pripada iznos od 236,00 eura (118 sati x 2 eura), obzirom su stranke na ročištu 14.3.2025. učinile nespornim cijenu sata tuđe pomoći i njege u visini od 2,00 eura, te da su istu tužiteljici pružali ukućani.

24. Dakle, tužiteljici je ukupno dosuđeno 4.786,00 eura, umanjeno za nesporno plaćenih 22.000,00 kn (2.919,90 eura), odnosno ukupno 1.866,10 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 9.10.2023. odnosno utuženja, sukladno odredbi članka 1103. ZOO- a pa sve do isplate, dok je istu valjalo odbiti s iznosom od 5.553,59 eura s kamatama od 9.10.2023. do isplate, kao neosnovanim.

25. Kamate suđene po stopi određenoj čl.29. st.2. ZOO-a.

26. U odnosu na zahtjev tužiteljice u iznosu od 4.401,38 eura kojim potražuje troškove liječenja prema priloženim preslikama računam Specijalne bolnice Sv. Katarina i specijalne bolnice Arithera, valja navesti kako je taj dio zahtjeva tužiteljice neosnovan u cijelosti. Naime, tužiteljica nije dokazala opravdanost nastanka tih troškova plaćanjem liječničkih pregleda u privatnoj klinici, jer je iste mogla obaviti u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja na teret HZZO-a koji su pregledi, iako su bili potrebni, ali bez dokazane opravdanosti nevršenja istih u sustavu javnog zdravstva, što bi za posljedicu imalo besplatnost istih za tužiteljicu, a time i smanjenja štetnih posljedica. isto je utvrdio u svom dopunskom nalazu i mišljenju sudski vještak, pa je stoga taj dio zahtjeva tužiteljice kao neosnovan odbijen u cijelosti.

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl.154. st.4. Zakona o parničnom postupku, pa je odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

28. Stoga je odlučeno kao u izreci presude.

U Zagrebu 1. listopada 2025.

Sudac:

Lidija Repar Habulinec

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. punomoćniku tuženika