REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: III Kr-24/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u Vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Dražena Tripala kao predsjednika Vijeća te Melite Božičević-Grbić i Perice Rosandića kao članova Vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv os. ČĐ, zbog kaznenog djela iz čl. 118. st. 1. u vezi s čl. 34. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.; dalje: KZ), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Dubrovniku od 21. listopada 2022. broj K-353/21-47 i presuda Županijskog suda u Splitu od 23. siječnja 2024. broj Kž-527/2023-7, u sjednici održanoj 1. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se kao neosnovan zahtjev os. ČĐ za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.
Obrazloženje
1. Pravomoćnom presudom koju čine presuda Općinskog suda u Dubrovniku od 21. listopada 2022. broj K-353/21-47 i presuda Županijskog suda u Splitu od 23. siječnja 2024., broj Kž-527/2023-7 ČĐ je osuđen na kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci zbog kaznenog djela teške tjelesne ozljede u pokušaju iz čl. 118. st. 1. u vezi s čl. 34. KZ.
2. Osuđenik je putem branitelja Ognjena Dabelića, odvjetnika u Dubrovniku, podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude (dalje u tekstu: zahtjev) „zbog povreda kaznenog zakona iz čl. 469. st. 1. toč. 1. Zakona o kaznenom postupku.“ uz prijedlog da se pravomoćna presuda preinači i suđenika oslobodi od optužbe.
3. Prije dostavljanja spisa Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prvostupanjski sud je postupio sukladno čl. 518. st. 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25.; dalje: ZKP).
4. Zahtjev nije osnovan.
5. Istaknuta povreda kaznenog zakona po mišljenju osuđenika ostvarena je jer je sud „…radnji optuženika, koja sukladno vještvu sudsko-medicinske struke, nije radnja koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela iz čl. 118. st. 1. Kaznenog zakona, dao značaj kaznenog djela počinjenog u pokušaju.“ Upirući na dio nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka kao osobe koja „… tvrdi kako osuđenik nije poduzeo radnju koja prostorno i vremenski prethodi ostvarenju bića kaznenog djela iz čl. 118. st.1. Kaznenog zakona.“, smatra da bi se ponašanje osuđenika eventualno moglo podvesti pod kazneno djelo iz čl. 117. st. 1. KZ koje se progoni privatnom tužbom.
6. Nije u pravu osuđenik da je pravomoćnom presudom ostvarena povreda kaznenog zakona iz čl. 469. toč. 1. ZKP na koju upire zahtjevom.
6.1. Za prosudbu postojanja istaknute povrede kaznenog zakona relevantan je činjenični supstrat izreke presude koji mora biti sastavljen tako da sadrži sve elemente predmetnog kaznenog djela. Izrekom pobijane presude osuđenik je proglašen krivim što je „…u trenutku kada se DĐ nalazio oko 1,5 metara udaljenosti od njegovog kombija … kojim se je dovezao, u nakani da teško tjelesno ozlijedi BĐ, pokrenuo navedeno kombi vozilo i krenuo prema BĐ, na način da je BĐ prednjim dijelom vozila udario u visinu natkoljenice, odnosno u prednji dio tijela preko trbuha, koji je od udarca odbačen na poklopac motora kombi vozila, nakon čega je pao na kolnik, uslijed kojeg pada je DĐ zadobio oguljotine kože desnog koljena i desne natkoljetnice,“. Ovdje je posve jasno da radnju čini vožnja kombi vozilom koje je po svojim gabaritima i masi (preko 2,5 tone) nesumnjivo podobno da namjernim udarcem u pješaka - oštećenika prouzroči tešku tjelesnu ozljedu, a jasno je naznačena i osuđenikova nakana postupanja sa tim ciljem, o čemu je sud dao i podrobne razloge u obrazloženju presude.
6.2. Prema tome činjenični opis izreke presude sadrži sve bitne elemente kaznenog djela teške tjelesne ozljede u pokušaju za koje je osuđenik proglašen krivim.
7. Navodima zahtjeva ustvari se osporava pravilnost zaključka nižih sudova da je osuđenik poduzeo opisanu radnju u namjeri nanošenja teške tjelesne ozljede, dakle izraz je osuđenikovog nezadovoljstva načinom na koji su niži sudovi ocijenili dokaze i zaključili o krivnji za predmetno kazneno djelo, što, shodno ograničenjima iz čl. 515. st. 1. i čl. 517. st. 1. ZKP ne može biti predmet ispitivanja ovog izvanrednog pravnog lijeka.
8. Slijedom navedenog, na temelju čl. 519. u vezi s čl. 512. ZKP trebalo je zahtjev odbiti kao neosnovan.
Zagreb, 1. listopada 2025.
Predsjednik vijeća:
Dražen Tripalo
