Poslovni broj: Usž-2600/2023-6

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužiteljice VG iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Robert Rist, odvjetnik u Krku, A. Cesarca 16, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba MG i TG, oboje iz [adresa], koje zastupa opunomoćenica Anita Vrsaljko, odvjetnica u Zagrebu, Vinogradska cesta 27, radi promjene u katastarskom operatu, odlučujući o žalbi zainteresiranih osoba, protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-211/2023-10 od 17. svibnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 1. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-211/2023-10 od 17. svibnja 2023.

Obrazloženje

1. Točkom I. izreke prvostupanjske presude poništeno je rješenje tuženika KLASA: UP/II-932-07/23-07/3, URBROJ: 541-11/5-23-2 od 2. siječnja 2023. i rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Krk KLASA: UP/I-932-07/20-02/679, URBROJ: 541-19-02/6-20-2 od 20. studenoga 2020. te je odlučeno je da se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak (točke I. i II.). Točkom III. naloženo je tuženiku naknadi tužitelju troškove upravnog spora, a točkom IV. odbijen je zahtjev zainteresiranih osoba za naknadu troškova spora.

1.1. Rješenjem tuženika od 2. siječnja 2023. odbijena je žalba tužiteljice, izjavljena protiv citiranog prvostupanjskog rješenja od 20. studenoga 2020., kojim su, po zahtjevu zainteresiranih osoba, na temelju geodetskog elaborata za evidentiranje stvarnog položaja već evidentiranih katastarskih čestica, promijenjeni podaci u katastarskom operatu katastarske općine [katastarska općina] za k. č. br. [katastarska čestica], u vlasništvu zainteresiranih osoba.

2. Protiv prvostupanjske presude zainteresirane osobe su podnijele žalbu pobijajući je iz svih zakonom propisanih razloga. Pogrešnim i netočnim smatraju zaključak suda da postojanje parničnog postupka poslovni broj: P-1409/2019 koji se vodi pred Općinskim sudom u Rijeci, Stalna služba u Krku, znači da su ispunjeni uvjeti iz odredbe članka 90. stavka 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Naglašavaju da je u konkretnom predmetu rješenje u upravnom postupku doneseno na temelju članka 35. Pravilnika o geodetskim elaboratima, a samo radi ispravljanja tehničkog propusta u dijelu grafičkog prikaza katastarskog plana. Pojašnjavaju da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu zainteresiranih osoba, a koja čestica je u posjedovnom listu i zemljišnoknjižnom ulošku upisana u površini od 127 m2, dok prema digitalnom katastarskom planu zbog pogreške, površina iste čestice iznosi samo 76,93 m2. S obzirom na navedeno tvrde da je riječ o gruboj pogrešci u osnivanju i održavanju katastra iz članka 93. stavka 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta, a slijedom čega je na zahtjev vlasnika izrađen geodetski elaborat te je izvršen ispravak grube pogreške u digitalnom katastarskom planu. Navode da se površina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] provedenim elaboratom nije mijenjala niti se povećala na račun k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer je u konkretnom slučaju došlo samo do promjene grafičkog prikaza obzirom da se radi o pogrešci radi čijeg ispravka je izrađen predmetni elaborat.

2.1. Naglašavaju da je riječ samo o ispravku pogreške u digitalnom katastarskom planu te da u upravnom postupku ni na koji način nije došlo do promjena na predmetnim česticama u pogledu prava vlasništva, na koju pogrešku ne može imati utjecaj općinski sud niti u izvanparničnom niti u parničnom postupku. Tvrde da je postupak uređenja međa izvanparnični postupak koji ima svoja postupovna pravila, pri čemu se ne može tumačiti da je postupak radi uznemiravanja prava vlasništva postupak kojega su pravni učinci jači u odnosu na izvanparnični postupak uređenja međa, na način kako to čini prvostupanjski sud. Vlasnička prava tužiteljice se ne diraju predmetnim elaboratom te nema promjena niti se mijenja međa na terenu, a vlasnik u tužbi radi uznemiravanja mora dokazati pravo vlasništva i uznemiravanje, a ne „geodetski elaborat kojim se ispravlja pogreška u katastarskom planu“. Zaključno navode da sud pogrešno tumači i povezuje zakonske odredbe na koje se poziva, da Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nije mjerodavno materijalno pravo u ovom predmetu te da je ovdje trebalo primijeniti odredbe članka 93. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i članak 35. Pravilnika o geodetskim elaboratima, a slijedom čega je trebalo odbiti tužbeni zahtjev. Predlažu poništiti prvostupanjsku presudu te otkloniti nedostatke uz naknadu troška zainteresiranim osobama.

3. Tužiteljica i tuženik, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10.,143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. - dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jednog žalbenog razloga propisanog odredbom članka 66. stavka 1. ZUS-a, koji bi doveo do nezakonitosti pobijane presude.

