REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini

Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1, Krapina

Poslovni broj: Pp-680/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji Štefici Kiš, na prijedlog sudskog savjetnika Ernesta Kropfa, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Bračko, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ĆŠŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zbog prekršaja iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine", broj: 85/08. i 112/12.) povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Krapinsko-zagorske, Policijske postaje Krapina s Ispostavom Pregrada, Klasa: 211-07/25-5/5973, Urbroj: 511-17-08-25-1, od 17. ožujka 2025., nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 29. rujna 2025., na koju je pristupio okrivljenik, na temelju članka 183. Prekršajnog zakona, („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), 1. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni ĆŠŠ, sin Ć i S rođ. ĆŠŠ, rođen **.**.1970. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, po zanimanju djelatnik, neoženjen, nema djece, završio osnovnu školu, nije odlikovan, zaposlen s mjesečnom plaćom od 1.200,00 eur, nije ranije prekršajno osuđivan, vodi se drugi postupak,

k r i v je

- što je 6. ožujka 2025. u vremenu od 17,30 do 18,00 sati iskazivao ponižavajuće i uvredljivo okruženje na temelju nacionalnog podrijetla prema svom susjedu ĆŠ na način da je istog u više navrata kontaktirao na službeni mobitel pozivnog broja [broj telefona] putem svog broja telefona pozivnih brojeva [broj telefona] i [broj telefona] i vrijeđao pogrdnim riječima "mrtvu ti majku jebem, jebem ti bosansku i tursku mater i oca, jebo ti bosansku mater",

- d a k l e, s ciljem stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja na temelju razlike u nacionalnom podrijetlu drugome povrijedio njegovo dostojanstvo,

- čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 25. stavku 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije,

pa mu se na temelju članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije,

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 663,61 eur (šesto šezdeset tri eura i šezdeset jedan cent).

II. Okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti ove presude priloženom uplatnicom.

III. Ako okrivljenik u roku određenom ovom presudom uplati 2/3 izrečene novčane kazne, odnosno 442,41 euro (četiristo četrdeset dva eura i četrdeset jedan cent) na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, smatra će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

IV. Ako okrivljenik u određenom roku ne plati novčanu kaznu, ona će se u smislu članka 34. stavka 1. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilnim putem.

V. Okrivljenik je temeljem članka 138. Prekršajnog zakona, a u vezi s člankom 139. stavkom 3. Prekršajnog zakona dužan platiti paušalne troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 eur (četrdeset eura), u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj Policijska uprava Krapinsko-zagorska, Policijska postaja Krapina s Ispostavom Pregrada podnijela je optužni prijedlog Klasa: 211-07/25-5/5973, Urbroj: 511-17-08-25-1 od 17. ožujka 2025., protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, okrivljenik se izjasnio da se ne smatra krivim.

2.1. Okrivljenik je u svojoj obrani u bitnome naveo da nije točno da je vrijeđao ĆŠ kako mu se u optužnom prijedlogu stavlja na teret. On je s ĆŠ imao spor vezano za smetanje posjeda. Tijekom tog spora ĆŠ je bio vrlo bezobrazan te mu je jednom prilikom rekao: "mene boli kurac što ti prolaziš tim putem 50 godina". Okrivljenik je obavijestio odvjetnicu Vesnu Narančić, koju je molio za pravni savjet vezano za taj spor o tim uvredama. Također napominje da je ĆŠ izgubio taj spor vezano za smetanje posjeda te je nakon tog spora preko svog odvjetnika Ivana Zubića zatražio od njega da ga pozdravlja kada ga sretne na cesti, a što okrivljenik smatra da nije dužan budući da je on znatno stariji od njega. Okrivljenik ističe da se ne koristi brojevima mobitela [broj telefona] i [broj telefona], te nije točno da je on 6. ožujka 2025. oko 17,30 sati nazvao ĆŠ te da ga je tom prilikom vrijeđao na bilo kojoj osnovi. Na posebno pitanje tužiteljice da li je osim tih poziva počinio još neko kazneno djelo prema ĆŠ, okrivljenik navodi da nije.

