Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26d

Poslovni broj: Gž Ovr-418/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Amaliji Švegović, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, za Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zlataru, protiv ovršenika BD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sada na adresi [adresa], zastupanog po punomoćniku Damiru Kevilju, odvjetniku u Zagrebu, radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbama ovršenika i treće osobe ĆD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] izjavljenim protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini poslovni broj Ovr-195/2022-95 od 30. srpnja 2025., ispravljenog rješenjem istog suda poslovni broj Ovr-195/2022-96 od 31. srpnja 2025., dana 1. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I. Žalba ovršenika se odbija kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini poslovni broj Ovr-195/2022-95 od 30. srpnja 2025., ispravljeno rješenjem istog suda poslovni broj Ovr-195/2022-96 od 31. srpnja 2025. u točki I. izreke.

II. Ukida se rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini poslovni broj Ovr-195/2022-95 od 30. srpnja 2025., ispravljeno rješenjem istog suda poslovni broj Ovr-195/2022-96 od 31. srpnja 2025. u točki II. izreke i u tom ukinutom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod točkom I. izreke odbijen je prijedlog ovršenika od 8. ožujka 2025. za odgodu ovrhe kao neosnovan. Pod točkom II. izreke odbačen je prijedlog treće osobe od 10. ožujka 2025. za odgodu ovrhe kao neosnovan.

1.1. Citirano rješenje ispravljeno je rješenjem istog suda poslovni broj Ovr-195/2022- 96 od 31. srpnja 2025. na način da je u uvodu rješenja ispravljen datum rješenja tako da je umjesto '’30. rujna 2025.'' ispravno upisano '’30. srpnja 2025.''.

2. Navedeno rješenje pravodobnom i dopuštenom žalbom pobija ovršenik pod točkom I. izreke zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Treća osoba pravodobnom žalbom pobija prvostupanjsko rješenje pod točkom II. izreke zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

4. Odgovor na žalbe nije podnesen.

5. Žalbe ovršenika nije osnovana, dok je žalba treće osobe osnovana.

6. Prvostupanjski sud u obrazloženju navodi da je rješenjem o ovrsi istog suda poslovni broj Ovr-195/2022-2 od 3. ožujka 2022. određena ovrha na nekretninama ovršenika radi naplate novčane tražbine ovrhovoditeljice, da je ovršenik dana 8. ožujka 2025. podnio prijedlog za odgodu ovrhe u bitnome navodeći da je sukladno zaključku istog suda poslovni Ovr-195/2022-77 od 6. prosinca 2024. protiv ovrhovoditeljice pokrenuo parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, te se postupak vodi pred Općinskim sudom u Zlataru, Stalnoj službi u Pregradi pod poslovnim brojem P-54/2025, da je i treća osoba kao izvanknjižna vlasnica dijela ovršenikovih nekretnina po osnovi bračne stečevine podnijela tužbu protiv ovrhovoditeljice, a koji se postupak vodi kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem P-827/2025, te da bi provedbom ovrhe prije okončanja navedenih parničnih postupaka, a koji su usmjereni na osporavanje ovršnih isprava i prava ovrhovoditeljice na naplatu njegovog potraživanja (zastara potraživanja) pretrpio nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu jer on kao osoba starije životne dobi (rođen 1961.), narušenog zdravlja, ograničenih mogućnosti privređivanja te bez nasljednika, a obzirom na duljinu trajanja parničnih postupaka u Republici Hrvatskoj, vjerojatno ne bi doživio dovršetak restitucijske parnice (parnice za naknadu štete) te bi nastala šteta za njega doista bila nenadoknadive ili teško nadoknadive prirode, dok s druge strane nema nikakve opasnosti za opstojnost i naplativost ovrhovoditeljičine tražbine osigurane upisanim založnim pravom, a kojoj se odgodi ovrhe ovrhovoditeljica protivila.

6.1. Treća osoba je podneskom od 10. ožujka 2025. predložila odgodu ovrhe do okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem P-827/2025, u bitnome navodeći da je po osnovu bračne stečevine suvlasnica nekretnina koje su predmet ovrhe, da je njezin suprug (ovršenik) pokrenuo postupke radi utvrđenja porezne zastare dugovanja koje ovrhovoditeljica pokušava naplatiti u ovom postupku, da je lošeg zdravstvenog stanja zbog kojeg možda neće doživjeti dovršetak tih postupaka i u slučaju uspjeha u parnici nitko neće voditi postupak za naknadu štete (jer ona i ovršenik nemaju nasljednike), pa je takva šteta njoj osobno nenadoknadiva, dok s druge strane za ovrhovoditeljicu nema nikakve opasnosti jer je svoje potraživanje osigurala upisanim zalogom na predmetnim nekretninama. Ovrhovoditeljica se protivila i prijedlogu treće osobe za odgodu ovrhe.

