REPUBLIKA HRVATSKA

59. P-2391/2024-14

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Jeleni Antonić Šego, u pravnoj stvari tužitelja ALLIANZ HRVATSKA d.d. Zagreb, Heinzelova 70, OIB: 23759810849, kojeg zastupa punomoćnik Alan Sorić, odvjetnik u Zagrebu, Božidara Adžije 22/2, protiv tuženika HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 5. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zaposlenice tuženika, s danom objave 1. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.380,01 eura sa zateznom kamatom tekućom od 28. kolovoza 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja, Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna kamatna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu 856,18 eura sa zateznom kamatom tekućom od 1. listopada 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja, Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna kamatna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 526,54 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. listopada 2025. do isplate, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se dana 30. siječnja 2022 oko 04:40 sati, na 104. kilometru i 500 metara južne kolničke trake autoceste A3 , Bregana-Zagreb-Lipovac, dogodila prometna nezgoda uslijed udara osobnog automobila u divlju životinju (lisicu). EP (rođen 1995. godine) upravljao je osobnim automobilom marke "Renault" registracijskih oznaka [registarska oznaka], koji je u vlasništvu Unicredit Leasing Croatia d.o.o. Za vrijeme vožnje desnom prometnom trakom južne kolničke trake iz smjera zapada prema istoku, došlo je do udara u lisicu koja je pretrčavala kolnik iz smjera sjevera prema jugu. Kao posljedica sudara, lisica je odbačena na traku namijenjenu za zaustavljanje vozila u nuždi, gdje je uginula. Uginula lisica je uklonjena od strane djelatnika tuženika, baza Kutina. Vozač EP je alkotestiran, te je utvrđeno kako nije bio pod utjecajem alkohola.

Na dan štetnog događaja osobno vozilo reg. oznaka [registarska oznaka], bilo je osigurano kod tužitelja policom osiguranja automobilskog kaska broj 1190-174792890 te je tužitelj temeljem gore navedene police vlasniku vozila, Unicredit Leasing Croatia d.o.o., na ime nastale imovinske štete na osobnom automobilu reg. oznaka [registarska oznaka] dana 27. kolovoza 2024. isplatio iznos od 1.380,01 eura. Budući tuženik upravlja dionicom autoceste na kojoj je došlo do štetnog događaja, tuženik odgovara odgovara za nastalu štetu po načelu pretpostavljene krivnje sukladno čl. 1045. st. 1. ZOO.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je u vrijeme štetnog događaja imao zaključen ugovor o osiguranju od opće odgovornosti i to kod osiguravajućeg društva Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. stoga je predložio obavijestiti o parnici naznačeno osiguravajuće društvo. Nadalje navodi kako iz same tužbe i dokaza koje tužitelj priložio uz tužbu, nije razvidno o kakvom bi se konkretno propuštanju od strane tuženika radilo, odnosno što je to konkretno tuženik napravio ili propustio napraviti, a što bi bilo propisano točno određenim zakonskim i podzakonskim aktima kako bi spriječio nalet vozila na životinju i zbog čega bi posljedično bio dužan nadoknaditi štetu tužitelju. Sama autocesta je čitavom dužinom ograđena zaštitnom žičanom ogradom sukladno Projektu prometne signalizacije i opreme koji je sastavni dio građevinske dozvole i u skladu je s Općim tehničkim uvjetima i važećim hrvatskim normama te se ista održava na način da se redovito pregledava, po potrebi popravlja ili zamjenjuje i u slučaju potrebe otklanja se sve što bi moglo ugroziti sigurnost i nesmetano odvijanje prometa na autocesti. Tuženik ne određuje kvalitetu, ni visinu zaštitne žičane ograde, niti istu postavlja, već je ona propisana Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizacijom i opremi na cestama kao i hrvatskim normama. Dakle, postavljanje zaštitne žičane ograde mora biti u skladu s projektom, propisom, programom kontrole i osiguranja kakvoće, projektom organizacije građenja, zahtjevima nadzornog inženjera, odgovarajućim hrvatskim normama i općim tehničkim uvjetima.

