REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-7087/2023.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika DS, zbog prekršaja iz članka 42. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 35. Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, broj: 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20., 114/22., 82/23.) odlučujući o žalbi okrivljenika DS, kojeg brani odvjetnik Ninoslav Pintarić iz Odvjetničkog društva Pintarić i Srednoselec Pintarić d.o.o., Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, od 18. srpnja 2023. godine, broj: Pp-38/2023-8, na sjednici vijeća održanoj dana 1. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Djelomično se prihvaća žalba okrivljenika DS, te se preinačava prvostupanjska presuda u odluci o novčanoj kazni, tako da se za prekršaj činjenično opisan u izreci navedene presude, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljeniku DS izriče novčana u iznosu od 60,00 (šezdeset) eura, koju novčanu kaznu je okrivljenik dužan platiti u roku od 90 (devedeset) dana računajući od dana primitka ove presude.

Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.

II U ostalom dijelu odbija se žalba okrivljenika DS kao neosnovana, te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

III Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik DS dužan je platiti paušalni iznos troškova ovog drugostupanjskog suda u iznosu od 15,00 eura (petnaest eura) u roku od 90 (devedeset) dana računajući od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljenik DS proglašen je

krivim i, uz primjenu članka 37. stavka 1. i 3. točka 1. Prekršajnog zakona, kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 278,72 eura (dvjestosedamdesetosam eura i sedamdesetdva centa) / 2.100,002 kn, zbog prekršaja iz članka 42. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 35. Zakona o računovodstvu, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.

2. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog

postupka u paušalnom iznosu od 13,28 eura (trinaest eura i dvadesetosam centi) / 100,06 kn.

3. Protiv prvostupanjske presude okrivljenik DS, pravodobno

je, putem branitelja, podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja pogrešne primjene materijalnog prava, odluke o kazni i trošku prekršajnog postupka, navodeći u bitnome da je izreka pobijane presude u suprotnosti s izvedenim dokazima tijekom postupka, ne negira počinjenje prekršaja, ali smatra da ga je prvostupanjski sud trebao u konkretnom slučaju puno blaže kazniti. Ističe da zbog teže financijske situacije u poslovanju obrta i blokade na žiro računu nije bio u mogućnosti platiti knjigovođu, a što je posljedično dovelo do nenamjernog počinjenja predmetnog prekršaja.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

5. Žalba je djelomično osnovana.

6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka

202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Naime, prvostupanjski sud je, na temelju provedenog prekršajnog

postupka, čitanja pisane obrane okrivljenika, odnosno svih dokaza provedenih na glavnoj raspravi, osnovano zaključio da je okrivljenik ostvario bitna obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret izrekom pobijane presude, pri čemu je za okrivljenje iz izreke pobijane presude dao valjane razloge o odlučnim činjenicama koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

8. Stoga, navodi koje žalitelj ističe u žalbi nisu od utjecaja niti žalitelja

ekskulpiraju od prekršajne odgovornosti za počinjeni prekršaj jer je u postupku nesporno utvrđeno da okrivljenik kao fizička osoba obrtnik, vlasnik obrta “[obrt] obrt za trgovinu, pekarnu, turizam, ugostiteljske djelatnosti I poljoprivredu, sedg” sa sjedištem u [adresa], do 30. travnja 2022.g. nije dostavio FINA-i u bilo koju poslovnicu FINA-e na području RH ili putem internetskog servisa uz korištenje digitalnog certifikata, propisane financijske izvještaje – bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke, za statističke i druge potrebe za prethodnu kalendarsku 2021. godinu, čime je počinio prekršaj kažnjiv po članku 42. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 35. Zakona o računovodstvu.

9. Ispitujući nadalje, pobijanu presudu uz ocjenu navoda žalbe kojima okrivljenik ukazuje da je izrečena novčana kazna previsoka, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići i daljnjom primjenom instituta ublažavanja kazne, sukladno odredbi članka 37. Prekršajnog zakona.

10. Naime, ovaj sud je našao da je prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja kazne okrivljeniku uzeo u obzir olakotnom okolnošću na strani okrivljenika priznanje prekršaja, dok otegotne nisu nađene, ali ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju ipak nisu u dovoljnoj mjeri od strane prvostupanjskog suda cijenjene olakotne okolnosti na strani okrivljenika, pa smatra da se radi o takvim olakotnim okolnostima koje u predmetnom slučaju gledajući ih u njihovoj ukupnosti treba cijeniti naročito olakotno te iste opravdavaju izricanje blaže novčane kazne od one koja je odmjerena pobijanom presudom, odnosno opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne. Stoga je ovaj sud, uvažavajući navedene okolnosti, ali i sukladno odredbi članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona (načelo primjene blažeg propisa), po službenoj dužnosti, uzimajući u obzir Zakon o izmjenama Zakona o računovodstvu („Narodne novine“ broj: 114/22.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. i koji sada za ovog počinitelja propisuje novčanu kaznu u rasponu od 660,00 eura do 2.650,00 eura, dakle u nešto blažem iznosu nego što je u vrijeme počinjenja djela novčana kazna bila propisana u rasponu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna, kao tada službenoj valuti Republike Hrvatske (prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450), novčanu kaznu izrekao kao u točki I izreke ove drugostupanjske presude.

11. U tako odmjerenoj novčanoj kazna pravilan su odraz pronašle sve utvrđene olakotne okolnosti, kao i izostanak bilo koje otegotne okolnosti na strani okrivljenika, pa ista po mišljenju ovog suda, odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri, pri čemu je imajući u vidu vrstu počinitelja, iznos propisane novčane kazne i granice ublažavanja iste sukladno odredbi članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, novčana kazna izrečena bliže donjem iznosu novčane kazne do kojeg se ista može ublažiti.

12. Ovaj sud je mišljenja kako je takva novčana kazna primjerena težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se ovako odmjerenom novčanom kaznom postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenika, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.

13. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u za to određenom roku, pri čemu je prilikom određivanja roka za plaćanje novčane kazne u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ovaj sud vodio računa o visini izrečene novčane kazne.

14. Također, odluka o troškovima prvostupanjskog postupka na zakonu je utemeljena.

15. Uz to, kako je ovaj sud donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena

prekršajna odgovornost okrivljenika, to je, na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona, okrivljenik dužan naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka ovog suda u iznosu od 15,00 eura (petnaest eura) u roku od 90 (devedeset) dana od dana primitka ove presude. Visina troškova odmjerena je u skladu s odredbom članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona, s obzirom na trajanje, složenost prekršajnog postupka i imovinsko stanje okrivljenika.

16. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 1. listopada 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Sanja Radeljak, v.r.

Sanja Gospočić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.