P-929/2025-68

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sucu toga suda Martini Miočević Šušnjić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: 1. RČU OIB: [osobni identifikacijski broj] , [adresa], RČ OIB: [osobni identifikacijski broj] , [adresa], R [adresa] kao nasljednici iza pok. DČ rođ.TČ, 2. TČ pok. SČ , [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],3. VČ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., kao nasljednica Iza pok. NČ rođ. TČ, pok. SČ,4. KČ rođ. TČ, pok. SČ, [adresa]. OIB: [osobni identifikacijski broj],5. AČ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., kao nasljednica iza pok. DČU OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., koja je nasljednica iza pok. FČ pok. SČ, zastupana po punomoćniku Josipi Simsig Zorić, odvjetnici iz [adresa],6. UČ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., kao nasljednik iza Pok.GČ, rođ. FČ, pok. SČ,7. ŽČ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednica iza Pok. GČ, rođ. FČ, pok. SČ,8. ĆČ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., kao nasljednica iza Pok. GČ, rođ. FČ, pok. Dtužitelji pod 2.,3.,4.,6.,7. i 8. Zastupani po punomoćniku Igor Labura, odvjetnik iz Šibenika protiv tuženika: 1. OPĆINA PRIMOŠTEN OIB: 16878804200, Svetog Josipa 7., Primošten, zastupana po punomoćnici LČ i 2. Republika Hrvatska OIB: OIB: 52634238587, Zagreb, zastupana po ODO Šibenik, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javno održane glavne rasprave dana 3. srpnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice ad. 1, punomoćnika tužitelja ad. 2, 3, 4, 7 i 8, punomoćnika tužitelja ad. 5 i 6 i zakonskog zastupnika tuženice ad. 2, a objavljene dana 1. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I.Utvrđuje se da su tužitelji dosjelošću i nasljedstvom stekli vlasništvo nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to dio k. č. br. [katastarska čestica] Bilo, pašnjak u površini od 11.254 m2, prema nalazu vještaka označene točkama 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 74, 75,76, 77, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45,46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 93, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 66, 9, koja skica u nalazu i mišljenju vještaka Karla Štampalije je sastavni dio ove presude, i to na način da su tužitelji pod 1.,2. stekli u suvlasništvo svaki po 3/36 dijela predmetnih nekretnina, tužitelji ,3.,4.,5., i 6., stekli u suvlasništvo svaki po 6/36 dijela predmetnih nekretnina te tužitelji pod 7., 8., i 9., stekli u suvlasništvo svaki po 2/36 dijela predmetnih nekretnina.

II.Utvrđuje se da su tužitelji dosjelošću i nasljedstvom stekli vlasništvo nekretnina upisanih zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 2.129 m2 kao i nekretninu upisanu u k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 1.020, to na način da su tužitelji pod 1.,2. stekli u suvlasništvo svaki po 3/36 dijela predmetnih nekretnina, tužitelji ,3.,4.,5., i 6., stekli u suvlasništvo svaki po 6/36 dijela predmetnih nekretnina te tužitelji pod 7., 8., i 9., stekli u suvlasništvo svaki po 2/36 dijela predmetnih nekretnina.

III.Tužena Općina Primošten OIB: 16878804200, Svetog Josipa 7., Primošten, dužna je trpjeti da se temeljem utvrđenja iz točke 1. Presude, tužitelji pod 1.,2. upišu kao suvlasnici svaki po 3/36 dijela , tužitelji 3.,4.,5., i 6., upišu kao suvlasnici svaki po 6/36 dijela te tužitelji 7., 8., i 9., upišu kao suvlasnici svaki po 2/36 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] Bilo, pašnjak površine 11.254 m2.

IV.Tužena Republika Hrvatska OIB: 52634238587, dužna je trpjeti da se temeljem utvrđenja iz točke 2. Presude, tužitelji pod 1.,2. upišu kao suvlasnici svaki po 3/36 dijela , tužitelji 3.,4.,5., i 6., upišu kao suvlasnici svaki po 6/36 dijela te tužitelji 7., 8., i 9., upišu kao suvlasnici svaki po 2/36 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] Pašnjak površine 1020 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] šuma površine 2129 m2.