Osim toga, u konkretnom slučaju radi se o naletu vozila na lisicu koja sukladno odredbi čl. 9. Zakona o lovstvu spada u sitnu divljač. Općepoznata je činjenica kako se sitna divljač znatno različito kreće od primjerice jelena ili divlje svinje, što znači da ista može dospjeti na kolnik autoceste i uz potpuno uredno održavanu žičanu ogradu. Autoceste ulaze u kategoriju cesta na kojima se ophodarska služba obavlja svakodnevno od 00:00 do 24:00 sata i to na način da ophodarska služba redovito u određenim vremenskim razmacima obilazi autocestu te intervenira ukoliko uoči da su nastupile okolnosti koje ugrožavaju sigurnost prometa. Na navedeni način je bila organizirana ophodnja i na dan 29. siječnja i 30. siječnja 2022. godine. Prema odredbi čl. 3. Pravilnika o ophodnji javnih cesta, ophodnja se obavlja najmanje tri puta dnevno s time da se prema odredbi čl. 12. istog Pravilnika ophodnja smatra obavljenom, ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati, odnosno jednom u dvanaest sati kada se ophodnja subotom, nedjeljom i blagdanom. Tuženik stoga u cijelosti osporava odgovornost kao i uzročno-posljedičnu vezu između postupanja tuženika i štetnog događaja, obzirom da je ophodarska služba tuženika u cijelosti postupila sukladno propisima i pravilima struke glede održavanja i zaštite javnih cesta, odnosno u skladu s Pravilnikom o održavanju cesta (NN 90/14) i Pravilnikom o ophodnji javnih cesta (NN 75/14), a sve sukladno odredbama Zakona o cestama. Tuženik ujedno u cijelosti osporava dinamiku nastanka štete te osporava i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na traženi iznos.

Tuženik nikako ne može biti odgovoran što se na spornom dijelu autoceste nalazila lisica jer to nije događaj koji bi tuženik u objektivnom smislu mogao spriječiti ili otežati pa se u tom smislu radi o nepredvidivom uzorku za koji ne može odgovarati tuženik, već jedino lovačko društvo s čijeg lovišta potječe predmetna životinja, odnosno u konkretnom slučaju Lovačka udruga „Bukova Greda“ Kutina, a što proizlazi iz potvrde MUP-a od 13. rujna 2024. godine koju tužitelj dostavlja uz tužbu i to po načelu uzročnosti jer je ono dužno spriječiti nastanak štete od divljači u njegovom vlasništvu i držati divlje životinje koje se smatraju opasnom stvari, u granicama svojih lovišta temeljem čl. 83. Zakona o lovstvu i pripadajućih podzakonskih akata,

3. Sukladno prijedlogu tuženika o parnici je obaviještena Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. u smislu odredbe čl. 211. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP) dopisom od 22. svibnja 2025. koji je uredno zaprimio 27. svibnja 2025.

