REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: OVR-1613/2025-15
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja PB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mladenu Klaiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Klaić & Klaić iz Zagreba, protiv ovršenika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i o prijedlogu radi proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, bez održavanja ročišta, 01. listopada 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog ovršenika od 02. svibnja 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom, temeljem ovršne isprave – presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pr-828/2017 od 18. prosinca 2018., kao neosnovan.
II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.
zaključio je
Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave ovog zaključka pokrenu parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim temeljem ovršne isprave – presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pr-828/2017 od 18. prosinca 2018. iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona, te se poziva da u roku od petnaest (15) dana od dana takvog postupanja dostavi dokaz o istom.
Obrazloženje
1. Ovršenik je ovom sudu 02. svibnja 2025. podnio prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) koji se vodi temeljem ovršne isprave – presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pr-828/2017 od 18. prosinca 2018.
2. U prijedlogu se ovršenik poziva na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ). U bitnom ovršenik osporava postojanje tražbine ovrhovoditelja, pozivajući se na postupak koji se vodio pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu, pod poslovnim brojem: P-381/2020, a u kojem je ovrhovoditelj dao izjavu o prijeboju sukladno odredbi čl. 196. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23), te s kojom je svoje potraživanje temeljem presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pr-828/2017 od 18. prosinca 2018. stavio u prijeboj sa potraživanjem koje je on imao prema njemu s osnove stjecanja bez osnove temeljem rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pod poslovnim brojem: Revr-227/15 od 07. veljače 2017., a kojim su ukinute presude Županijskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Gžr-1222/13 od 21. listopada 2014. i Općinskog radnog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pr-863/09 od 26. ožujka 2013. Nadalje, ovršenik ukazuje da je Općinski sud u Novom Zagrebu donio presudu, pod poslovnim brojem: P-381/2020 od 16. srpnja 2021. kojom je utvrdio da su se stekli uvjeti za prijeboj. Slijedom navedenog ovršenik smatra da je potraživanje ovrhovoditelja prestalo prijebojem, te potražuje trošak na ime sastava prijedloga u iznosu od 500,00 EUR-a.
3. Zaključkom od 05. svibnja 2025. ovršenik je pozvan da u roku od osam (8) dana ispravi/dopuni prijedlog od 02. svibnja 2025. na način da dostavi Zahtjev za izravnu naplatu koji je podnesen FINA-i na provedbu uz upozorenje na odredbu čl. 109. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), te je ovršenik pravodobno podneskom od 12. svibnja 2025. udovoljio je tražnju suda.
4. Prijedlozi ovršenika od 02. svibnja 2025. dostavljeni su 29. svibnja 2025. ovrhovoditelju na očitovanje u roku osam (8) dana, a ovrhovoditelj je podneskom od 06. lipnja 2025. zatražio produženje roka za očitovanja, pozivajući se na podnesak ovršenika od 20. svibnja 2025. koji je u međuvremenu dostavljen u spis i s kojim ovršenik predlaže zaključenje nagodbe. Sud je udovoljio traženju ovrhovoditelja i dodijelio mu za očitovanje dodatnih osam (8) dana, zaključkom od 09. lipnja 2025., a kojeg je ovrhovoditelj primio 16. lipnja 2025.
5. Nadalje, sud je zaključkom od 09. lipnja 2025. naložio FINA-i da do primitka daljnje odluke suda ne izvrši prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava po osnovi za plaćanje - presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pr- 828/2017 od 18. prosinca 2018., a koja je bila dostavljena FINA-i na provedbu 23. travnja 2025. u 09:40h.