V. Dužni su tuženici naknaditi tužiteljici ad.1. solidarno parnični trošak u iznosu od 2.532,04 eura, u roku od 15 dana zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja pa do isplate.

VI. Dužni su tuženici naknaditi tužiteljima ad. 2, 3, 4, 7 i 8.solidarno parnični trošak u iznosu od 1.540,00 eura, u roku od 15 dana zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja pa do isplate.

VII. Dužni su tuženici naknaditi tužiteljima ad. 5 i 6 solidarno parnični trošak u iznosu od 1.964,53 eura u roku od 15 dana zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja pa do isplate.

Obrazloženje

1.Tužitelji su dana 14. svibnja 2002. godine podnijeli tužbu protiv tuženika Općine Primošten i Republike Hrvatske radi utvrđenja prava vlasništva u odgovarajućim suvlasničkim udjelima u odnosu na nekretnine obuhvaćene tužbenim zahtjevom.

1.1. U tužbi se navodi kako su nekretnine obuhvaćene ovom tužbom zvane Lokvica, površine 14199 m2 katastarski identificiranih kao čest. zem. [katastarska čestica] nastale cijepanjem od matične čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]). Predmetne nekretnine predstavljaju vlasništvo prednika stranaka pok. HČ kojeg su na temelju rješenja o nasljeđivanju naslijedili tužitelji odnosno njihovi slijednici, obzirom na protek vremena i utvrđenja činjenice smrti za vrijeme trajanja ovog postupka. Predmetna zemlja je oduvijek u posjedu tužitelja i njihovih prednika, a otac tužitelja je kao vlasnik tretiran prilikom štete nastale izgradnjom Jadranske magistrale 1964. godine i požara 1973. godine kojom prilikom je nastupila šteta na predmetnoj nekretnini. U prilog navedenom dostavljaju se procjene sudskih procjenitelja.

2.Tuženica ad 1 i ad 2 osporavaju tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev.

2.1. Tuženica ad 2 ističe kako tužitelji ničim nisu dokazali da su stekli pravo vlasništva nasljeđivanjem i dosjelošću. Iz priloženih rješenja o nasljeđivanju ne proizlazi da su predmetne nekretnine bile predmetom nasljeđivanja iza prednika tužitelja, a nisu bile upisane ni kao posjed tužitelja. U naravi predmetne nekretnine predstavljaju veliku površinu guste borove šume bez tragova posjeda i obrađivanja koja se u jednom dijelu do plaže dugi niz godina koristi kao kupalište. Te predmetne nekretnine su jednim dijelom i pomorsko dobro (plaža).

3. U tijeku postupka sud je radi utvrđenja odlučnih činjenica izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu i to: popis katastarskih čestica sa posjednicima u K. O. [katastarska općina] izdan od Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Šibenik (list 21 spisa), rješenje Državne geodetske uprave, PU za katastar Šibenik od dana 30. siječnja 2007. godine (list 22 spisa), preslike sa Geoportala na dan 22. rujna 2022. godine (list 95 do 98 spisa), izjavu od JČ od dana 11. rujna 2003. godine, presliku prijavnog lista K. O. [katastarska općina] B. (list 110 do 120 spisa).

3.1. Sud je proveo uviđaj na licu mjesta dana 26. rujna 2023. godine uz prisustvo sudskog vještaka geodetske struke Karla Štampalije i korištenje mjernog geodetskog instrumenta (list 147 do 153 spisa). Izvršen je uvid u nalaz i mišljenje vještaka, odnosno skicu mjesta očevida (l.s. 154 do 165).