4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u uvid u Dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Sisačko-Moslavačke, Postaje prometne policije Kutina upućen AP od 13. rujna 2024. uz potvrdu (list 5-7 spisa), Zapisnik o alkotestiranju (list 8 spisa), Web prijava štete (list 9 spisa), Izjava EP (list 10 spisa), dopis odvjetnika Alana Sorića upućenog EP predmeta: Molba za dostavu izjave o štetnom događaju od 2. listopada 2024. (list 11 spisa), dopis odvjetnika Alana Sorića upućenog MP predmeta: Molba za dostavu izjave o štetnom događaju od 2. listopada 2024. (list 12 spisa), dopis odvjetnika Alana Sorića upućenog BP predmeta: Molba za dostavu izjave o štetnom događaju od 2. listopada 2024. (list 13 spisa), dopis odvjetnika Alana Sorića upućenog ĆP predmeta: Molba za dostavu izjave o štetnom događaju od 2. listopada 2024. (list 14 spisa), dopis odvjetnika Alana Sorića upućenog ŽP predmeta: Molba za dostavu izjave o štetnom događaju od 2. listopada 2024. (list 15 spisa), dopis odvjetnika Alana Sorića upućenog IP predmeta: Molba za dostavu izjave o štetnom događaju od 2. listopada 2024. (list 16 spisa), Polica osiguranja automobilskog kaska broj 1190-174792890 (list 17 spisa), Uvjeti za osiguranje automobilskog kaska (301-1219) (list 18-29 spisa), preslika prometne dozvole i vozačke dozvole (list 30-31 spisa), Izvid štete KA01570-22-1-1 (list 32 spisa), Račun Autodom Vidaković 505-1-1 od 14. veljače 2022. (list 33 spisa), fotografije (list 34-42 spisa), Nalog za isplatu štete od 26.08.2024. (list 43 spisa), dokaz o isplati od 27. kolovoza 2024. (list 44 spisa), e-mail tužitelja s prilozima od dana 02.09.2024. godine (list 45 spisa), regresni zahtjev od dana 02. rujna 2024. (list 46 spisa), e-mail tuženika od 02. rujna 2024. (list 47-48 spisa), dopis HOK osiguranje d.d. od 06. rujna 2024. (list 49-50 spisa), e-mail tužitelja s prilozima od dana 03. listopada 2024. (list 51 spisa), regresni zahtjev od dana 03. listopada 2024. (list 52 spisa), dopis Euroherc osiguranje od 29. listopada 2024. (list 53 spisa), Polica osiguranja br. [broj police osiguranja]-0000010476 od 08. ožujka 2021. uz prilog polici (list 67-77 spisa), ophodarski dnevnik od 29. siječnja 2022. (list 90 spisa), dnevnik rada od 29. siječnja 2022. (list 91 spisa), putni radni list na dan 29. siječnja 2022. (list 92-93 spisa), ophodarski dnevnik 29./30. siječnja 2022. (list 94 spisa), dnevnik rada od 29./30. siječnja 2022. (list 95 spisa), putni radni list od 29. siječnja 2022. (list 9697 spisa), ovjereni pisani iskaz ophodara ĐP (list 98-99 spisa), ovjereni pisani iskaz ophodara KP (list 100- 101 spisa), dnevnik rada Operatera CNUP od 29. siječnja 2022. (list 102-104 spisa).

5. Na ročištu 5. rujna 20205. tuženik je učinio nespornom dinamiku nastanka štetnog događaja te visinu pa je stoga tužitelj povukao sve dokazne prijedloge iznesene tijekom postupka pa tako, između ostalog, i prijedloge za saslušanjem svjedoka kao i provođenje prometnog vještačenja.

6. Na temelju odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio tužbeni zahtjev osnovanim.

7. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 1.380,01 eura, s osnova regresa za isplaćenu štetu nastalu na vozilu osiguranika tužitelja a koja mu je šteta nastala uslijed naleta na lisicu na autocesti A3 radi propusta prilikom održavanja autoceste za koji je odgovoran tuženik.

8. Među stranaka nije sporno da se 30. siječnja 2022. oko 04,40 dogodila prometna nezgoda na autocesti A3 na način da je divlja životinja lisica istrčala pred vozilo registracijskih oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao EP.

9. Nadalje među strankama nije sporna dinamika nastanka štetnog događaja niti visina, međutim sporna je odgovornost tuženika.

10. Uvidom u Policu osiguranja automobilskog kaska broj 1190-174792890 razvidno je da je ugovaratelj osiguranja Đuro Đaković montaža d.o.o. i korisnik predmetnog vozila dok je osiguranik Unicredit leasing Croatia d.o.o. a navedeno je razvidno i iz Zapisnika o očevidu.

