Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Broj: Gž-517/2024-3

Vukovar, Županijska 33

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Vrkić Perak predsjednice vijeća, Ivice Raguža člana vijeća i suca izvjestitelja te Ane Bosančić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Ranku Đokiću, odvjetniku iz Pule, protiv I-tuženika ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], II-tuženice HŠ, [adresa], III-tuženika KŠ, iz [adresa], IV-tuženice PŠ, iz [adresa], svi zastupani po punomoćnicima Filipu Simiću i Lari Tončić, odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Filip Simić i Lara Tončić iz Pule, radi prestanka uznemiravanja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja JŠ, izjavljenoj protiv presude i rješenja Općinskog suda u Puli, poslovni broj P-149/2023-5 od 26. listopada 2023., na sjednici vijeća održanoj 1. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tužitelja JŠ kao osnovana te se ukidaju presuda i rješenje Općinskog suda u Puli, poslovni broj P-149/2023-5 od 26. listopada 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom i rješenjem Općinskog suda u Puli, poslovni broj P-149/2023-5 od 26. listopada 2023. odlučeno je:

"I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja JŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] prema tuženicima Valtiner Thomasu, OIB: [osobni identifikacijski broj], Austrija, 9521 [adresa]; GŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] koji je postavljen u tužbi od 12.5.2021.godine, a koji glasi:

"1. Nalaže se tuženicima Valtiner Thomasu, OIB: [osobni identifikacijski broj], Austrija, 9521 [adresa] i [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], Austrija, 9521 [adresa] da na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] obiteljska stambena zgrada, dvorište, [broj poduloška]-7 površine 376m 2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na zajedničkom dijelu dvorištu nekretnine uklone:

- drvenu kućicu sa betonskom pločom ispod nje koja je postavljena na mjestu i u dimenzijama koje će se precizirati temeljem izrađenog nalaza i mišljenja vještaka te sukladnost skici koja je sastavni dio ove presude,

- ogradu koja je postavljena na mjestu i u dimenzijama koje će se precizirati temeljem izrađenog nalaza i mišljenja vještaka te sukladno skici koja je sastavni dio ove presude,

- objekt u naravi terasu u dimenzijama i površini koje će tužitelj precizirati temeljem izrađenog nalaza i mišljenja vještaka te sukladno skici koja je sastavni dio ove presude,a koji objekt predstavlja sastavni dio njihovog posebnog dijela nekretnine označenog kao k. č. br. [katastarska čestica] obiteljska stambena zgrada, dvorište, [broj poduloška]-7 površine 376m 2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to drugi suvlasnički dio 1279/10.000 etažno vlasništvo E-2, s kojim je povezano pravo vlasništva na posebni dio oznake B nalazeći u prizemlju zgrade koji se sastoji od kuhinje i dnevnog boravka kupaonice, spavaonice, terase i radne sobe ukupne površine 40, 65 m2,

te da prestanu uznemiravati pravo vlasništva tužitelja JŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] obiteljska stambena zgrada, dvorište, [broj poduloška]-7 površine 376m 2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sve u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženicima KŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i PŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] obiteljska stambena zgrada, dvorište, [broj poduloška]-7 površine 376m 2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na zajedničkom dijelu-dvorištu uklone:

- čamac,

- objekt u naravi terasu u dimenzijama i površini koje će tužitelj precizirati temeljem izrađenog nalaza i mišljenja vještaka te sukladno skici koja je sastavni dio ove presude, a koji objekt predstavlja sastavni dio njihovog posebnog dijela nekretnine označenog kao k. č. br. [katastarska čestica] obiteljska stambena zgrada, dvorište, [broj poduloška]-7 površine 376m 2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to 1. suvlasnički dio: 1396/10000 etažno vlasništvo E-1, s kojim je povezano pravo vlasništva na posebni dio oznake A nalazeći u prizemlju zgrade koji se sastoji od hodnika, spavaonice, kupaonice, kuhinje i dnevnog boravka i terase, ukupne površine 44,35 m2,

te da prestanu uznemiravati pravo vlasništva tužitelja JŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] obiteljska stambena zgrada, dvorište, [broj poduloška]-7 površine 376m 2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sve u roku od 15 dana.", kao neosnovan. II Nalaže se tužitelju da tuženicima na ime parničnog troška isplati iznos od 727,90 eura u roku od 15 dana.