3.2. Na ročištu održanom dana 24. siječnja 2006. godine izveden je dokaz saslušanjem svjedoka BČ, ZČ i PČ.

3.3. Sud je prilikom održavanja uviđaja na licu mjesta saslušao svjedoke ŠČ, OČ, MČ, ĐČ i ČČ.

3.4. Tužbeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari uređen je podneskom punomoćnika tužitelja nakon provedenog vještačenje u ovoj pravnoj stvari.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja usmjeren na utvrđenje da su nasljeđivanjem, a njihov pravni prednik dugogodišnjim posjedovanjem stekli pravo vlasništva od pok. HČ.

6. Temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka, te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8. ZPP, ovaj sud je zaključio kako u nastavku slijedi i utvrdio slijedeće činjenično stanje.

6.1. Pregledom rješenja o nasljeđivanju iza smrti HČ, donesen od strane Općinskog suda u Zagrebu utvrđeno je kako je isti rođen 1904., a preminuo 1986. godine te kako su njegovi nasljednici su CČ, NČ, DČ, KČ, GČ i FČ.

6.2. Uviđajem na mjestu spora zbog nepristupačnosti terena obišle su se čestice do same uvale Lokvica dok cjelokupni predmet spora obilaze sudski vještaci uz tužitelja EČ, uz mjerni instrument. Na licu mjesta sud je zatekao ostatke stare ribarske kuće, ostatke kuće sa započetom gradnjom te gusternu.

6.3. Na skici mjesta očevida prikazane su nekretnine koje su predmet ovog postupka i to katastarske oznake kat. čest. [katastarska čestica] površine 2128 m2, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 997 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica] označen brojevima 1-64-63-67-72-1 površine 229 m2 i dio kat. čest. [katastarska čestica] označeno brojevima 9-15-24-32-36-41-49-50-51-52-54-55-60-63-64-65-66-9 površine 10582 m2. Prilog spomenute skice je ujedno i geo informacijski sustav pomorskog dobra Šibensko-kninske županije – GIS baza pomorskog dobra s utvrđenom granicom istog.

6.4. Nakon izjavljenih primjedbi od strane punomoćnika tužitelja sudski vještak navodi kako su u predmetnom nalazu odnosno skici mjesta očevida naznačene sve točke koje su pokazane od strane tužitelja na terenu pa tako i međašne točke cijele zkč. [katastarska čestica] bez pomorskog dobra te iste odgovaraju točkama 9-15-24-32-36-41- 49-50-51-52-54-55-60-63-64-65-66-9-točka 4 u opisu predmeta očevida prikazanog na skici mjesta očevida od 10. listopada 2023. godine. Nadalje, kako je naznačena površina parcele zkč. [katastarska čestica], što bi predstavljalo površinu umanjenu za površinu pomorskog dobra. Sudski vještak zaključno ističe kako se čestica zkč. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ukupne površine 12.583 m2 sastoji od:

- dijela izvan pojasa pomorskog dobra površine 10.582 m2;

- dijela izvan pojasa pomorskog dobra površine 651 m2 i 21 m2

- i dijela unutar pojasa pomorskog dobra površine 634 m2, 123 m2, 357 m2 i 215 m2.

6.5. Daljnjih primjedbi na dostavljenu skicu mjesta očevida nije bilo.

6.6. Pregledom posjedovnog lista broj 541 Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Šibenik od 12. srpnja 2007. razvidno je kako su na predmetu spora upisani kao posjednici: TČ. SČ, NČ T. SČ, DČ rođena T. SČ, KČ rođena T pok. SČ, GČ rođena T pok. SČ i FČ pok. SČ, svaki za 1/6 dijela.