11. Dakle tuženik je u ovom postupku učinio nespornim dinamiku nastanka štetnog događaja stoga je odlučna činjenica da je došlo do naleta vozila na divljač na autocesti jer se upravo na toj činjenici temelji odgovornost tuženika za štetu .

12. Prema odredbi čl. 50. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22 i 114/22 dalje: ZC) za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje. Prema stavku 2. istoga članka pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

Odredbom čl. 26. ZC-a propisani su poslovi održavanja javnih cesta, između ostalog, planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta te ophodnja, a prema odredbi čl. 81. st. 1. ZC-a tuženik održava autoceste.

13. Sukladno Pravilniku o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama ("Narodne novine" broj: 92/19 dalje: Pravilnik) na području autoceste gdje se dogodio predmetni štetni događaj bile su postavljene zaštitne žičane ograde koje su tehnička sigurnosna konstrukcija sa svrhom zaštite prometa od divljači i drugih životinja te sprečavanja prijelaza vozila i pješaka sa okolnih putova na trasu autoceste.

14. Na sjednici odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 20. prosinca 2022. zauzeto je pravno shvaćanje kako: "za naknadu štete nastale naletom divljači na vozilo na autocesti pravna osoba koja upravlja autocestom odgovara po načelu predmnjevane krivnje. Kada je utvrđeno da se divljač nalazila na kolniku autoceste samim time je dokazan propust u održavanju autoceste od strane pravne osobe koja upravlja autocestom. Na tuženiku je teret dokaza da nije bilo njegovih propusta u održavanja autoceste pri čemu tužitelj nije dužan konkretizirati svaki pojedini propust ili štetnu radnju zbog kojih se divljač zatekla na kolniku autoceste."

15. Dakle tuženikova odgovornost za štetu nije objektivna, već se radi o odgovornosti na temelju krivnje. Pretpostavke odgovornosti za štetu u smislu odredbe čl. 1045. ZOO-a su postojanje štete, štetne radnje, uzročno posljedične veze između štetne radnje i štete, protupravnost i krivnja, pri čemu se krivnja presumira.

16. Prema tome u konkretnom slučaju na kolniku autoceste zatekla se divljač

– lisica te je došlo do naleta te divljači na vozilo. Samim time dokazan je propust tuženika u održavanju autoceste i time je teret dokazivanja prebačen upravo na tuženika koji je dužan dokazati da nije bilo njegovih propusta.

17. Prema čl. 44. Pravilnika o ophodnji javnih cesta ("Narodne novine" broj 75/14 i 7/21 dalje: Pravilnik) nakon ophodnje, ophodar mora unijeti u ophodarski dnevnik sve informacije o stanja i prohodnosti javne ceste kao i sve događaje uočene na ophodarskoj dionici. Za svaku ophodarsku dionicu treba se voditi posebni ophodarski dnevnik.

18. Prema čl. 52. Pravilnika za vrijeme ophodnje javne ceste ophodar mora, prema potrebi, obavljati i radove manjeg opsega te druge radnje i aktivnosti koje su funkciji provedbe mjera za zaštitu javne ceste i prometa na njima te se to odnosi, između ostalog, i na zatvaranje manjih otvora na zaštitnoj žičanoj ogradi te sukladno čl. 54. Pravilnika isto mora upisati u ophodarski dnevnik.

19. Tužitelj se suglasio na ročištu 22. svibnja 2025. da se u spisu koriste pisani iskazi svjedoka ĐP i CP koje je u spis dostavio tuženik u smislu odredbe čl. 492.c ZPP-a.

