REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-3210/2022-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivanki Brletić, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Vildane Jarak, u pravnoj stvari tužiteljice UG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Domagoju Rukavini, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Čistoća d.o.o., Zadar Stjepana Radića 33, OIB 84923155727, zastupanog po punomoćniku Danu Marinoviću, odvjetniku u Zadru, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. rujna 2025. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 1. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 812,00 eur sa zateznim kamatama od 2.svibnja 2022. po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29.prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke sve to u roku od 15 dana.

II Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 540,00 eur sa pripadajućim zateznim kamatama.

III Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnične troškove u iznosu od 2.115,86 eur sa zateznim kamatama od 1.listopada 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da se dana 17.09.2021. kao zaposlenica SGS ADRIATICA d.o.o. nalazila u prostorijama tuženika kada se na nju srušio komad stropne obloge. Nekretnina u kojoj je došlo do odlamanja komada stropne obloge i ozljeđivanja tužiteljice u vlasništvu je tuženika. Navodi da je navedenom štetnom događaju zadobila tjelesne povrede uslijed kojih joj je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, zbog čega je trpjela fizičke bolove i jak strah, a zaostale su i trajne posljedice. Tuđa pomoć i njega bila joj je potrebna kroz cijelo vrijeme liječenja. Slijedom izloženog, tužiteljica potražuje naknadu štete u iznosu od 1.990,84 eur sa pripadajućim zateznim kamatama. Prema konačno specificiranom tužbenom zahtjevu potražuje isplatu iznosa od 1.352,00 eur sa pripadajućim zateznim kamatama, te troškove mirnog postupka u iznosu od 382,72 eur i troškove parničnog postupka.

2. Tuženik ulaže prigovor mjesne nenadležnosti ovog suda za postupanje u ovoj pravnoj stvari. Navodi da je tuženik pravna osoba sa sjedištem u [adresa]. Navodi da se predmetni štetni događaj dogodio na području Grada Zadra u prostorima tuženika a isto vrijedi i za navodne posljedice, radi čega je mjesno nadležan za postupanje sud u [adresa]. Osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te navodi da tegobe tužiteljice nikako stvarno i objektivno ne mogu potjecati od opisanog događaja u prostorijama tuženika.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u prijavu ozljede na radu, izjavu očevica o ozljedi na radu, izvadak iz zemljišne knjige, medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu, saslušana je tužiteljica, te svjedoci FG, GG, UGU te je provedeno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Augustu Mijiću.

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5. Čl. 52. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst , 25/13, 89/14, 70,19, 80,22,114/22, 155/23 dalje: ZPP) propisano je da je za suđenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, a ako je šteta nastala zbog smrti ili tjelesne ozljede, osim suda općemjesne nadležnosti, nadležan i sud na čijem području tužitelj ima prebivalište ili boravište, te je stoga prigovor mjesne nenadležnosti ovog suda neosnovan.

6. Iz iskaza svjedokinje FG proizlazi da je s tužiteljicom radila u SGS Adriatica. Sjeća se štetnog događaja. Razgledavala je odvojeni prostor jer firma ima nekoliko lokacija. Kada se vratila iz obilaska tužiteljica je bila u šoku. Opisala joj je da je za vrijeme procesa auditiranja prodaje pao strop, ona se pomaknula i sva je bila bijela. Gledale su taj dio stropa i vidjele su da je pao komad stropa oko 70 cm koji je išao u trokut, debljine oko 5 cm. Tužiteljica se žalila na bolove u vratu i bila je u šoku. Tužiteljica si je stalno trljala oči jer joj je vjerojatno prašina s tog stropa ušla u oči. Tužiteljica je bila na bolovanju tjedan ili dva, ali se morala nakon toga vratiti na posao jer su imali jako puno posla. Tužiteljica je išla na fizikalnu terapiju i na masažu. Žalila se i na bolove u ruci. Navodi da nije bila u prostoriji kada je pao strop na tužiteljicu. U toj prostoriji bili su prisutni tužiteljica i direktor prodaje Čistoće Zadar. Odjeća tužiteljice nije bila potrgana, no bila je zaprljana od materijala koji je pao na nju sa stropa.Kada je ušla u prostoriju komadi žbuke su bili po podu, laptopu, tužiteljici i po stolovima. Ta prostorija je bila ured, pretpostavlja da se radilo u uredu direktora prodaje.

7. Iz iskaza svjedoka GG proizlazi da je tužiteljica došla u firmu Čistoća d.o.o. [adresa] kao auditor. Navodi da su tužiteljica i on bili u sobi i u jednom trenutku se odlomio komad žbuke sa stropa, taj komad žbuke je pao između njega i tužiteljice, on je sjedio za svojim stolom, a tužiteljica je sjedila na stolici suprotnoj od njegovog stola. Nije vidio da bi tužiteljica bila ozlijeđena, bila je puna prašine, pretrpjela je šok, u tom trenutku se nije žalila na bolove. Navodi da je tužiteljica nakon desetak minuta otišla kod svojeg šefa i poslije je više nije vidio. Ne zna što je kasnije bilo sa tužiteljicom je li išla na medicinsku obradu i bolovanje. Navodi da ništa nije palo niti na nju niti na njega. Tužiteljica je bila u šoku, on ja sam joj pokušao pomoći i pitao ju je kako je.

