REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3115/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Siniša Štrok, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika: 1. DS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], te 2. OS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Azra Garankić, odvjetnica u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1383/2025-2 od 23. travnja 2025., kojima su potvrđeni presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3163/2020-62 od 12. lipnja 2024. i rješenje istoga suda poslovni broj P-3163/2020-53 od 6. ožujka 2024., na sjednici održanoj 1. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1383/2025-2 od 23. travnja 2025. u odnosu na slijedeća pravna pitanja:
„1. Može li sud primjenom članka 109. stavka 4. Zakona o parničnom postupku (ZPP) smatrati da je tužba povučena, nakon upute suda da tužitelj navede točnu adresu osobe, ako je tužitelj u određenom roku vratio sudu podnesak ispravljen i dopunjen na način da je naznačio sa dokazom Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) da je adresa osobe nepoznata te naveo da je poduzeo sve što je mogao i ne zna kako bi saznao adresu osobe, a sud nije primjenio čl. 148. ZPP-a i nastojao saznati adresu osobe?
2. Može li drugostupanjski sud u žalbenom postupku tužitelja protiv presude odbiti žalbu kao neosnovanu jer smatra da je tužbeni zahtjev neosnovan zbog toga što tužitelj nema pravni interes za taj zahtjev pa stoga tužitelj nije niti aktivno legitimiran na tužbu, ako je podnesena tužba za utvrđenje temeljem čl. 187. ZPP? 3. Može li sud voditi parnični postupak povodom tužbe protiv dva tuženika koji su jedinstveni suparničari iz čl. 201. Zakona o parničnom postupku (ZPP) samo protiv jednog tuženika i donijeti presudu ne čekajući pravomoćnost rješenja kojim se tužba smatra povučenom u odnosu na jednog od tuženika?“
Obrazloženje
1. Tužitelj je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1383/2025-2 od 23. travnja 2025., kojima su potvrđeni presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3163/2020-62 od 12. lipnja 2024. i rješenje istoga suda poslovni broj P-3163/2020-53 od 6. ožujka 2024. postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1) Može li sud primjenom članka 109. stavka 4. Zakona o parničnom postupku (ZPP) smatrati da je tužba povučena, nakon upute suda da tužitelj navede točnu adresu osobe, ako je tužitelj u određenom roku vratio sudu podnesak ispravljen i dopunjen na način da je naznačio sa dokazom Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) da je adresa osobe nepoznata te naveo da je poduzeo sve što je mogao i ne zna kako bi saznao adresu osobe, a sud nije primjenio čl. 148. ZPP-a i nastojao saznati adresu osobe?
2) Je li sud u postupcima koji su pokrenuti i vode se u stvarima o kojima se ne odlučuje prema odredbama Obiteljskog zakona, dužan po službenoj dužnosti imenovati osobi privremenog zastupnika primjenom članka 244. stavka 1. Obiteljskog zakona (ObZ), ako su zadovoljeni propisani uvjeti tim člankom?
4) Može li drugostupanjski sud u žalbenom postupku tužitelja protiv presude odbiti žalbu kao neosnovanu jer smatra da je tužbeni zahtjev neosnovan zbog toga što tužitelj nema pravni interes za taj zahtjev pa stoga tužitelj nije niti aktivno legitimiran na tužbu, ako je podnesena tužba za utvrđenje temeljem čl. 187. ZPP? 5) Može li sud voditi parnični postupak povodom tužbe protiv dva tuženika koji su jedinstveni suparničari iz čl. 201. Zakona o parničnom postupku (ZPP) samo protiv jednog tuženika i donijeti presudu ne čekajući pravomoćnost rješenja kojim se tužba smatra povučenom u odnosu na jednog od tuženika?“ sadržajno se pozivajući na razloge propisane čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP poziva se na povredu prava na pošteno suđenje zajamčenog čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14, dalje: Ustav) te čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010, i 13/2017.; dalje: Konvencija)
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Polazeći od čl. 385.a ZPP, revizijski sud je ocijenio da je pravno pitanje citirano u izreci ovoga rješenja važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi jer je riječ o pravnim pitanjima u pogledu kojih pobijana odluka odstupa od prakse revizijskog suda (Rev 1420/08-2 od 3. studenog 2010., Rev 1730/14-2 od 25. travnja 2018., te u odnosu na pravno pitanje koje se odnosi na rješenje o presumiranom povlačenju tužbe u pogledu kojeg pobijana odluka odstupa od prakse viših sudova Županijski sud u Splitu Gž-625/2023-2 od 7. rujna 2023., Gž Ovr-1696/17-2 od 16. siječnja 2019.).
4. Stoga je temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP odlučeno kao u izreci, dok se u odnosu na istaknute povrede temeljnih prava temeljem iste odredbe prijedlog za dopuštenje revizije smatra povučenim.
Zagreb, 1. listopada 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