3. U ovome postupku sporno je da bi okrivljenik 6. ožujka 2025. u vremenu od 17,30 do 18,30 sati nazvao ĆŠ i da bi ga tom prilikom vrijeđao.

4. Tijekom ovog postupka izvedeni su dokazi čitanjem zapisnika o ispitivanju osumnjičenika ĆŠŠ, zapisnik o ispitivanju svjedoka ĆŠ, zapisnik o ispitivanju svjedoka SŠ, zapisnik o ispitivanju svjedoka BŠ, te su ispitani svjedoci SŠ, BŠ, ĆŠ i okrivljenik.

5. Iz iskaza svjedoka BŠ proizlazi da je tog dana, a bio je 6. ožujka 2025., a bio je četvrtak, oko 17,45 sati otišao u fast-fodd Garozzo, kako bi naručio kebab za svoju kćer koja ide u školu, budući da joj nastava traje do 18,15 sati te joj je svaki četvrtak prije završetka nastave naručio kebab. Sjeća se da je za šankom čekao da naruči kebab, te je tom prilikom vlasniku fast-fooda zazvonio mobitel, a koji se nalazio na šanku te se vlasnik javio tako što je pritisnuo tipku kojom prihvaća poziv te razgovor stavio na razglas tako da je i on čuo sadržaj razgovora između vlasnika i osobe koja je zvala. Vlasnik fast fooda gs. ĆŠ javio se riječima "Ovdje B bar, izvolite", na to mu je osoba koja je zvala počela psovati riječima "Jebem ti mater bosansku, hercegovačku" i drugim psovkama nakon čega je prekinuo poziv. Nakon što se svjedoku predočava dio iskaza kojeg je dao prilikom ispitivanja od strane policijskih službenika 7. ožujka 2025. a u kojem je naveo da je čuo muški glas koji je počeo vrijeđati ĆŠ riječima "Jebo ti bog majku, mrtvi ti majku jebem, jebem ti bosansku i tursku majku te druge pogrdne riječi" svjedok navodi: točno je da je to druga osoba rekla ĆŠ te se toga sjetio nakon što mu je pročitan zapisnik. Ističe da mu je glas te osobe zvučao kao da je ta osoba pod utjecajem alkohola. Također radilo se o muškom glasu. Nakon toga ĆŠ je prekinuo taj poziv, nakon čega je mobitel ponovno zvonio te se ponovno javila ta muška osoba koja je ponovno počela psovati i vrijeđati ĆŠ te je on nakon toga prekinuo poziv. Nakon što je drug put prekinuo poziv ĆŠ rekao je da ga je zvao njegov susjed s kojim ima imovinsko pravne sporove. Ne zna detalje budući da osobno ne poznaje ĆŠ niti tu drugi osobu.

6. Iz iskaza svjedoka SŠ proizlazi da je tog dana bio u fast-food baru Garozzo, te je stajao u redu kako bi naručio piće i kebab. Sjeća se da je u jednom trenutku zazvonio mobitel kojeg je vlasnik stavio na razglas pa je mogao čuti dio razgovora vlasnik i te druge osobe. Naime, ističe da vlasnik lokala uvijek stavlja razgovor na razglas kada prima narudžbe od mušterija, a tako je bilo i tom prilikom. Čuo je da ga je druga osoba počela vrijeđati riječima "jebo ti bog majku i oca bosanskog" te mu je druga osoba rekla i još neke riječi a koje nije razumio. Sjeća se da se radilo o dva poziva te je u oba slučaja druga osoba vrijeđala ĆŠ riječima koje je ranije naveo. Također sjeća se da je ta osoba imala muški glas. U oba slučaja vlasnik lokala je ubrzo nakon poziva, poziv prekinuo. Ne zna zašto je ta druga osoba vrijeđala vlasnika lokala.