20. Uvidom u Ophodarski dnevnik (list 90 spisa) utvrđeno je da je na ophodarskoj dionici Križ -Lipovljani duljine 45,39 km ophodar E obavio ophodnju ophodarske dionice 29. siječnja 2022. od 7,00 do 19,00 sati te je o istom sačinio i Dnevnika rada (list 91 spisa) te iz naveden dokumentacije ne proizlazi da je bilo ikakvih oštećenja zaštitne ograde ili popravaka iste. Nadalje iz pisanog iskaza svjedoka ĐP proizlazi kako je 29. siječnja 2022. prilikom ophodnje obavljalo i vizualni pregled zaštitne žičane ograde i to duž cijele dionice autoceste, s lijeve i desne strane, te predmetnog dana nije uočio bilo kakva oštećenja, procjepe ili rupe na ogradi, kao ni ispod nje koje bi omogućilo ulazak životinje na autocestu a u suprotnom isto bi bilo navedeno i u dokumentaciji. Navedeni iskaz sud je prihvatio u cijelosti obzirom je isti u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu.

21. Nadalje uvidom u Ophodarski dnevnik na listu 44 spisa utvrđeno je da je na ophodarskoj dionici Križ -Lipovljani duljine 45,39 km ophodar CP obavio ophodnju ophodarske dionice dana 29./30. siječnja 2022. od 19,00 do 7,00 sati te je o istom sačinio i Dnevnika rada (list 95 spisa) te iz naveden dokumentacije ne proizlazi da je bilo ikakvih oštećenja zaštitne ograde ili popravaka iste. U dnevniku rada zabilježena je predmetna prometna nezgoda-nalet na lisicu.

22. Iz pisanog iskaza CP, koji je sud ocijenio vjerodostojnim jer je logičan i u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu, proizlazi kako ophodnju tijekom smjene vrši redovito i to najmanje dva puta tijekom 12 sati. Dana 29. na 30. siječnja 2022. prvu ophodnju na dionici A3, Baza-Križ-Lipovljani-Baza obavio je u razdoblju od 19,00 sati do 22,10 sati, a druga ophodnja izvršena je u vremenskom razdoblju od 4,00 sati do 6,20 sati. Oko 4,40 sati zaprimio je dojavu da je na stacionaži 105,500 Km na desnoj strani kolnika vozilo udarilo u neku životinju te se odmah nakon dojave uputio na mjesto nesreće kako bi osigurao isto i uklonio posljedice prometne nezgode. Prilikom dolaska na mjesto nesreće pronađena je lisica nakon čega je izvršio pregled žičane ograde oko 1 km i to s obje strane autoceste (lijeva i desna strana) te tom prilikom nisu pronašli nikakva oštećenja, niti mjesto koje bi omogućilo eventualni ulazak životinje na autocestu.

23. Međutim, u konkretnom slučaju nesporno je utvrđeno da je do prometne nezgode došlo na način da je pred vozilo osiguranika tužitelja izletjela divljač – lisica pa sama činjenica da se lisica našla na kolniku autoceste ukazuje na to da je u žičanoj ogradi postojala rupa ili procjep ili da zaštitna ograda nije bila pravilno održavana, odnosno pravilno postavljena.

24. Naime ukoliko je žičana ograda pravilno postavljena i održavana, tada se ne bi moglo dogoditi da se divljač nađe na kolniku autoceste, stoga činjenica da su ophodari navedenog dana izvršili ophodnju autoceste, ne znači da ne postoji odgovornost tuženika niti pak da nije bilo propusta u održavanju zaštitne ograde.

25. Obzirom na dopuštene velike brzine kretanja vozila na kolniku autoceste, tuženik kao društvo koje odgovara za siguran i nesmetan promet autocestom dužno je, između ostalog, održavati autocestu da se na njezinom kolniku ne zatekne divljač, jer pri tako velikim dozvoljenim brzinama na kolniku autoceste, nalet na divljač je gotovo uvijek neizbježan, te predstavlja izuzetno veliku opasnost za život i zdravlje ljudi te nastanak materijalne štete. Naime autoceste imaju zaštitni zeleni pojas i dodatnu zaštitnu ogradu koja bi, između ostalog, trebala sprječavati ulazak divljači na autocestu, a samim time i na kolnik autoceste (sukladno odredbi čl. 78. st. 1. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama).