III Odbijaju se, tuženici prema tužitelju sa preostalim dijelom zahtjeva za naknadom parničnog troška preko iznosa priznatog u stavku II izreke ove presude, te tužitelj prema tuženicima u cijelosti sa zahtjevom za naknadom parničnog troška, kao neosnovani.

r j e š i o j e

I Odbija se objektivna preinaka tužbe iz podneska od 15.04.2022. godine. II Odbija se povlačenje tužbe od 12. 5. 2021. godine (ranije primarno postavljenog tužbenog zahtjeva)".

2. Protiv navedene presude i rješenja pravovremeno žalbu podnosi tužitelj, osim u odnosu na točku III. izreke presude gdje su tuženici odbijeni sa zahtjevom za naknadom troškova postupka, zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u nastavku teksta: ZPP) s prijedlogom da se žalba uvaži kao osnovana, ukinu prvostupanjska presuda i rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

2.1. Pobijajući odluku suda prvog stupnja tužitelj u žalbi navodi kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanih člankom 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer je sud tužitelja glede kumuliranog tužbenog zahtjeva uputio na posebnu parnicu temeljem članka 313. stavak 3. ZPP-a. Nadalje prvostupanjski sud nije identificirao sporne zajedničke dijelove zbog čega prvostupanjsku odluku nije moguće ispitati, a također odvojio je raspravljanje o eventualno kumuliranom zakonu čime je počinio povredu iz članka 354. stavak 1. u svezi članka 313. stavak 1. i članka 188. stavak 2. ZPP-a. Odbijanjem glavnog tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud je trebao odlučiti o eventualno postavljenim tužbenim zahtjevima te nema mjesta odvojenom raspravljanju u odnosu na međusobno postavljene tužbene zahtjeve tim više jer je sud tužitelja uputio da svoja prava u odnosu na eventualno kumulirani tužbeni zahtjev ostvari u zasebnoj parnici. Nadalje, prvostupanjski sud je neosnovano odbio objektivnu preinaku tužbe jer je pogrešno smatrao da je tužitelj izvršio preinaku tužbe. Osim toga neosnovana je i odluka prvostupanjskog suda i u odnosu na troškove parničnog postupka kao i u dijelu koji se odnosi na povlačenje tužbe.

3. Tuženici nisu dostavili odgovor na žalbu tužitelja.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio te žalbene navode tužiteljice, utvrđeno je da sud prvog stupnja počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a točka 11. ZPP-a.

6. Predmet ovog spora je glavni zahtjev tužitelja za prestankom uznemiravanja u ostvarivanju njegovih vlasničkih prava na nekretnini upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Uz glavni zahtjev tužitelj podnosi i drugi (eventualni) zahtjev usmjeren na predaju u suposjed zajedničkih dijelova zgrade koja se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6.1. Podneskom od 15. travnja 2022. tužitelj vrši preinaku tužbe na način da uz glavni tužbeni zahtjev usmjeren na prestanak uznemiravanja podnosi i tužbeni zahtjev usmjeren na predaju u suposjed spornog dijela nekretnine.

7. Nakon provedenog postupka prvostupanjski sud odbija glavni tužbeni zahtjev tužitelja dok u odnosu na eventualni tužbeni zahtjev prvostupanjski sud upućuje tužitelja u zasebnu parnicu pozivom na odredbu članka 313. stavak 3. ZPP- a.

8. Sud prvog stupnja u postupku u bitnome utvrđuje:

- da su tužitelj i tuženici suvlasnici kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- da je izvršeno etažiranje sporne nekretnine;

- da je tužitelj prvotno podnio tužbu radi uznemiravanja prava vlasništva;

- da tužitelj nije u posjedu spornog dijela nekretnine u odnosu na koji je usmjeren tužbeni zahtjev za prestanak uznemiravanja;

- da su tuženici izvršili promjene u prostoru na način da su terase proširili u duljinu, dužinu i visinu čime su onemogućili tužitelja u korištenju spornog dvorišta;

- da tužitelj iz svog posebnog dijela nekretnine nema više pristup zajedničkom dijelu dvorišta.

