REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3942/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja: 1. HM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. HMĆU, iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Valerija Cerovski, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Vrtarić i partneri, u Zagrebu, radi izdavanja potvrde prema čl. 36 st. 1. toč. b) Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije predlagatelja protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž eu-2/2025-2 od 2. lipnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-eu-23/2025-2 od 3. travnja 2025., u sjednici održanoj 1. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije predlagatelja se odbacuje.
Obrazloženje
1. Predlagatelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja naznačivši u njemu pitanja za koja smatraju da su pravna pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 , 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), a smatraju da im reviziju treba dopustiti i na temelju stavka 2. toga članka zato što su im, prema njihovom mišljenju, povrijeđena temeljna ljudska prava slobode kretanja i poštivanja obiteljskog života zajamčena Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav), i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
2. Pitanja koja su u prijedlogu postavili glase:
"1. Može li se potvrda iz odredbe čl. 36. Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece izdati u odnosu na odluku države članice kojom se priznaje i izjednačava s odlukama te države članice strana sudska odluka donesena u trećoj zemlji?
2. Jesu li odluke kojima se sukladno odredbama Zakona o međunarodnom privatnom pravu strana sudska odluka izjednačava s odlukama suda Republike Hrvatske i kojima strana odluka dobiva pravni učinak u Republici Hrvatskoj meritorne ili procesne naravi? Je li za primjenu odredbi Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece na odluke država članica relevantno radi li se o meritornim ili procesnim odlukama?".
3. U prijedlogu je potrebno određeno navesti razloge zbog kojih predlagatelj smatra da bi rješenje nekog pitanja bilo važno, ne samo za odluku u ovoj pravnoj stvari, već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u smislu da je potrebno ukazati na možebitno postojanje različite prakse revizijskog suda ili različite sudske prakse nižestupanjskih sudova o tom pitanju (prema kojoj je o tome u određenim sudskim odlukama zauzeto pravno shvaćanje suprotno onom iz pobijane odluke), ili iznijeti druge važne razloge u skladu s navedenim propisom zbog kojih bi postojala potreba usuglašavanja i razvijanja sudske prakse intervencijom ovog suda putem izjavljene revizije, što je u konkretnom prijedlogu izostalo.
4. Ovaj sud nalazi da prijedlog ne sadrži razloge koji bi bili dostatni za zaključak da bi postavljena pitanja bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu pa slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je ovaj sud na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP riješio kao u izreci ovoga rješenja.
5. U pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a koji predlagatelji podnose zbog povrede prava na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom, valja reći da predlagatelji nisu učinili vjerojatnim da bi im neko osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka ili pogrešnom primjenom materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno Ustavom zajamčeno pravo na zakonito i pravično suđenje te pravo na obrazloženu odluku kao i pravo na jednakost svih pred zakonom. Nižestupanjske odluke su obrazložene, sadrže dostatne i relevantne razloge i ne mogu se po ocjeni ovoga suda smatrati arbitrarnima niti očito nerazumnima, pa slijedom navedenog nije učinjeno vjerojatnim da bi zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Isto tako u pobijanoj odluci nije pogrešnom primjenom materijalnog prava od strane drugostupanjskog suda došlo do povrede prava slobode kretanja i načela jednakog postupanja kao ni povrede prava zajamčena čl. 8. Konvencije.
6. U opisanim okolnostima predlagatelji nisu učinili vjerojatnim da im je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje pa je zato prijedlog temeljen na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP-a valjalo odbaciti i riješiti na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP kao u izreci rješenja.
Zagreb, 1. listopada 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