26 U konkretnom slučaju divlja životinja - lisica mogla se pojaviti na autocesti samo kroz postojeću žičanu ogradu, koju održava tuženik, što svakako upućuje na zaključak da je izostao adekvatan nadzor, te pažljivije pregledavanje predmetne dionice autoceste, te da zaštitna ograda nije održavana na način da s potpunom sigurnošću isključi mogućnost ulazaka divljih životinja u zaštićeni prostor autoceste, koje se njome ne smiju kretati.

27. Stoga činjenica da su ophodari na dan štetnog događaja izvršili ophodnju autoceste, kao ni njihova izjava da nisu primijetili nikakav nedostatak na zaštitnoj ogradi, ne znači da ne postoji odgovornost pravne osobe zadužene za održavanje autoceste, niti pak znači da propusta u održavanju zaštitne ograde nije bilo, jer se po logici stvari, ako je autocesta pravilno projektirana i održavana divljač, u konkretnom slučaju lisica, ne bi mogla zateći na autocesti.

28. Prema tome navedeno upućuje kako je očito postojao propust u održavanju autoceste, odnosno žičane zaštitne ograde, a koja zaštitna ograda je trebala spriječiti ulazak divljači na autocestu, pa je tuženik na temelju odredbe čl. 50. st. 1. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11, 22/13, 4/13, 148/13, 92/14 i 110/19) odgovoran za nastanak štete na tužiteljevu vozilu jer nije poduzeo sve potrebne radnje na predmetnoj cesti kako bi ju na siguran način mogli koristiti svi korisnici cesta kojima je namijenjena, odnosno nije osigurao siguran promet na navedenoj javnoj cesti (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odlukama poslovni broj Pž-4385/2020, Pž- 4497/24 te Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. broj: Rev 1187/24 od 12. studenog 2024.). Prema tome nisu osnovani niti navodi tuženika da bi u konkretnom slučaju trebalo odgovarati lovačko društvo.

29. Tužitelju je šteta u iznosu od 1.380,01 eura , koja visina između stranaka nije niti sporna, nastala isplatom imovinskog odštetnog zahtjeva osiguraniku prema polici kasko osiguranja dana 27. kolovoza 2024. (list 44 spisa) stoga od prvog sljedećeg dana teku i zakonske zatezne kamate po stopi sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a a koja s primjenjuje za ostale odnose.

30. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci pod točkom I.

31. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama čl. 154 st. 1. i čl. 155. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, dalje: Tarifa)..

Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7/1 Tarife), troškovi zastupanja na ročištu 22. svibnja 2025. i 5. rujna 2025. u iznosu od po 200,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife), , što uvećano za trošak PDV-a (Tbr. 42 Tarife) ukupno iznosi 750,00 eura.

Tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od po 53,09 eura sukladno Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine", broj: 118/18) i Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", broj: 53/19) odnosno ukupni parnični trošak u iznosu od 856,18 eura, kako je i odlučeno pod točkom II. izreke ove presude.

Tužitelju su u smislu odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a na trošak priznate i zakonske zatezne kamate koje teku od presuđenja do isplate.

Tužitelj je odbijen za trošak sastava podneska od 27. studenog 2024. budući isti nije bio potreban niti nužan jer u prilogu tog podneska tužitelj dostavlja dokaz o uplaćenoj pristojbi a koju je već bio dužan uplatiti prilikom podnošenja tužbe i u prilogu iste dostaviti dokaz. Nadalje nije mu priznat niti zatraženi trošak sastava podneska od 3. siječnja 2025. jer isti nije bio potreban za vođenje ove parnice te mu nije priznat niti zatraženi trošak ročišta od 4. ožujka 20205. budući u predmetnoj pravnoj stvari navedenog dana nije održano ročište kao niti trošak ročišta za objavu budući tužitelj nije pristupio istom. Slijedom navedenog odlučeno kao pod točkom III. izreke.

Zagreb, 1. listopada 2025.

Sudac:

Jelena Antonić Šego

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu, i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a (čl. 467. st.1. ZPP-a).