9. Prema odredbi članka 46. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu ZOV) svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva (stavak 1.), svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari s time da predaju cijele stvari u posjed može od trećeg zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama (stavak 2.).

10. Dakle sukladno navedenoj zakonskoj odredbi svaki suvlasnik ima pravo stvar posjedovati i njome se koristiti zajedno s ostalim suvlasnicima razmjerno svojem dijelu nepovrijeđujući prava ostalih suvlasnika. Ovakvo suvlasništvo je zaštićeno prema vani u odnosu na treće osobe, kao i prema unutra u odnosu na ostale suvlasnike time što u odnosu na ostale suvlasnike, suvlasnik štiti svoja prava tužbom za zaštitu prava vlasništva na dijelu stvari.

11. Člankom 42. stavak 1. ZOV-a propisano je da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje, time da je stavkom 2. istog članka propisano da je donošenje navedene odluke posao redovite uprave. Navedenim člankom nije propisano da odluka suvlasnika o međusobnoj podijeli posjeda stvari mora biti u pismenom obliku. Dakle, sporazumom suvlasnika o međusobnoj podijeli stvari može biti zaključen i kao pismeni sporazum ali također i kao usmeni sporazum, a koji će imati svoje posljedice u stvarnoj podijeli nekretnina tako da svaki suvlasnik postane posjednikom određenih realnih dijelova ili pak određenih nekretnina.

12. Odredbom članka 167. stavak 1. ZOV-a propisano je ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane.

12.1. Prema odredbi stavka 2. tog članka da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. tog članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

12.2. Iz sadržaja citirane odredbe, a koja uređuje vlasničku tužbu – actio negatoria razvidno je da ovu vlasničku tužbu podiže vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik

– posjednik, protiv svakog onog koji uznemirava njegovo pravo na bilo koji način, zahtijevajući da to uznemiravanje prestane, a koje uznemiravanje se može sastojati u svojatanju nekog prava koje mu ne pripada, ograničenju u fizičkom vršenju prava vlasništva i slično. Da bi uspio u svom zahtjevu, tužitelj mora dokazati: svoje vlasništvo ili kvalificirani posjed (pravni temelj i istiniti način svog stjecanja), dakle svoje pretpostavljeno vlasništvo te dokazati neosnovano uznemiravanje, pačanje, propuštanje neke dužne radnje, a koji su doveli do neosnovanog uznemiravanja.

13. Tuženik pak u takvoj tužbi je svaki onaj koji je izvršio čin smetanja ili je po njegovom nalogu ono izvršeno.

14. Vlasništvo može biti povrijeđeno oduzimanjem posjeda ili uznemiravanjem te u takvoj situaciji vlasnik na raspolaganju ima zaštiti svoje pravo vlasništva kroz dvije vrste pravih vlasničkih tužbi, rei vindicatio i actio negatoria.

15. Rei vindicatio prava je vlasnička tužba kojom se vlasnik štiti u slučaju oduzimanja posjeda. Ona se definira kao tužba vlasnika protiv osobe koja posjeduje njegovu stvar koju on, pozivajući se na svoje pravo vlasništva, koje može dokazati, traži od posjednika.

16. S druge strane, povreda prava vlasništva, osim oduzimanja iz posjeda, može biti učinjena i drugim radnjama treće osobe, kojima se vlasništvo ograničava, što uznemirava vlasnika u vršenju vlasničkih ovlaštenja. U tom slučaju vlasnik se štiti tužbom za prestanak uznemiravanja ili negatorijskom tužbom (actio negatoria) kojom kao vlasnik - posjednik zahtijeva od osobe koja ga na bilo koji način, ali ne oduzimanjem posjeda, bespravno uznemirava u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti da prestane s uznemiravanjem.