7. Tužitelji ističu dugogodišnji neometani posjed prednika HČ te nasljeđivanje nakon njegove smrti.

8. Na okolnost dugogodišnjeg neometanog posjedovanja predmetnih nekretnina saslušani su svjedoci kako slijedi.

8.1. Svjedok ČČ (rođ. 1946.godine, nesrodan sa strankama) navodi kako je predmet spora u vlasništvu IČ, a što zna po priči od njegova oca. On je kao dijete dolazio čuvati zasađene šljive pa bi spavao ispod njih. U neposrednoj blizini nalazio se i vinograd. Ovdje da su se svi kupali. Svjedok navodi kako se sjeća da je SČ bio jedan stariji čovjek koji je živio u [adresa], a kako su njegov otac MČ i djed MČ vodili brigu o Jerkovom terenu. Ruševina koja se vidi na licu mjesta predstavlja ribarsku kućicu koju je doradio njegov otac (preminuo 2010. godine u dobi od 92 godine), a običavalo se u tu kućicu odlagati stvari za ribolov, ribarske mreže i slično. Spora nikad nije bilo i tereni su obilježeni. Na licu mjesta se može uočiti i početak gradnje kuće, ali je SČ za to dobio zabranu još sedamdesetih godina. Svjedok potvrđuje da su tužitelji bili u posjedu i čestice koja ide prema Punti, ali navodi da je to oduvijek bilo zaraslo.

8.2. Svjedok ĐČ (rođen 1946. godine, nesrodan sa strankama) navodi kako je pored predmeta spora prolazio radi odlaska na kupanje, ribolov te kako je uvijek, još kao dijete, viđao da ovu zemlju obrađuju HČ i njegova kćerka GČ zvana S i zet. Postojao je objekt za sklanjanje prilikom obrade zemljišta, zatim nekretnina tek započeta s gradnjom, zasađene šljive i dunje, a kada me pitate od kuda HČ ova zemlja svjedok nema saznanja.

8.3. Svjedok ŠČ (rođen 1937. godine, nesrodan s tužiteljem) navodi kako je zemlja od HČ sve do Punte i kako su to obrađivali HČ i pokojna mu žena, a kasnije djeca, i to kći S. Na terenu se nalazi ruševina ribarske kućice izgrađena prije Drugog svjetskog rata koju je napravio muž od GČ (Age) Žaja dok je započeo gradnju kuće SČ poslije Drugog svjetskog rata. Gusternu na terenu od tužitelja napravila je vojska koja je na ovom području gradila bunkere. Prije prolaska Jadranske magistrale postojao je put gdje se sad vide znakovi za okuku na Magistrali. Tamo su postojali zasađeni borići i tu su dovodili ovce. Postojao je i zidić koji bi prema navodima ovog svjedoka, zasigurno bio pronađen kad bi se očistio cijeli teren od borove šume. Gusternu koju je izgradila talijanska vojska i nama je služila da se napijemo u prolazu zajedno s ovcama. Nakon II.sv. rata gusternom se služio RC. Granica tužiteljeve zemlje je bila skoro do Punte što bi bilo otprilike do današnjih znakova za okuke na Magistrali.

8.4. Svjedok MČ (rođen 1946. godine), navodi kako je majka od DC njegova ujna te kako su ujna i ujak preuzeli obrađivanje od HČ jer je on otišao u Zagreb. Svjedok iskazuje identično po zatečenim objektima na terenu, kulturama koje su se obrađivale kao i svi netom saslušani svjedoci. Svjedok dodatno napominje kako se dolazilo na magarcu, a ovaj dio prema Punti da se koristio za ispašu i branje trave za magarca, a pojašnjava da bi dio do Punte značio do mjesta gdje su danas na Magistrali tri znaka za oštre okuke.

8.5. OČ (rođen 1947. godine, nesrodan sa strankama) iskazuje identično kao i ranije saslušani svjedoci s tim da nadodaje kako je tužiteljevo bilo sve do Punte, odnosno do međe sa šumarijom i kako je taj dio služio kao pašnjak. Isti je kao dijete dolazio na kupanje tako da ima neposredna saznanja, a HČ je živio u [adresa] te su njegova kćerka GČ i muž RC vodili brigu o ovom terenu.

