Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Rijeci

    Žrtava fašizma 7

    51000 Rijeka

    Poslovni broj: Gž-799/2023-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja, Milene Vukelić- Margan, predsjednice vijeća, Ingrid Bučković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Helene Vlahov-Kozomara, članice vijeća, u građansko pravnoj stvari tužitelja 1.UO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. HO, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 3. BO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sve kao nasljednice iza ranijeg tužitelja pok. ŠO, protiv tuženika PO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima Vladimiru Kvaternik i Anamariji Kvaternik, odvjetnicima iz Rijeke, radi činidbe, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-314/2019-34 od 30. ožujka 2022., u sjednici održanoj 1. listopada 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-314/2019-34 od 30. ožujka 2022.

    Obrazloženje

    1. Presudom prvostupanjskog suda u točki I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev da se naloži tuženiku da vrati u prvobitno stanje stan upisan u zemljišne knjige kao k. č. br. [katastarska čestica], ZK tijelo II-3. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-3) upisan u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Sušak, što u naravi predstavlja stan broj 4, na II katu – dvosobni, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, hodnika, zajedničkog hodnika, kupaonice i WC-a, lođe, ukupne površine 45,53 m2 te 1/6 tavana, na način da ukloni pregradu između hodnika i sobe površine 19,24 m2 (južna soba) i omogući nesmetan pristup toj sobi iz hodnika, spoji elektroinstalacije u toj sobi sa elektroinstalacijama stana, te montira i postavi na prijašnje mjesto staklenu stijenu (pregradnu ogradu) na lođi. Točkom II. izreke naloženo je tužitelju da naknadi tuženiku troškove postupka u iznosu od 743,25 eura (5.200,00 kuna prema fiksnom tečaju 1 euro=7,53450 kuna).

    2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj pozivom na sve žalbene razloge propisane čl. 353. st 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 11/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. , 70/19., 80/22., 114/22., 153/23., dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev, uz naknadu troškova postupka tužitelju, podredno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

    3. Tuženik u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode kao neosnovane te predlaže odbijanje žalbe i potvrđivanje prvostupanjske presude.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Tužitelj ne konkretizira počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka već se samo poziva na taj žalbeni razlog, a pazeći po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. ZPP-a na postojanje bitnih procesnih povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom i donošenjem pobijane presude nije počinjena niti jedna od tih procesnih povreda.

    6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za vraćanje u prvobitno stanje predmetnog stana izvođenjem određenih radova, a koji činjenično temelji na tvrdnji da je tuženik izveo radove izvanredne uprave iz čl. 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 148/06., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., dalje: ZVDSP) na stanu bez njegove suglasnosti kao suvlasnika stana.

    7. Među strankama nije sporno da se predmetni stan nalazi na drugome katu zgrade, da je ukupne površine od 45,53 m2 te da se sastoji od sjeverne sobe (10,24 m2), južne sobe (19,24 m2) koja gleda prema lođi, hodnika (2,15 m2), kuhinje (4,06 m2), kupaonice i WC-a (3,89 m2) te lođe (3,72 m2) koja se nastavlja cijelom dužinom stana, a u njezinom nastavku se nalazi susjedni stan u vlasništvu tužitelja odnosno sada njegove kćerke.

    8. Također, nije sporno da su stranke suvlasnici predmetnog stana svaki u 1/2 dijela, koji stan su stekli nasljeđivanjem iza pok. oca, da tuženik u tom stanu živi od prije smrti oca, te da je izveo radove uklanjanja metalne pregrade na lođi i zatvaranja vrata južne sobe iz hodnika stana knaufom, nakon čega je tu sobu ispraznio od svojih stvari i nastavio koristiti ostale prostorije stana.

    9. Prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza utvrđuje da je tužitelj povodom izvođenja spornih radova zatražio intervenciju a policije, da je u vrijeme izvođenja tih radova odnos između stranaka bio kompleksan, ali je postojala određena komunikacija, da je tužitelj nakon ostavinske rasprave zatražio od tuženika korištenje polovine stana i da mu je tuženik to omogućio izvođenjem spornih radova na način da je odvojio južnu sobu i lođu, a koje površinski odgovaraju polovini stana, od preostalog dijela stana.