17. Cilj je actio negatoria tužbe, dakle, postići prestanak uznemiravanja, a ovisno o načinu uznemiravanja, tužbenim zahtjevom tužitelj može uz prestanak uznemiravanja, zahtijevati i uspostavu stanja kakvo je bilo prije uznemiravanja na tri načina: da se poduzmu radnje kojima će se otkloniti izvor uznemiravanja, da se izvrši činidba kojom će se tužiteljevu stvar dovesti u stanje u kojem je bila prije uznemiravanja ili da se prestane s ponašanjem kojim se čini uznemiravanje, te zabranu daljnjeg uznemiravanja.

18. Stoga, vlasnik odnosno suvlasnik ima pravo za zaštitu od uznemiravanja (članak 167. stavak 1. ZVDSP) u slučaju kada je isti posjednik sporne stvari, konkretno sporne nekretnine ili spornog dijela nekretnine, pa ga treća osoba uznemirava u pravu vlasništva njegove stvari na drugi način, a ne oduzimanjem stvari. U slučaju ako vlasnik nije posjednik sporne stvari ili spornog dijela nekretnine, tada isti ne bi imao pravo na negatornu zaštitu, već vlasnik neposjednik štiti svoje vlasništvo pravom vlasničkom tužbom iz članka 161. ZVDSP.

19. Prije svega navodi se kako je pravilan pravni stav prvostupanjskog suda da je tužitelj podneskom od 15. travnja 2022. izvršio preinaku tužbe. Naime, sukladno članku 191. ZPP-a preinaka tužbe je promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. U konkretnom slučaju tužitelj je uz postojeći tužbeni zahtjev usmjeren na zaštitu prava vlasništva od uznemiravanja istaknuo i novi tj. drugi zahtjev usmjeren na predaju dijela nekretnine u suposjed. Stoga je pravilno prvostupanjski sud zaključio da se u konkretnom slučaju radi o preinaci tužbe te je u navedenom dijelu neosnovan žalbeni navod tužitelja kako se ne radi o preinaci tužbe.

20. Obzirom na žalbene navode tužitelja, za sada je preuranjen zaključak prvostupanjskog suda kada je odbio zahtjev tužitelja za preinaku tužbe. Naime, prvostupanjski sud odbija zahtjev tužitelja za preinakom tužbe navodeći da preinaka ne bi bila svrsishodna. Točno je da je u konkretnoj situaciji za preinaku tužbe potreban pristanak tuženika sukladno odredbi članka 190. stavak 3. ZPP-a, ali i kad se tuženik protivi sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

20.1. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud nije proveo test razmjernosti odnosno je li preinaka razmjerna legitimnom cilju iz odredbe članka 190. stavak 1. ZPP-a te je li nedopuštanje preinake rezultiralo povredom prava tužitelja na pristup sudu. Ovo stoga jer je u svakom pojedinom slučaju potrebno ispitati, primjenom testa razmjernosti, je li nedopuštanjem preinake došlo do povrede prava na pristup sudu.

20.2. U odnosu na preinaku tužbe prvostupanjski sud ispušta iz vida činjenicu da se i preinačena tužba zasniva na istom činjeničnom supstratu kao i prvotno podnesena tužba, jedino što tužitelj, na istom činjeničnom supstratu, zahtjeva i dodatnu pravnu zaštitu kroz predaju spornog dijela nekretnine u suposjed. Također radi se o istim dokaznim prijedlozima kako u odnosu na osnovnu tužbu tako i u odnosu na preinaku tužbe.

21. Osnovan je žalbeni navod tužitelja da je prvostupanjski sud počinio i bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. u svezi s člankom 381. ZPP-a. Naime, člankom 188. stavak 2. ZPP-a propisano je da tužitelj može dva ili više tužbenih zahtjeva u međusobnoj vezi istaknuti u jednoj tužbi i tako da sud slijedeći od tih zahtjeva prihvati ako nađe da onaj koji je ispred njega istaknut nije osnovan.