9.1. Svjedok BČ je u svom iskazu naveo kako je u tom dijelu [adresa] on rođen, a kao djeca su išli na kupanje baš u uvalu u kojoj se nalazi predmetna nekretnina. Svjedok navodi kako se sjeća prednika tužitelja, pok. HČ, koji da je još prije II. svjetskog rata na jednom dijelu bliže mora iskrčio dio, zasadio vinovu lozu i stabla šljiva i smokava, a da su kao djeca tuda brali voće na putu do mora. Tada da je imao sedam godina, a zasađeno voće je bilo veliko i oni da su brali plodove. Nakon što je SČ preselio u Zagreb u njegovo ime su ovu zemlju obrađivali RC i njegova žena GČ (kćer od SČ). U preostalom dijelu nekretnina je služila za ispašu ovaca. U vrijeme prije II. svjetskog rata na tom dijelu nije bilo borove šume, već je sve naknadno izraslo. Svjedok se prisjeća da je na ovoj nekretnini odmah uz more bila izgrađena mala kamena kućica slična bunji na kojoj je SČ držao mreže i vesla jer je običavao ići loviti ribu. 1964. godine prolazi Jadranska magistrala, bunker koji se nalazi na zemlji je još 1950. godine iskopala voska. Uvijek se govorilo kako se radi o općinskoj zemlji i da se to podijelilo krajem 19. stoljeća među stanovnicima tog područja, pa da je tako i SČ dobio dio. U odnosu na ograđenost predmeta spora svjedok je naveo kako je dijelom uz današnji put bilo ograđeno ali je zid srušen, da je do te nekretnine bio zasađen tuđi vinograd a između njih je postojao kameni zid vidljiv na terenu. Svjedok ističe kako misli da je sa svih strana gdje se graničilo s privatnim vlasništvom bio izgrađen kameni zid, dok prema općinskom nije.

9.2. Svjedok ZČ, nećak od pok. HČ pojašnjava kako je HČ imao brata V i TC, a njihov otac da je bio SC a dida ČČ. Predmetna nekretnina da je došla u vlasništvo tužitelja kada su se oni zamijenili s TČ i VC zvanom N. Njih trojica braće su od oca SC i djeda ČČ naslijedili polovinu zemlje zvane Buntica, a po nagovoru IČ odlučili su se za zamjenu ove nekretnine za zemlju zvanu Lokvica. To se dogodilo nakon smrti pradjeda ČČ koji je preminuo 1918. godine, s tim da ovaj svjedok napominje kako je djed SC umro prije pradjeda ČČ u pedesetoj godini, a zamjena se dogodila neposredno nakon smrti pradjeda ČČ (iza 1918. godine). Do 1940. godine braća da se nisu dijelila, da bi tek 1940. podijelili cjelokupnu nekretninu, pa tako i Lokvicu. Oca od svjedoka V da je pripalo oko 1600 m2 zemlje, a ostalo je pripalo HČ. Nakon što je napravljena zamjena, stric SČ je na toj nekretnini izgradio malu kućicu jer je imao brod, pa bi tu držao stvari, mreže i slično, a uz to da je iskrčio vlačice na koje je zasadio vinovu lozu, smokve i šljive. Masline su zasađene tek kasnije. Predmetna nekretnina nije ograđena u dijelu gdje graniči sa općinskim, dok je bila ograđena prema vinogradu TC i NC. Jedan do nekretnine da je ostao i poviše magistrale. Sjeća se da je stric SČ dao svom polubratu BČ dopuštenje da gradi kuću na Lokvici.

9.3. Svjedok PČ, suprug tužiteljice KC, u svom iskazu je naveo kako su se oženili 1957. te kako je predmetna nekretnina bila u posjedu njezine obitelji više od 50 godina, a u naravi da se radilo o iskrčenim vlačicama u kojima su bile zasađene šljive, smokve, masline, a prije toga po priči članova obitelji SČ da je tu sadio vinovu lozu. Svjedok navodi kako je čuo da je HČ zemlju zvanu Lokvica mijenjao sa zemljom koju su imali na predjelu Hodomešćice. Na terenu su vidljivi ruševni objekti, gusterna za vodu, a na mjestu gdje je izrasla borova šuma vidi se da se ista čisti.