    9.2. Imajući u vidu prethodna utvrđenja, ujedno cijeneći da je tužitelj vlasnik susjednog stana na koji se nastavlja lođa predmetnog stana pa da je logično i životno da je bio zainteresiran za predmetni dio stana, kao i da se tužitelj nije protivio izvođenju radova iako je o istima imao saznanja niti je pet godina tražio zaštitu svojih vlasničkih prava, a niti da iz Izvješća policije ne proizlazi protivljenje tužitelja kazivanju tuženika o podjeli korištenja stana, prvostupanjski sud zaključuje da su se stranke suglasile oko ostvarivanja prava na dobrovoljno razvrgnuće sukladno čl. 48. ZVDSP-a odnosno da su se suglasile o načinu uređenja odnosa između suvlasnika na način da tužitelju pripadne pravo korištenja južne sobe i lođe, a tuženiku preostalog dijela stana.

    10. S obzirom na prethodno utvrđene činjenice, prvostupanjski sud pozivom na čl. 41. ZVDSP-a i čl. 221.a ZPP-a odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan.

    11. Odluku o troškovima postupka prvostupanjski sud temelji na čl. 154. st. 1. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (“Narodne novine” broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15.,37/22., dalje: Tarifa).

    12.Neosnovan je žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

    13. Suprotno žalbenim navodima, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da su se stranke kao suvlasnici suglasili o načinu korištenja predmetnog stana na način da tužitelj koristi južnu sobu i lođu, a tuženik ostale prostorije stana, budući da takav zaključak proizlazi iz izvedenih dokaza i rezultata cjelokupno provedenog dokaznog postupka kako je to pravilno ocijenio prvostupanjski sud.

    14. Pri tome, žalbeni navodi tužitelja kojima se poziva da je radove prijavio policiji, a da to ne bi učinio da je postojao dogovor stranaka, s time da Izvješće policije ne upućuje na zaključak o postojanju dogovora, kao i da njegov zahtjev nije u zastari pa da nije odlučno što je tužbu podnio nakon pet godina, ne dovode u pitanje pravilnost prethodnog zaključka prvostupanjskog suda. Naime, činjenica da je tužitelj prijavio izvođenje radova policiji i nezastarijevanje predmetne tražbine tužitelja, nisu od utjecaja na pravilnost zaključka da su stranke postigle sporazum o načinu korištenja stana, jer sveukupno postupanje tužitelja prije i nakon izvedenih radova u vidu zahtjeva tuženiku za ostvarivanjem vlasničkih prava na suvlasničkom dijelu stana, uz činjenicu da je tužitelju izvedenim radovima omogućen samostalan posjed predmetnog dijela stana (lođe i južne sobe) koji u naravi predstavlja polovinu stana te dugogodišnja pasivnost tužitelja u pogledu zaštite vlasničkih prava vezano za sporne radove, upućuje na zaključak da je tužitelj bio suglasan sa takvim načinom uređenja suposjedovnih odnosa između stranaka kao suvlasnika stana.

    15. S obzirom na prethodna utvrđenja, pravilno je pravno shvaćanje prvostupanjskog suda da su stranke postigle sporazum o međusobnoj podjeli posjeda stana, a koji je reguliran odredbom čl. 42.st.1. ZVDSP-a prema kojoj svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje.

    16. S obzirom da su sporni radovi izvedeni u skladu sa sporazumom o međusobnoj podjeli posjeda stana, to su isti izvedeni uz suglasnost tužitelja u smislu čl. 41. st.1. ZVDSP-a kojim je propisano da je za radove koji premašuju okvir redovitoga upravljanja, kao što su predmetni, potrebna suglasnost svih suvlasnika. Stoga je neosnovan zahtjev tužitelja za povrat stana u prvobitno stanje, slijedom čega je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev.

    17. Odluka o troškovima postupka donesena je pravilnom primjenom materijalnog prava uz čl. 154.st.1 i čl. 155. ZPP-a.

    18. Iz navedenih razloga, valjalo je pozivom na čl. 368. st.1. ZPP-a odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu kao u izreci.

    U Rijeci 1. listopada 2025.

    Predsjednica vijeća

    Milena Vukelić - Margan

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.