Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv, protiv I okrivljene pravne osobe M.J.D. CONSULTING d.o.o. i II okrivljenika odgovorne osobe MHM, zbog prekršaja iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje u tekstu: Zakon o radu) i dr., odlučujući o žalbi tužitelja, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Hvaru od 26. rujna 2024., broj: Pp-166/2023-6, na sjednici vijeća održanoj 1. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
I. U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda i predmet se dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
II. Uslijed odluke iz točke I. izreke, žalba tužitelja je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom, I okrivljena pravna osoba M.J.D. CONSULTING d.o.o. i II okrivljenik odgovorna osoba IHM su proglašeni krivima i kažnjeni i to I okrivljena pravna osoba ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 1.800,00 eura i II okrivljenik odgovorna osoba ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 1.800,00 eura, zbog prekršaja iz članka 172. stavka 1. točka 5. i stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), članka 229. stavak 1. točka 3. i stavak 2. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), članka 150. stavak 1. i 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj: 80/13, 137/13, 98/19, činjenično opisanih u izreci pobijane presude pod točkama 1), 2) i 3).
2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu svaki od po 30,00 eura.
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je podnio žalbu zbog visine izrečene kazne ističući visinu novčanih kazni propisanih zakonom za svako od djela, s prijedlogom da drugostupanjski sud ispita pobijanu presudu u izrečenoj kazni i okrivljenike kazni sukladno zakonu.
3.1. Žalitelji predlažu da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.
4. Žalba je bespredmetna.
5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalba te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), ovaj sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona te je pri tome ovaj sud utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu.
6. Odredbom članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona propisano je da je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka počinjena ako se presuda temelji na nezakonitom dokazu iz čl. 90. ovog Zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud slobodnom ocjenom tog dokaza ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. Nadalje, u skladu s člankom 90. stavkom 2. točkom 2. Prekršajnog zakona nezakoniti dokazi su oni koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.
7. Kako to proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski sud je odluku o krivnji okrivljenika, između ostalih dokaza, utemeljio na očitovanju okrivljenika Državnom inspektoratu, a na temelju kojeg dokaza je sud izveo zaključak o odlučnim činjenicama djela za koje se okrivljenici terete.
8. Međutim, očitovanje okrivljenika Državnom inspektoratu nije moglo biti korišteno u postupku i na njemu se presuda nije mogla temeljiti jer se radi o nezakonitom dokazu.
9. Naime, odredbom članka 158. stavka 6. Prekršajnog zakona je propisano da ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu osumnjičenika sukladno odredbama toga zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku, a pri tome ga moraju upozoriti da ima pravo uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovom ispitivanju. Članak 158. stavak 8. Prekršajnog zakona je propisano da se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika iz stavka 6. članka mogu koristiti kao dokaz u postupku.
10. Kako okrivljenici nisu bili upozoreni prilikom traženja očitovanja od strane inspektorata (takav dokaz ne prileži spisu) o svim njihovim pravima i obvezama koja moraju biti priopćena osobama koje se ispituju u svojstvu osumnjičenika, a o tome se ovdje radi, predmetno očitovanje, ne može se primijeniti kao dokaz u postupku.
11. Slijedom navedenog budući da prvostupanjski sud odluku o krivnji okrivljenika temelji na sadržaju njihovog očitovanja Državnom inspektoratu koji je nezakonit dokaz počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona na koju ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
12. Zbog navedenih razloga, trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje koji će ponovno provesti dokazni postupak otkloniti istaknuti bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova provesti sve već provedene dokaze (osim nezakonitih) provesti i sve druge dokaze koje ocijeni potrebnim pa nakon toga pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza donijeti novu na zakonu obrazloženu odluku.
13. Zbog navedenih razloga na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 1. listopada 2025.
Zapisničar :
Predsjednik vijeća:
Željko Kudrić, v. r.
Mario Soljačić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 5 otpravka: za spis, okrivljenike i tužitelja.