7. Iz iskaza svjedoka ĆŠ proizlazi da je vlasnik fast-fooda Garozzo. Tog dana u vremenu od oko 17,00 sati zazvonio mu je službeni telefon, preko kojeg prima narudžbe te se javio nakon čega mu je druga osoba počela psovati. Po glasu je prepoznao da se radi o SŠŠ od čije obitelji je kupio kuću te je s njim imao i sudski spor vezan za služnost puta. Svjedok je taj spor izgubio te je platio sudske troškove te je u gruntovnici i katastru upisano da ĆŠŠ ima služnost puta. Nakon tog spora on s O više nije imao nikakav kontakt. Stoga ga je tog dana nakon što ga je počeo psovati upito " ĆŠŠ u čemu je problem" na što mu on nije odgovorio već ga je nastavio vrijeđati i prijetiti mu. Ističe da ga je ĆŠŠ nazvao više puta tog dana te svaki put s drugog broja. Navodi da mu je ĆŠŠ tom prilikom rekao da mu jebe majku bosansku i tursku, da li je zvao policiju da mu svi skupa popuše onu stvar i da će sada doći i iskopati mu oči i da će ih pobiti. Nakon toga svjedok je nazvao policiju. Nakon što se svjedoku predočava njegov iskaz, kojeg je dao na zapisnik prilikom ispitivanja u svojstvu svjedoka, svjedok navodi "točno je sve što unutra piše". Točno je da ga je okrivljenik tom prilikom vrijeđao na nacionalnoj osnovi, budući da je svjedok porijeklom iz Mostara, iz Bosne i Hercegovine. Svjedok se nakon toga osjećao ljutito i povrijeđeno jer smatra da za te uvrede nije bilo nikakvog povoda. Osobito ga je povrijedilo što ga je okrivljenik vrijeđao na nacionalnoj osnovi i što je tom prilikom spominjao njegovu pokojnu majku. Ne želi imati nikakav kontakt s tim čovjekom, niti ga ima. Svjedok navodi da se protiv okrivljenog ĆŠŠ vodi kazneni postupak zbog prijetnji smrću koje mu je uputio te u toj postupku ima mjeru opreza zabranu prilaska i kontaktiranja sa svjedokom.

8. Nakon što su ispitani svjedoci okrivljenik je dopunio svoju obranu tako što je naveo da je ĆŠ stavio skelu na njegov puta i oduzeo mu služnost puta te da je tog dana popio par piva i par čašica vina i izvrijeđao ĆŠ. Izjavio je kako ĆŠ nije nikakav čovjek.

9. Sud je prihvatio istinitim iskaze svjedoka BŠ, SŠ i ĆŠ, s obzirom na to da su sva trojica detaljno opisala okolnosti pod kojima je počinjen prekršaj te su njihovi iskazi u bitnome međusobno suglasni. Iz iskaza sve trojice svjedoka proizlazi kako je netko 6. ožujka 2025. više puta nazvao ĆŠ na službeni mobitel u fast food Garozzo bar te ga vrijeđao pogrdnim riječima navedenim u činjenom opisu ovog optužnog prijedloga. Također svjedok ĆŠ izjavio je kako je po glasu prepoznao da je to bio njegov susjed ĆŠŠ. Stoga sud nije prihvatio obranu okrivljenika danu na raspravi od 2. lipnja 2025. u kojoj je naveo da 6. ožujka 2025. oko 17,30 sati nije nazvao ĆŠ, tim više što je okrivljenik nakon ispitivanja svjedoka na raspravi od 29. rujna 2025. u dopuni svoje obrane izjavio da je tog dana popio par piva i par čašica vina i izvrijeđao ĆŠ. Nadalje, sam okrivljenik je u svojoj obrani izjavio da s ĆŠ ima spor zbog smetanja posjeda iz čega se može zaključiti kako je okrivljenik imao motiv za počinjenje prekršaja koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret.