10. Na ročištu održanom dana 20. svibnja 2025. godine izveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka i to tužiteljice ad. 1 TČU, ad. 2 RČ, ad. 5 EČ, ad. 7 UČ i ad. 8 ŽČ.

10.1. Tužiteljica ad. 8 ŽČ, rođena 1954. godine, u svom iskazu je u bitno navela kako je zemlja zvana Lokvica pripadala njezinom djedu SČ koji je preminuo 1984. godine u dobi od 82 godine. On je tu zemlju naslijedio od svog oca SC. Njezina majka GČ je ostala u [adresa] i obrađivala zemlju od dida SČ jer je on nakon II. svjetskog rata išao živjeti u [adresa]. Na ovoj su zemlji njezin dida, a kasnije njezina majka obrađivali lozu, brali smokve, šljive, dunje, prenosili to na mazgi i dovodili ovce. Dida SČ je sagradio kućicu u kojoj je držao ribarske mreže. Magistrala je prošla šezdesetih godina, a za oduzetu zemlju nismo dobili nikakvu naknadu. Tužiteljica pojašnjava kako se njihova zemlja protezala do mora, odnosno pomorskog dobra.

10.2. Tužitelj ad. 7 UČ je suglasan s iskazom tužiteljice ŽČ, u odnosu na izgrađene bunkere navodi kako su ih gradili nakon II. svjetskog rata, a granica njihove najveće parcele da odgovara katastarskoj granici na kojoj se nalazio jedan veliki bor za koji da mu je majka GČ govorila da predstavlja granicu. Dida SČ je ovu zemlju stekao zamjenom sa TC. Po njegovim saznanjima pradjeda SC s ovom zemljom nije imao ništa već je ista stečena zamjenom parcela s AC.

10.3. Tužitelj ad. 2 FC pridružuje se navodima saslušanih stranaka ŽČ i UČ. Nadodaje kako je u djetinjstvu išao do Lokvice s tetom GČ i njezinim suprugom RC, kako mu je dida SČ govorio o zamjeni Lokvice s zemljom u drugoj uvali od TC. Teta GČ i RC su čistili zemlju nakon požara. Dida SČ da mu je pričao kako su bunkeri bivše jugoslavenske vojske napravljeni na ostacima bunkera iz II. svjetskog rata koje su napravili K.

10.4. Tužiteljica ad. 1 RČU, ad. 3 TČ, ad. 5 EČ i ad. 6 AČ pridružuju se navodima ranije saslušanih stranaka.

11. Odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14., dalje: ZV), a koji propis je stupio na snagu dana 01. siječnja 1997. godine, bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. godine bile statusa kao u konkretnom slučaju, kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. godine („Narodne novine“ br. 137/99.), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV-a („Narodne novine“ br. 114/01.) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 08. listopada 1991. bile u rečenom statusu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

12. Pravno je shvaćanje ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), u vrijeme dosjelosti treba uračunati i vrijeme proteklo prije dana 08. listopada 1991. godine, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske).