8. Iz iskaza svjedokinje UGU proizlazi da je tužiteljica došla u njihovu firmu Čistoću te je trebala provjeriti dokumentaciju kompletnog društva. Svjedokinja je bila u susjednoj prostoriji, a gospodin GG i tužiteljica su bili u drugoj prostoriji, te se čulo da je nešto lupnulo. Gospodin GG i tužiteljica došli su u ured direktora, te je gospodin GG rekao da je tužiteljica pod stresom i da će je odvesti na kavu. Kasnije joj je gospodin GG ispričao da je pao komad žbuke sa plafona. Misli da tužiteljica nije imala nikakve ozljede, odnosno sigurna je da nije imala nikakve ozljede.

9. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da su ona, te kolege BG i FG obavljali audit u Čistoći Zadar. Došli su ujutro iz Zagreba, imali su sastanak nakon kojeg su se podijelili. Ona je ostala u upravnoj zgradi i prvi dio audita je imala sa direktorom prodaje Čistoće Zadar gospodinom GG. Otišli su u njegovu kancelariju u upravnoj zgradi. Ona je sjela za stol te je počela unositi podatke u laptop te je u tom trenutku palo na stol oko 2 m2 žbuke sa stropa. To je bilo u komadu. Taj komad nije pao na nju, ali su se komadići rasprsnuli te su pali po njoj i prašina joj je ušla u oči. Jako se je prestrašila, noge su joj se odsjekle, instinktivno se odmaknula, te su ona i GG istrčali iz sobe. I iz drugih prostorija su zaposlenici izašli iz svojih soba, jedna gospođa je rekla da stalno nešto pada no nikada tako veliki komad. Jako je bila uplašena, jedva je izašla iz sobe, samo se se vratila po laptop, te je otišla oprati oči. Cijela lijeva strana je bila utrnuta, tijelo joj je bilo ukočeno. Kolega BG ju je vozio na hitnu pomoć u [adresa] te je tamo utvrđeno istegnuće vratne kralježnice. Nakon toga je bila na bolovanju od 20. do 29. rujna te se morala vratiti na posao.

10. Iz provedenih dokaza, posebno suglasnih iskaza tužiteljice, te svjedoka FG, GG i HG sud je utvrdio da se u prostoriji tuženika srušio komad stropne obloge čiji komadići su se rasprsnuli te su pali po tužiteljici te ju ozlijedili.Sud nije prihvatio iskaze svjedoka GG i UGU u dijelu u kojim navode da tužiteljica u navedenom štetnom događaju nije bila ozlijeđena jer su protivni iskazima tužiteljice i svjedokinje FG te medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu. Također, navedeni svjedoci su zaposlenici tuženika te je njihov iskaz usmjeren na otklanjanje odgovornosti od tuženika.

11. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Augusta Mijića proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila trzajnu ozljedu vratne kralješnice. Vještak, tako ocjenjuje da je tužiteljica u konkretnom slučaju pretrpjela bolove jakog intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 3 dana, bolove slabijeg intenziteta 5 dana. Tužiteljica je trpjela primarni strah jakog intenziteta i kratkotrajan. Sekundarni strah jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 3 dana, te manjeg intenziteta 5 dana. Tuđa pomoć bila joj je potrebna 2 sata dnevno 14 dana.

12. Stranke su prigovorile nalazu i mišljenju vještaka dr. Mijića te se isti očitovao na prigovore stranaka. Navodi da se ocjene kvalifikatornih okolnosti, za koje tuženik smatra da su previsoko ocijenjene, odnose se isključivo za predmetni događaj od 17.9.2021. kada je tužiteljica zadobila trzajnu ozljedu vratne kralježnice. Između prvog pregleda kirurga i slijedećeg pregleda kirurga koji se odnosi na vrat prošlo je mjesec dana. Nigdje nema podataka da je tužiteljica tri dana nakon predmetnog događaja imala prometnu nesreću i zadobila istu ozljedu. Kvalifikatorne okolnosti za predmetni događaj od 17.9.2021. ocijenjene su za period od 14 dana i u tom periodu od 14 dana ta trzajna ozljeda iz predmetnog događaja je dovela do straha ukupno 9 dana, boli ukupno 10 dana i kroz tih 2 tjedna trebala je tuđa pomoć 2 sata dnevno. Navodi da se u zdravstvenom kartonu navodi da je dana 20.9.2021. evidentirana predmetna ozljeda i da se radi o pogrešci tuženika jer je imao na uvid zdravstveni karton i našao da je 3 dana po predmetnoj nezgodi kod liječnika opće medicine evidentirana predmetna nezgoda. To nije nova nezgoda nego se tek tada tužiteljica javila kod liječnika opće medicine. Nakon predmetnog ozljeđivanja nema podataka u medicinskoj dokumentaciji i zdravstvenom kartonu da je tužiteljica imala novu trzajnu ozljedu vratne kralježnice. Ističe da je tužiteljica imala bilo kakvo novo ozljeđivanje vratne kralježnice nakon 2 tjedna po predmetnom događaju isti nikako ne bi utjecao na njegov nalaz i mišljenje. Vratna kralježnica kod tužiteljice prije predmetnog događaja je bila promijenjena radi čega su nastale degeneracije, te stoga isto ne sudjeluje u njegovoj ocjeni sadašnjih kvalifikatornih okolnosti. Vezano za uzročno posljedičnu vezu navodi da je kod prvog pregleda kirurga isti u svom nalazu naveo dinamiku ozljeđivanja kao i nastanak trzajne ozljede vratne kralježnice i vještak je taj nalaz prihvatio.