6. Ovrhovoditelj se podneskom od 24. lipnja 2025. u cijelosti usprotivio navodima ovršenika. U bitnom, ovrhovoditelj navodi da ovršenik nije dobrovoljno podmirio svoju obvezu, pa da se on obratio FINA-i sa zahtjevom za izravnu naplatu na novčanim sredstvima ovršenika po pravomoćnoj i ovršnoj presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pr-863/2009 od 26. ožujka 2013. Zatim da je po navedenoj presudi FINA-a 18. ožujka 2015. zaplijenila račun Državnog proračuna RH za presuđene iznose, te da mu je isplatila glavnicu i parnične troškove zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, ali umanjujući glavnicu za dospjele poreze, prireze i doprinose. Slijedom navedenog da mu je s osnova glavnice isplaćen ukupan iznos od 11.857,09 EUR / 89.337,27 KN, a s osnove parničnih troškova ukupan iznos od 3.629,42 EUR / 27.345,87 KN. Ovrhovoditelj ukazuje da je potom odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pod poslovnim brojem: Revr-227/2015 od 07. veljače 2017. ukinuta navedena odluka Općinskog radnog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pr-863/2009, te da je predmet vraćen na ponovni postupak u kojem je donijeta nova odluka Općinskog radnog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pr- 828/2017 od 18. prosinca 2018., a koja je i potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Gž R-250/2019 od 25. veljače 2020. i kojom je naloženo ovršeniku da mu plati iznos od 14.849,08 EUR / 111.880,42 KN sa zakonskom zateznom kamatom do 31. prosinca 2007. po stopi od 15 % godišnje, a počev od 01. siječnja 2008. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet (5) postotnih poena do 31. srpnja 2015., a od 01. kolovoza 2015., pa nadalje po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena, kao i da mu naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 10.079,36 EUR / 75.945,00 KN sa zateznom kamatom od 18. prosinca 2018., pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena, i sve to u roku od osam (8) dana. Ovrhovoditelj smatra da je iz navedenog jasno da mu je ovršenik bio dužan isplatiti iznose dosuđene po presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pr-828/2017 od 18. prosinca 2018. uračunavajući i oduzimajući iznose koje je ovrhovoditelj naplatio putem FINA-e 18. ožujka 2015. po ukinutoj presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pr-863/2009 od 26. ožujka 2013. Tako ovrhovoditelj tvrdi da je nedvojbeno da je ovršenik samo djelomično ispunio novčano potraživanje prema presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pr- 828/2017 od 18. prosinca 2018. Ovrhovoditelj smatra da mu je ovršenik dužan po novoj presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pr- 828/2017 od 18. prosinca 2018. isplatiti iznos od 8.681,04 EUR / 65.407,36 KN s osnova glavnog neto potraživanja, te zakonsku zateznu kamatu na neisplaćene neto razlike plaće od dospijeća svake pojedine mjesečne razlike, pa do isplate u iznosu ne manjem od 14.599,50 EUR / 110.000,00 KN, odnosno da mu je dužan isplatiti ukupan iznos od 23.280,56 EUR / 175.407,36 KN. Nadalje, da kada se tako dobiveni iznos umanji za ranije naplaćeni iznos od 11.857,09 EUR / 89.337,27 KN da on osnovano potražuje da mu ovršenik isplati s osnova glavnog neto potraživanja nastalu razliku u iznosu ne manjem od 11.423.47 EUR. Isto tako, da mu je ovršenik dužan po novoj presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem:
Pr-828/2017 od 18. prosinca 2018. isplatiti iznos od 10.079,63 EUR / 75.945,00 KN s osnova parničnog troška, te zakonsku zateznu kamatu na parnični trošak u iznosu ne manjem od 1.924,48 EUR / 14.500,00 KN, odnosno isplatiti ukupan iznos od 12.004,11 EUR / 90.445,00 KN. Ovrhovoditelj smatra da kada se tako dobiveni iznos umanji za ranije naplaćeni iznos od 3.629,42 EUR / 27.345,87 KN da osnovano potražuje da mu ovršenik isplati s osnova parničnog troška nastalu razliku u iznosu od 8.374,68 EUR. Pored navedenog, ovrhovoditelj potražuje da ovršenik isplati i iznose razlike doprinosa, poreza i prireza neposredno HZMO-u i Poreznoj upravi RH.
7. Podneskom od 31. srpnja 2025. ovršenik je istaknuo da osporave navode iz podneska ovrhovoditelja od 24. lipnja 2025.
8. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava nije osnovan.
9. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.
10. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.
11. Prijedlogom od 02. svibnja 2025. ovršenik je podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a. Međutim nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Puko navođenje da bi provedbom ovrhe pretrpio teško nadoknadivu štetu nije dovoljno da bi sud odredio odgodu ovrhe već je isto potrebno učiniti vjerojatnim konkretnim dokazima. Nastanak nenadoknadive štete ovisi prvenstveno o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno mogućnosti ovrhovoditelja da štetu nadoknadi, ako prijenos i pljenidba budu proglašeni nedopuštenima. Ovršenik ničim nije učinio vjerojatnim da mu ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti eventualnu štetu naknaditi. Naime, postoje pravna sredstva za vraćanje prenesenih novčanih sredstava, ako ovršenik uspije sa pravnim lijekom kojeg je uložio, to jest ako se pokaže da su novčana sredstva neosnovano prenesena ovrhovoditelju.
12. Slijedom navedenog, sud smatra kako nisu ispunjeni uvjeti za odgodu, te je primjenom navedenih zakonskih odredbi, odlučio kako je navedeno u točki I. izreke ovog rješenja.
13. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka nije osnovan.
14. Čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. S obzirom da ovršenik nije uspio sa zahtjevom, sud smatra kako ovrhovoditelj nije neosnovano prouzročio troškove ovršeniku, te je temeljem čl. 14. st. 5. OZ-a, sud odlučio kako je navedeno u točki II. izreke ovog rješenja.
15. Nadalje, odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.
16. Kako je ovršenik istaknuo razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njihovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4. OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a, odlučiti kao u izreci zaključka.
U Zagrebu, 01. listopada 2025.
Sudac:
Jure Pezelj
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić
DNA:
1. Ovrhovoditelju po pun.
2. Ovršeniku po pun.
3.FINA-i putem web servisa
4. Spis