6. Ovo stoga jer je, prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, nakon čega je osnovano poništio prvostupanjsko rješenje i rješenje tuženika, kojim je, žalba protiv takvog rješenja, odbijena.

7. Naime, iz podataka spisa predmeta, proizlazi da je, povodom zahtjeva zainteresiranih osoba, izvršena provedba geodetskog elaborata kojim su ispravljeni nedostatci u katastarskom planu za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to na način da je ispravljena međa na katastarskom planu na kojem je naznačena površina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 77m2, dok je u posjedovnom listu i u zemljišnoj knjizi ista čestica upisana u površini od 127 m2. Predmetni elaborat je potvrđen od Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Krk, potvrdom KLASA: 932-06/19- 02/386 URBROJ: 541-17-01/4-20-18 od 16. listopada 2020.

7.1. Potvrđujući zakonitost prvostupanjskog rješenja, povodom žalbe tužiteljice, tuženik je obrazložio da je u konkretnom predmetu prvostupanjskim rješenjem došlo do usklađivanja katastarskog plana sa stvarnim stanjem na terenu i postojećim stanjem u zemljišnoj knjizi te da se površina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije povećala na račun tužiteljičine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] niti se ista mijenjala, obzirom da je riječ samo o promjeni grafičkog prikaza.

8. Odredbom članka 90. stavka 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj 112/18, dalje: Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina) propisano je da se granice katastarskih čestica za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni toga Zakona, smatraju spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa. Stavkom 7. istoga članka Zakona propisano je da se geodetski elaborat ne izrađuje ako su granice katastarskih čestica u smislu stavka 6. toga članka sporne.

9. Imajući u vidu citirane odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, prvostupanjski je sud poništio prethodno navedena rješenja upravnih tijela. Ovo uz obrazloženje da je pred nadležnim Općinskim sudom u Rijeci, Stalnom službom u Krku pod poslovnim brojem P-1409/2019 u tijeku parnični postupak radi uznemiravanja prava vlasništva k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužiteljice stoga da povlačenjem prijedloga za uređenje međa od strane zainteresiranih osoba (po čijem prijedlogu je geodetski elaborat iz predmeta ovoga spora izrađen), sporna međa, sve dok traje parnični postupak radi uznemiravanja prava vlasništva, ne može postati nespornom.

10. Naime, iako iz prethodno citirane odredbe članka 90. stavka 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina proizlazi da se granice katastarskih čestica smatraju spornima samo ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa, ovaj Sud je, nakon izvršenog uvida u tužbu (dostavljenu od strane tužiteljice kao prilog tužbi u ovom sporu), a kojom je pokrenut navedeni parnični postupak pred Općinskim sudom u Rijeci, Stalnom službom u Krku pod poslovnim brojem P-1409/2019, utvrdio da je u tom predmetu sporan upravo zid koji prolazi preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (na kojoj čestici je predmetnim prvostupanjskim rješenjem ispravljena međa na katastarskom planu) i koja čestica, graniči s tužiteljičinom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Slijedom navedenog, proizlazi da je sadržajno sporna međa koja je predmet promjene izvršene prvostupanjskim rješenjem, to je ovaj Sud također, suglasan s utvrđenjem prvostupanjskog suda da se, u okolnostima konkretnog slučaja, međa ne može smatrati nespornom, sve dok traje navedeni parnični postupak radi uznemiravanja prava vlasništva na čestici tužiteljice. Osim navedenog, ovaj Sud smatra potrebnim napomenuti da iz spisu predmeta priležećeg tehničkog izvješća dostavljenog uz predmetni geodetski elaborat, proizlazi da je zainteresirana osoba TG, bio upoznat s time da elaborat ne može biti proveden u katastru ako se za jednu među vodi sudski spor, ali da je unatoč navedenom upozorenju, ipak tražio da se elaborat preda na ovjeru.

11. Zaključno, suprotno navodima zainteresiranih osoba, iz podataka spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjsko rješenje doneseno na temelju geodetskog elaborata za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica iz odredbe članaka 20. Pravilnika o geodetskim elaboratima („Narodne novine“ broj: 59/18.), a ne na temelju geodetskog elaborata za ispravljanje nedostataka na katastarskom planu iz odredbe članka 35. stavka 2. Pravilnika, a iz čega proizlazi da predmetni geodetski elaborat ne odgovara svrsi radi koje je takav elaborat izrađen i na temelju koje je prvostupanjskim rješenjem izvršena promjena podataka u katastru.

12. Kako, dakle, zainteresirane osobe žalbenim navodima nisu dovele u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a niti pravilnost primjene materijalnog i postupovnog prava, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

13. Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na odredbu članka 74. stavka 1. ZUS- a odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu, 1. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić