REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici

Kralja Tomislava 85a

51260 Crikvenica

Poslovni broj: Ovr-453/2022

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Crikvenici, po sutkinji ovog suda Kristini Pavelić, na prijedlog više sudske savjetnice-specijalistice Davorke Boni, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ČA; OIB: [osobni identifikacijski broj], iz Rijeke, Podhumskih žrtava 2, zast. po pun. ČAŽ, odv. iz Rijeke, protiv ovršenika FA; OIB: [osobni identifikacijski broj], iz Povila, Franje Butkovića 20, zast. po pun. EA, odv. iz Novog Vinodolskog, radi ovrhe na nekretnini u vlasništvu ovršenika, 1. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog ovršenika od 14. veljače 2025. za odgodu ove ovrhe, kao neosnovan.

II Obustavlja se ovrha u ovoj pravnoj stvari i ukidaju se provedene radnje.

III Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Novom Vinodolskom, da po pravomoćnosti ovog rješenja, izvrši brisanje zabilježbe ovrhe na nekretninama ovršenika, označenim kao:

- kč. br. [katastarska čestica] – kućiše i dvorište u selu, površine 22 čhv, 79 m² i

- kč. br. [katastarska čestica] – oranica u selu, površine 24 čhv, 86 m², obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja zabilježba je učinjena pod posl. br. Z- 18564/2022 od 21. studenog 2022. i Z-16175/2023

Obrazloženje

1. Na temelju prijedloga za ovrhu i ispravljenog prijedloga za ovrhu, sud je 13. listopada 2023. donio rješenje o ovrsi kojim je određena ovrha na nekretninama u vlasništvu ovršenika, pobliže opisanim u točki II izreke ovog rješenja. Predmetno rješenje o ovrsi dostavljeno je zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda u Novom Vinodolskom, te je isti rješenjem posl. br. Z-16175 od 2. studenog 2023. izvršio zabilježbu ove ovrhe u zemljišnim knjigama. Rješenje o ovrsi postalo je pravomoćno u dijelu koji se ne odnosi na zakonske zatezne kamate, odlukom Županijskog suda u Splitu od 4. travnja 2024. posl. br. Gž Ovr-1022/2023.

2. U tijeku postupka, ovršenik je zaključkom ovog suda posl. br. Ovr-453/2022 od 21. siječnja 2025. upućen pokrenuti parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga iz čl. 50 st. 1 t. 7 i 9-10 Ovršnog zakona (NN br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16-Odluka ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17 i 131/20; nadalje OZ).

3. Podneskom od 14. veljače 2025. ovršenik je zatražio odgodu ovog ovršnog postupka iz razloga što je pokrenula parnični postupak protiv ovrhovoditelja, a na koji postupak je bila upućena zaključkom ovog suda od 21. siječnja 2025. (list 154-155 spisa). U svom prijedlogu za odgodu traži odgodu ovog postupka do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pri ovom sudu posl. br. P-106/25. Nadalje, ovršenik ističe da postoji očiti nesrazmjer između tražbine ovrhovoditelja i vrijednosti nekretnina koje su predmet postupka. Nadalje, ističe da joj je to jedina nekretnina koja joj služi za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, te da je izuzetno lošeg zdravlja.

4. U svom odgovoru na prijedlog za odgodu, ovrhovoditelj se istom usprotivio jer pozivanje ovršenika na načelu razmjernosti tražbine i vrijednosti nekretnina, te zaštite dostojanstva ovršenika smatra neosnovanim i nezakonitim.

5. Prijedlog ovršenika za odgodu ovog postupka je neosnovan iz razloga kako slijedi. Odredbom čl. 65 st. 1 OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može djelomično ili u potpunosti odgoditi ovrhu, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da bi se spriječilo nasilje, te taksativno nabrojani razlozi, među inima i t. 5 istog članka ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz čl. 52 ili 53 OZ-a ili podnio tužbu iz čl. 52 OZ-a. Dakle, zakon predviđa da se moraju kumulativno ispuniti dva uvjeta. Samo postojanje ovršnog postupka ne znači da će provedbom ovrhe nastupiti nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta za ovršenika. Pod pojmom šteta zakonodavac podrazumijeva štetu u objektivnom smislu, dok ovdje ovršenik ukazuje na štetu u subjektivnom smislu (šteta koja bi konkretno mogla nastati njemu osobno). Da je ovršenik isplatio tražbinu ovrhovoditelja određenu pravomoćnom ovršnom ispravom, do ovršnog postupka ne bi ni došlo, pa se ne može ovršenik pozivati na to da bi provedbom ovrhe za njega nastala teška šteta ili teško nadoknadiva šteta. Slijedom navedenog, pozivajući se na citiranu zakonsku odredbu, sud je donio odluku kao u točki I izreke ovog rješenja.

6. Dana 24. siječnja 2025. sud je izašao na lice mjesta radi utvrđenja vrijednosti nekretnine u prisutnosti vještaka građevinske struke. Na istom ročištu bile su prisutne i stranke ovog postupka. Sudski vještak, pozvan da izvrši potrebne radnje kako bi mogao izvršiti procjenu vrijednosti nekretnine iskazao je da je u tom trenutku nemoguće izračunati vrijednost nekretnine koja je predmet postupka.

