Poslovni broj: Pp-10346/2025
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Rajki Rončević-Skočić uz sudjelovanje Marice Pašalić, kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene ŠĆ, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/09, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23), a povodom optužnog prijedloga Policijske uprave zagrebačke, III Policijske postaje, Klasa: 211-07/25- 5/18405, Urbroj: 511-19-29-25-1 od 6. kolovoza 2025. javno je 1. listopada 2025, objavio i
p r e s u d i o j e
I) Temeljem čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22).
Okrivljena: ŠĆ, kći Š, rođena **.**.1970. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanka Republike Hrvatske, sa prebivalištem u [adresa],
O S LO B O Đ A S E O P T U Ž B E
da bi 15. srpnja 2025. u 17:00 sati u Zagrebu, u dvorištu obiteljske kuće [adresa]., koje se nalazi u neposrednoj blizini nogostupa u Ulici Klin, remetila je javni red i mir na način da je došla do dvorišne ograde susjeda NĆ, koji je u tom trenutku kosio travu u svom dvorištu te je na sav glas počela vikati: "Hoćete vi više završiti s tim, ja bi sjedila vani", a kada je N rekao da će pozvati policiju ista je počela mahati rukama i vikati "Nećete vi mene zajebavati, pička vam materina", dakle, da bi remetila javni red i mir,
pa da bi počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II) Temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do 5. i točka 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Policijska uprava zagrebačka, III Policijska postaja Klasa: 211-07/25- 5/18405, Urbroj: 511-19-29-25-1. podnijela je 6. kolovoza 2025. optužni prijedlog protiv okrivljene, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Sud je ispitujući optužni prijedlog temeljem čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona utvrdio da djelo na način kako se optužnim prijedlogom stavlja na teret okrivljenoj, nije prekršaj.
3. Naime, okrivljenoj se stavlja na teret da bi počinila prekršaj jer je „remetila javni red i mir došavši do dvorišne ograde susjeda NĆ koji je u tom trenutku kosio travu u svom dvorištu, vičući: Hoćete vi više završiti s tim ja bi sjedila vani, a kada je N rekao da će pozvati policiju ista je počela mahati rukama i vikati: Nećete vi mene zajebavati pička vam materina", te time počinila prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira pri čemu je ispušten dio činjeničnog opisa optužbe kojim bi se okrivljenu teretilo da je inkriminiranu radnju počinila na dvorišnoj ogradi susjeda vikom i mahanjem rukama, dakle mjesto počinjenja prekršaja je zajednička ograda dvorišta, a koje mjesto po kategorizaciji javnih mjesta u smislu odredbe Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira spada u kategorizaciju tzv. fiktivnog javnog mjesta, tj. onog mjesta koje po svojoj namjeni nije javno mjesto ali pod određenim uvjetima (dostupnost vidiku i čujnosti s neograničenog javnog mjesta) može imati takav značaj. Stoga je za počinjenje prekršaja u činjeničnom opisu moralo biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljene reflektiralo znači da je bilo vidljivo i čujno na neograničenom javnom mjestu i dostupno pogledu javnosti, a bez koje okolnosti činjenični opis djela ne predstavlja prekršaj, to iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnim opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
4. Dakle, za ispunjenje bića prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje biće djela a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, nužno je da činjenični opis optužbe sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljene reflektiralo, što znači da je bilo vidljivo i čujno na neograničenom javnom mjestu pa u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
5. Kako je iz činjeničnog opisa prekršaja, koji se okrivljenoj stavlja na teret iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinjen na fiktivnom javnom mjestu (na zajedničkoj ogradi dvorišta), ali nije opisano da je njezina radnja (vika i galama) bila čujna i vidljiva na neograničenom javnom mjestu sa naznakom refleksije posljedice u zakonskom opisu prekršaja, a kako sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo i samo u činjeničnom opisu prekršaja iz razloga što je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, stoga, djelo koje se okrivljenoj stavlja na teret, a na način kako je to opisano u činjeničnom opisu optužbe, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
6. Slijedom navedenih razloga, djelo koje se okrivljenoj stavlja na teret, a na način kako je to činjenično opisano, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud okrivljenu oslobodio od optužbe na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, i riješio kao u izreci ove presude.
7. Temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do 4. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Zagreb, 1. listopada 2025.
Zapisničar
Sudac
Marica Pašalić, v. r.
Rajka Rončević Skočić, v. r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8. u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostavna naredba:
1. okrivljenoj, ŠĆ, [adresa],
2. tužitelju, PUZ, III Policijskoj postaji
3. spis.