10. Nadalje, iz iskaza svjedoka BŠ, SŠ i ĆŠ, proizlazi kako je okrivljenik tom prilikom ĆŠ uputio uvrede riječima: "mrtvu ti majku jebem, jebem ti bosansku i tursku mater i oca, jebem ti bosansku mater", te iz zapisnika o ispitivanju svjedoka ĆŠ proizlazi da ga je na službeni mobitel pozivnog broja [broj telefona] s mobitela pozivnih brojeva [broj telefona] i [broj telefona] nazvao susjed ĆŠŠ, te je svjedok V na raspravi od 29. rujna 2025. izjavio kako je točno to što je naveo prilikom ispitivanja od strane policijskih službenika 7. ožujka 2025. Stoga sud smatra kako je u ovome postupku utvrđeno da su činjenice navedene u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, točne.

11. Prema odredbi članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna, što odgovara iznosu od 663,61 do 3.981,68 eura.

12. U ovome postupku nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenik ĆŠ vrijeđao riječima "mrtvu ti majku jebem, jebem ti bosansku i tursku mater i oca, jebem ti bosansku mater", te da je okrivljeniku bilo poznato da je oštećenik podrijetlom iz Bosne i Hercegovine iz čega se može zaključiti da su navedene uvrede upućene oštećeniku na temelju njegovog nacionalnog podrijetla te da su imale za cilj prouzročiti kod njega neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje. Također oštećeni ĆŠ prilikom svog ispitivanja u svojstvu svjedoka izjavio je da se zbog tih uvreda osjećao ljutito i povrijeđeno čime se može zaključiti da je takvim postupanjem okrivljenik povrijedio dostojanstvo ĆŠ.

13. U ovom postupku nije utvrđeno da je okrivljenik prilikom počinjenja prekršaja bio neubrojiv te je morao znati kako je navedeno ponašanje zabranjeno te je unatoč tome navedene uvrede izgovorio ĆŠ kako bi time povrijedio njegovo dostojanstvo iz čega se može zaključiti kako je okrivljenik postupao s oblikom krivnje – izravna namjera.

14. Stoga sud smatra kako je u ovome postupku nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik ostvario bitna obilježja prekršaja iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

15. Prilikom odmjeravanju kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja. Kao otegotne okolnosti sud je uzeo u obzir ustrajnost okrivljenika kod svojih stajališta prema ĆŠ time što je u svojoj obrani izjavio kako ĆŠ nije nikakav čovjek. Osobito olakotnih okolnosti na strani okrivljenika sud nije utvrdio. Stoga sud smatra kako u ovome postupku ne postoje uvjeti za izricanje blaže kazne od propisane na temelju odredbe članka 37. stavka 2. Prekršajnog zakona, zbog toga što je okrivljenik i dalje u lošem odnosu s oštećenim ĆŠ. Budući da okrivljenik do sada nije osuđivan zbog istog prekršaja sud smatra kako se novčanom kaznom od 663,61 euro, a koja odgovara minimalnoj novčanoj kazni propisanoj za prekršaj iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije može postići svrha kažnjavanja.

16. Okrivljenik je upozoren da ukoliko u roku određenom ovom presudom uplati dvije trećine izrečene kazne smatrat će se da je istu u cjelini uplatio sukladno članku 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

17. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 138. Prekršajnog zakona u vezi s člankom 139. stavkom 3. istog Zakona, te je okrivljeniku naloženo nadoknaditi paušalne troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 eur, u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude.

18. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Krapini 1. listopada 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Snježana Bračko

Štefica Kiš

Sudski savjetnik

Ernest Kropf

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se, putem ovog suda, podnosi Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u dva primjerka.

Dostaviti:

1. Okrivljeni ĆŠŠ, [adresa], uz uplatnice

2. Policijska postaja Krapina s Ispostavom Pregrada

Po pravomoćnosti:

1. Policijska postaja Krapina s Ispostavom Pregrada