13. Odredbom čl. 1100 st. 1 Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 dalje:ZOO) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu , nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Odredba st. 2. istog članka određuje da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilj kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

14. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka dr. Mijića koji je sud prihvatio kao argumentiranim i učinjenim u skladu s pravilima struke, sud je utvrdio da je tužiteljica u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobila tjelesne ozljede i to trzajnu ozljedu vratne kralješnice. Trpjela je fizičke bolove i strah. Tako je sud cijeneći sve navedeno uz činjenicu da je tužiteljica rođena 1969. godine, utvrdio da je kod nje došlo do povrede prava osobnosti, prava na tjelesno i duševno zdravlje, te je s obzirom na težinu povreda i okolnosti slučaja, ocijenio da joj pripada pravična novčana naknada neimovinske štete s osnova povrede prava osobnosti u iznosu od 700,00 eur na temelju odredbe čl. 1100. st. 1 ZOO. Na ime imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege valjalo je dosuditi iznos od 112,00 eur (tužitelju je potrebno 28 sati tuđe pomoći x 4,00 eur) sveukupno 812,00 eur, dok je u preostalom dijelu odbijen tužbeni zahtjev.

15. Zatezna kamata na iznos neimovinske štete tužitelju je u smislu odredbe čl. 1103 ZOO.

16. Sud nije prihvatio zahtjev tužiteljice koji se odnosi na naknadu štete za uništenu odjeću u iznosu od 200,00 eur jer ista nije dokazala da bi joj odjeća bila uništena niti je specificirala koja odjeća joj je eventualno bila uništena.

17. Odluka o troškovima temelji se na odredbama čl. 151., čl. 154. St 2., čl. 155. I čl. 164. st. 1. ZPP. Tužiteljica je uspjela u parnici po pitanju osnove 100%, a po pitanju visine 60% što čini uspjeh tužiteljice od 160%. Tuženik je po pitanju osnove visine uspio sa 40%. Kada se oduzme 160 od 40 i podijeli sa 2 dobije se uspjeh tužiteljice u parnici od 60%.Trošak tužiteljice odnosi se na trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova i tužbe 100 bodova (Tbr. 7. t. 1. Tarife i nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 138/23 – dalje OT), za zastupanje na ročištima 14.9.2023., 4.12.2023., 28.2.2024., 21.5.2024., 17.7.2024., 15.9.2025. po 100 bodova, (Tbr. 9. t. 1. OT), sastav podnesaka od 16.2.2023., 25.9.2023., 17.2.2025., 24.6.2025. po 100 bodova (Tbr. 8. t. 1. OT), te trošak sastava podneska od 22.7.2024. 25 bodova (Tbr.8. t. 4. OT) što uvećano za vrijednost boda od 2,00 eur i PDV 25% daju iznos od 3.062,50 eur. Tužiteljici je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 35,84 eur i presudu u iznosu od 53,09 eur. Tužiteljica je uspjela u parnici 60% te stoga trošak iznosi 1.890,86 eur.Tom trošku valja pridodati trošak medicinskog vještačenja, te dodatnog očitovanja prometnog vještaka u iznosu od 225,00 eur tako da cjelokupan trošak tužiteljice iznosi 2.115,86 eur. Tužiteljici nije priznat trošak izrade nalaza i mišljenja dr. U koji je izrađen u mirnom postupku jer ga je sud ocijenio nepotrebnim s obzirom da je i u ovom postupku trebalo biti provedeno vještačenje po vještaku medicinske struke.

18. Odluka o zateznima kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151.st.3 ZPP, a ista teče od dana donošenja ove presude do isplate.

U Zagrebu, 1. listopada 2025.

Sutkinja:

Ivanka Brletić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu, u roku od 15 dana od dana primitka presude, putem ovog suda u 4 istovjetna primjerka.

DNA:

1. tužitelju po pun. uz rješenje o pristojbi na presudu 53,09 eur

2. tuženiku po pun.