21.1. Prema tome, eventualna kumulacija je umjesna kada tužitelj nije siguran u postojanje relevantnih činjenica ili pak u pravnu osnovanost istaknutih zahtjeva koji su u međusobnoj vezi i u pravilu proizlaze iz bitno istog činjeničnog stanja. Eventualno kumulirani zahtjev postavljen je pod rezolutivnim uvjetom, što znači ako sud prihvati prvi zahtjev tj. glavni zahtjev eventualno kumulirani zahtjev postaje bespredmetan i o njemu se ne odlučuje. Ukoliko sud ne prihvati prvi zahtjev tada je obvezan odlučivati o eventualno postavljenom zahtjevu.

21.2. Dakle, ako se glavni zahtjev ukaže neosnovan, sud istom odlukom odlučuje o eventualno kumuliranom zahtjevu, što znači da se eventualno kumulirani zahtjev, u konkretnom slučaju, nije mogao razdvojiti te iako se odluka o razdvajanju postupaka odnosi na upravljanje postupkom protiv koje odluke nije dopuštena žalba, za navesti je da sud nije vezan odlukom koja se odnosi na upravljanje postupkom. Tim više jer je rješenje prvostupanjskog suda od 6. listopada 2023. kontradiktorno obzirom sud tužitelja upućuje s eventualno kumuliranom zahtjevu u posebnu parnicu pri čemu se poziva na odredbu članak 313. stavak 3. ZPP-a, a koja odredba ne govori o upućivanju tužitelja u posebnu parnicu s kumuliranim zahtjevom. Također kada je postavljen eventualni zahtjev, isti je postavljen u parničnom postupku te stoga nema mjesta za upućivanje u novu parnicu s eventualnim zahtjevom jer odluka o eventualnom zahtjevu ovisi o odluci suda u odnosu na glavni zahtjev tj. o eventualnom zahtjevu se odlučuje tek ukoliko sud odbije glavni zahtjev. Stoga je prvostupanjski sud imao pogrešan pravni pristup kada je tužitelja s eventualnim tužbenim zahtjevom uputio u posebnu parnicu.

22. Osnovano tužitelj u žalbi navodi kako prvostupanjski sud nije sa sigurnošću utvrdio je li tužitelj u suposjedu na spornim zajedničkim dijelovima nekretnine te nije uopće utvrdio koji su zajednički dijelovi nekretnine.

23. Obzirom na navedeno valjalo je temeljem odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

24. Člankom 193. stavak 2. ZPP-a propisano je da se tužba može povući sve do zaključenja glavne rasprave, ako tuženik na to pristane. Dakle, ukoliko tužitelj povuče tužbu, a tuženik na to pristane, tada se donosi rješenje o povlačenju tužbe.

24.1. U situaciji kada tužitelj povuče tužbu, a tuženik na to ne pristane, tada se postupak samo dalje nastavlja kao da povlačenja tužbe nije niti bilo te se ne donosi rješenje kojim se odbija zahtjev za povlačenjem tužbe.

25. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja otklonit će nedostatke na koje je upozoren ovom ukidbenom odlukom, izvest će dokaze koji su predloženi od strane tužitelja, a odnose se prvenstveno na uviđaj na licu mjesta i identifikaciju zajedničkih dijelova nekretnine. Ukoliko prvostupanjski sud utvrdi da je glavni zahtjev tužitelja neosnovan odlučit će o eventualno kumuliranom zahtjevu time da će ponovno odlučiti i o preinaci tužbe primjenjujući test razmjernosti. Potom će donijeti novu odluku koja će sadržavati iscrpnu analizu svih provedenih dokaza i biti zasnovana na odgovarajućim materijalnim odredbama.

26. O troškovima žalbenog postupka odlučeno je temeljem članka 166. stavak 3. ZPP-a.

27. Obzirom je ukinuta odluka o glavnoj stvari, ukinuta je i odluka o troškovima postupka jer odluka o troškovima postupka ovisi o konačnom uspjehu stranaka u postupku.

28. U preostalom nepobijanom dijelu prvostupanjska presuda ostaje nepromijenjena.

29. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

Vukovar, 1. listopada 2025.

Predsjednik vijeća:

Vesna Vrkić Perak