7. Na terenu sud je utvrdio slijedeće, da se do objekta na nekretnini izgrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dolazi s javne prometnice (ceste) i to s desne strane objekta (desno gledano prema moru), jedino i isključivo preko kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu ovrhovoditeljice i trećih osoba. Kč. br. [katastarska čestica] predstavlja ostavu (špajzu) i da se ista proteže i na objekt koji u naravi predstavlja kuću i s kojim je čvrsto spojena, a koja kuća je izgrađena na više parcela (kč. br. [katastarska čestica]). Kada se gleda objekt izvana, razvidno je da je isti u nekoliko navrata nadograđivan (različite fasade, različiti materijali gradnje). Pozicija objekta u naravi je takva da se nedvojbeno može utvrditi da se objekt na kč. br. [katastarska čestica] pruža tlocrtno na susjedne čestice koje nisu predmet ovrhe.

8. Što se tiče nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], to je nekretnina na koju se djelomično nastavlja objekt izgrđen pretežitim dijelom na kč. br. [katastarska čestica] i predstavlja okućnicu nekretnine i objekta na kč. br. [katastarska čestica]. Do iste se dolazi preko kč. br. [katastarska čestica], koja je u vlasništvu/suvlasništvu ovrhovoditelja.

9. Iako je izlaskom na teren sud odnosno sudski vještak utvrdio da je nemoguće izvršiti procjenu nekretnine bez sudjelovanja vještaka geodetske struke, a kako je i određeno raspravnim zapisnikom od 24. siječnja 2025. (list 162-163 spisa), sud smatra da bi u ovom trenutku to svakako bilo nepotrebno i projiciralo bi samo dodatni trošak za stranke ovog postupka. Naime, sud ima dovoljno znanja da bi utvrdio da stanje na terenu ne odgovara stanju u zemljišnim knjigama, napose što se tiče veličine i raširenosti (rasprostranjenosti) objekta koji se nalazi na kč. br. [katastarska čestica], a obzirom da se objekt u nekoliko navrata nadograđivao. Zbog navedenog, izvršen je uvid u spis ovog suda posl. br. P- 1900/2019 u kojem je izrađen nalaz i mišljenje geodetskog vještaka Jasmine Jurinčić broj: GEO/18-2020, a radi utvrđenja prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica], tužitelja IA (ovdje ovršenik). Uvidom u skicu lica mjesta citiranog nalaza geodetskog vještaka razvidno je da je kuća u vlasništvu ovršenika izgrađena na kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Obzirom postoji geodetski elaborat, a stanje na terenu je identično sada kao i prilikom izrade geodetskog elaborata, sud je isti iskoristio i u ovom postupku, a kako ne bi uzrokovao daljnje troškove za stranke.

10. Nesporno je da tražbina ovrhovoditelja postoji, a kako je to određeno pravomoćnim rješenjem o ovrsi. Međutim predmet ovog ovršnog postupka su nekretnine ovršenika. Kada bi se u daljnjem tijeku postupka pristupilo prodaji tih nekretnina, eventualni kupac bi mogao biti oštećen, a to iz razloga jer stanje na terenu ne odgovara stanju u zemljišnim knjigama. Prilikom izrade zaključka o prodaji nekretnine, sud se vodi procijenjenom vrijednosti ( po svojoj slobodnoj ocjeni, na temelju obrazloženog nalaza i mišljenja ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja – sukladno čl. 92 st. 1 OZ-a) i vlasničkim listom za nekretninu koja je predmet prodaje. Na nekretnini koja je predmet prodaje, nalazi se objekt koji nije isključivo na parceli kč. br. [katastarska čestica], neko se proteže i zadire u druge parcele koje nisu u vlasništvu ovršenika i ti dijelovi (kada bi se i izračunali), ne mogu biti predmet prodaje jer su u vlasništvu trećih osoba. U ovom predmetu ne prodaje se objekt kao samostalna cjelina, nego nekretnina i sve što se nalazi na toj nekretnini i što je s njom trajno i neodvojivo povezano.

11. Upravo iz tog razloga, sud je utvrdio da je ova ovrha nemoguća za provedbu, i odlučio kao u točki II izreke ovog rješenja, a sukladno odredbi čl. 72 OZ-a kojom je propisano da će se ovrha obustaviti ako je nemoguća za provedbu ili se iz drugih razloga ne može provesti. Da bi naplatio svoju tražbinu, ovrhovoditelj mora izabrati drugi predmet i sredstvo ovrhe, na kojem će moći naplatiti svoje potraživanje, a to svakako nisu ove nekretnine.

12. Obzirom je ovrha obustavljena u ovoj ovršnoj stvari, sud je naložio brisanje zabilježbe ovrhe na nekretninama ovršenika sukladno odredbi čl. 72. st 6 OZ-a, te je slijedom navedenog odlučeno kao u točki III izreke ovog rješenja.

U Crikvenici, 1. listopada 2025.

Sudac

Kristina Pavelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri (3) istovjetna primjerka, u roku od osam (8) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. O žalbi odlučuje nadležni drugostupanjski sud.