Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Posl. broj: R1 Ob-312/2024-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu toga suda Jasmini Drageljević kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagateljice CM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku ŠM, protiv protustranke Grad Pleternica, Pleternica, Trg hrvatskih branitelja 1, OIB: 40247645244, zastupanog po gradonačelnici SM, radi utvrđivanja izvanbračne zajednice, dana 1. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je predlagateljica CM, OIB [osobni identifikacijski broj], sa sada pok. NM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], sa stalnom adresom u [adresa], umrlim dana **.**.2023., živjela u izvanbračnoj zajednici najmanje tri godine sve do njegove smrti 20. lipnja 2023.

O b r a z l o ž e n j e

1. Predlagateljica je po pun. podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u kojem navodi da su ona i sada pok. VM živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1999. godine sve do dana 20.06.2023. godine kada je VM umro, a u kojoj izvanbračnoj zajednici je rođena kćer ZM. Za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice predlagateljica i sada pok. VM prvotno su živjeli su u zajedničkoj obiteljskoj kući u [adresa] od 1999. godine do 2003. godine, a potom u obiteljskoj kući tužiteljice u [adresa] do 2019. godine, a od 2019. godine do smrti pok. NM na adresi u [adresa], gdje je njihova zajednica u potpunosti imala sve kvalitete bračne zajednice zbog emocionalne i egzistencijalne povezanosti, s time da je pok. VM imao prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa], iako na toj adresi od 1999. godine nije živio . Predlagateljica, kao izvanbračna supruga, u odnosu na protustranku ima pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice za pok. NM radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. NM. Slijedom naprijed iznesenog predlagateljica predlaže da sud donese rješenjem postojanje izvanbračne zajednice između nje i pok. NM.

2. Predlagateljica je po punomoćniku 18.07.2025. precizirala prijedlog na način da je kao protustranku naznačila Grad Pleternicu obzirom da je rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Ante Brekala broj O-448/23 nasljednikom iza pok. ĐM utvrđen Grad Pleternica.

3. Protustranka se podneskom od 12.09.2025. očitovala na način da su mišljenja kako je potrebno provesti postupak utvrđenja izvanbračne zajednice između CM i VM.

4. 16. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).

5. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagateljice osnovan.

6. Iz uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu proizlazi da ista ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] od 11.10.2019.

7.Iz izvatka iz matice rođenih za pok. VM proizlazi da je isti zaključio **.**.1986. u [adresa] sa KM brak, a koji je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Šidu, Republika Srbija broj P-1980/91 20.04.1992.

8. Iz rodnog lista za ZM proizlazi da je ista rođena **.**.2000., te da su kao otac i majka upisani VM i CM rođ. C.

9. Iz izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu proizlazi da je ista zaključila 5.11.1983. brak sa EM te uzela prezime EM, a da je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Pakracu broj P-241/86 od 11.02.1987.

10. Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ante Brekalo iz Požege broj O -448/2023 od 20.01.2025. proizlazi da ostavinska imovina iza pok. ĐM prelazi u vlasništvo Grada Pleternice.

11. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da je ona sa pok. NM živjela u izvanbračnoj zajednici od 1999. do njegove smrti 20.06.2023. te da su u toj izvanbračnoj zajednici dobili dijete ZM, da su živjeli na istoj adresi, da je on bio vozač, dolazio vikendima kući, da su putovali, išli na bazene, jahanje, imali zajedničke prijatelje, posjećivali njih i rodbinu zajedno, te imali zajedničke financije, sve kao u bračnoj zajednici.

12. Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem predlagateljice.

13. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).

14. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagateljice osnovan.

15. Dakle iz cjelokupnog provedenog dokaznog postupka proizlazi da su predlagateljica i pok. VM živjeli u izvanbračnoj zajednici najmanje tri godine, sve kako predlagateljica navodi od 1999. pa do smrti pok. VM – **.**.2023.

16. Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

17. Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.

18. Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

19. Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona). Navedeno je važno iz razloga što se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu zaključuje da je predlagateljica ovaj postupak pokrenula radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojnog NM.

20. Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.

21. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).

22. Imajući u vidu sve naprijed navedeno za napomenuti je i to da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagateljice i sada pokojnog NM, a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti tek jedna od isprava kojom će se dokazivati ispunjenje Zakonom o mirovinskom osiguranju propisanih pretpostavki (u tom slučaju postojanje izvanbračne zajednice), kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nisu precizno propisane odredbe kojega materijalnog i procesnog zakona primijeniti kod donošenja odluke i kod provođenja postupka (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primjenjuju se, kao opće, odredbe Obiteljskog zakona. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. NM tijekom predmetnog perioda živjeli u zajedničkom kućanstvu i to na način da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili o svojoj imovini i raspolagali sa sredstvima koja su imali, brinuli se međusobno jedan o drugome, kao i o svom zajedničkom djetetu ZM. Slijedom navedenog sud je ocijenio osnovanim prijedlog predlagateljice i odlučio kao u izreci ovog rješenja.

U Bjelovaru, 1. listopada 2025. godine.

S U D A C :

Jasmina Drageljević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.