13. Analizom i ocjenom iskaza saslušanih svjedoka jednako kao i neposrednim zapažanjem na licu mjesta kojom prilikom su se zatekle i gusterna za vodu i ostatak započete gradnje objekta kao i ostaci bunkera, a što je sve utvrđeno na zapisniku s održanog očevida, ovaj sud je stava kako je postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja osnovan. Naime, zaključak je ovog suda da su tužitelji nasljeđivanjem iza pok. HČ, a on dosjelošću stekli pravo vlasništva predmeta spora budući je ovaj sud prihvatio iskaze svjedoka da se predmetne nekretnine nalaze u posjedu prednika tužitelja od zamjene nekretnina u vlasništvu Jose Skorina 1918. godine. Neposrednim zapažanjem na licu mjesta sud je potvrdio gdje se nalaze ruševine-ostatke stare ribarske kuće, ostaci kuće koju je započeo graditi, po dopuštenju HČ, njegov polubrat BČ te gusterna za vodu. Svi saslušani svjedoci, neovisno jesu li isti u srodstvu s tužiteljima ili ne iskazivali su identično o načinu posjedovanja predmeta spora, pa su tako svi suglasno kazivali da je HČ imao zasađene voćke (šljive, dunje), vinovu lozu, a u ribarskoj kućici da je držao pribor za ribolov. Svjedoci iznose svoja neposredna saznanja iz svog ranog djetinjstva, a radi se o osobama rođenim između 1937. i 1947. godine. Navedeni svjedoci u svim bitnim dijelovima suglasno potvrđuju kako su obrađivanje zemlje nakon preseljenja HČ, nastavili kćerka od UC, GČ i suprug joj RC. Sud posebno cijeni činjenicu da u tako malom mjestu stanovnici poznaju lokalne običaje i događanja, pa tako da im je poznato i koja od nekretnina kome pripada, način stjecanja iste i držanje u neometanom posjedu od stjecanja. HČ je započeo posjed zamjenom nekretnine 1918. godine od prethodnih vlasnika TC, a njegovi nasljednici nastavili s mirnim i neometanim posjedom čiji se tragovi zatiču i danas na terenu.

12.Dakle, temeljem rečenih utvrđenja zaključak je ovog suda da su tužitelji stekli nasljeđivanjem pravo vlasništva na predmetu spora, a njihovi prednici dugogodišnjim neometanim posjedom, u smislu pravnih pravila OGZ-a, a u sve u vezi s čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14; dalje ZV).

13. Trošak je odmjeren u skladu sa Tbr. 7.,toč.2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14 i 118/14-isp.).

13.1. Tužiteljici ad. 1 zastupanoj po punomoćniku iz redova odvjetnika pripada pravo na trošak parničnog postupka i to za sastav tužbe, zastupanja na ročištima održanim dana 22. rujna 2022., 20. svibnja 2025. i 3. srpnja 2025. te za sastav podneska od 7. veljače 2008., 2. ožujka 2023., 1. kolovoza 2023., 4. rujna 2023., 26. rujna 2023. (uviđaj), 7. studenog 2023. i 7. svibnja 2025., za svaku radnju po 100 bodova i trošak provođenja uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika u iznosu od 332,04 eura, što ukupno iznosi 2.532,04 eura.

13.2. Tužiteljima ad. 2, 3, 4, 7 i 8 zastupanim po punomoćnicima iz redova odvjetnika pripada pravo na trošak parničnog postupka i to za zastupanja na ročištima održanim dana 22. rujna 2022., 26. rujna 2023., 20. svibnja 2025. i 3. srpnja 2025., za svaku radnju po 100 bodova te za sastav podneska iz lipnja 2021., prosinca 2020., rujna 2020., rujan 2022. i ožujak 2023., za svaku radnju po 50 bodova, uz uvećanje od 50% za zastupanje više tužitelja (Tbr. 36 Tarife), što ukupno iznosi 1.540,00 eura.

13.3. Tužiteljima ad. 5 i 6 zastupanim po punomoćnicima iz redova odvjetnika pripada pravo na trošak parničnog postupka i to za sastav tužbe, zastupanja na ročištima održanim dana 26. studenog 2002., 14. ožujka 2008., 22. rujna 2022., 26. rujna 2023., 20. svibnja 2025. i 3. srpnja 2025. te za sastav podneska od 5. svibnja 2025., za svaku radnju po 100 bodova uz uvećanje od 50% za zastupanje više tužitelja (Tbr. 36 Tarife), uvećano za 25% PDV-a i trošak provođenja uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika u iznosu od 464,53 eura, što ukupno iznosi 1.964,53 eura.

14. Temeljem svega iznijetoga odlučeno je kao u izreci.

Šibenik, 1. listopada 2025.

Sutkinja

Martina Miočević Šušnjić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu nadležnom drugostupanjskom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave iste, a ulaže se putem ovog suda u tri primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.