6.2. Prvostupanjski sud, polazeći od činjeničnih utvrđenja navedenih pod točkom 7. obrazloženja, zaključuje da je ovršenik protiv ovrhovoditeljice pokrenuo parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, čime je ispunjena objektivna pretpostavka za odgodu ovrhe propisana odredbom čl. 65. st. 1. toč. 5. Ovršnog zakona (''Narodne novine'' broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024– dalje: OZ), ali da nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu niti je učinio vjerojatnim da je to potrebno radi sprječavanja nasilja, istaknuvši da su tražbine u cijelosti osigurane založnim pravom u zemljišnim knjigama upisanim u korist ovrhovoditeljice, a niti ovršenik niti treća osoba nisu isticali nikakva svoja prava ni prigovore.

6.3. Polazeći od utvrđenja da je rješenjem istog suda poslovni broj Ovr-195/2022-68 od 12. rujna 2024., potvrđenim rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-980/2024-2 od 11. prosinca 2024., odbijen prijedlog treće osobe za odgodu ovrhe od 12. ožujka 2024., te da je treća osoba ponovno dana 10. ožujka 2025. podnijela prijedlog za odgodu ovrhe, prvostupanjski sud je odbacio prijedlog treće osobe za odgodu ovrhe zaključivši da je u ovom postupku pravomoćno odlučeno o prijedlogu za odgodu.

7. Ovršenik u žalbi navodi da je prvostupanjsko rješenje neobrazloženo jer da prvostupanjski sud nije naveo razloge zbog kojih smatra da nije ispunjena pretpostavka za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a, iako je ovršenik u svom prijedlogu za odgodu ovrhe jasno naveo i dokazao razloge, a na koje se razloge poziva i u žalbi, zbog kojih smatra da je ispunjena pretpostavka za odgodu ovrhe, zbog čega se ne može ispitati pobijano rješenje, čime je ostvarena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023 – dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, a ujedno je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje te pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

8. Odgoda ovrhe je institut ovršnog prava koji svoju primjenu nalazi u iznimnim slučajevima u kojima, pored jedne od specifičnih pretpostavki iz čl. 65. st. 1. toč. 1-10. OZ, bude ostvarena i jedna od općih pretpostavki iz čl. 65. st. 1. OZ-a odnosno postojanje vjerojatnosti da bi provedbom ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.

8.1. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako se kumulativno ispuni još i jedna od pretpostavki iz toč. 1-10. tog propisa.

9. Obzirom da je ovršenik protiv ovrhovoditeljice pokrenuo parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, koja se vodi kod Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Pregradi pod brojem P-54/2025, to je ispunjena objektivna pretpostavka iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a za odgodu ovrhe, a kako je to pravilno utvrdio i prvostupanjski sud. Prvostupanjski sud je pravilno zaključio, a navodima žalbe ovršenika nije dovedeno u pitanje, da u konkretnom slučaju, ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, jer i po ocjeni ovog suda razlozi kojima ovršenik obrazlaže svoj prijedlog za odgodu (životna dob, narušeno zdravstveno stanje, ograničene mogućnosti privređivanja, dugotrajnost vođenja parničnih postupaka zbog čega ne bi bio u prilici pokrenuti parnicu za naknadu štete u slučaju uspjeha u parnici za proglašenje ovrhe nedopuštenom, a nema nasljednike koji bi vodili takvu parnicu za naknadu štete), ne mogu se smatrati općom pretpostavkom za odgodu ovrhe propisanom odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a.

10. Treća osoba, osporavajući pobijano rješenje, u žalbi navodi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo jer odredbom čl. 67. st. 1. OZ-a nije propisano nikakvo ograničenje u broju prijedloga za odgodu ovrhe koje treća osoba može podnijeti, pa da bi odluka o prvom prijedlogu činila sve kasnije prijedloge za odgodu ovrhe nedopuštenim, a ujedno je počinio i bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a jer nije obrazložio takvu svoju odluku, te je pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje obzirom je propustio utvrditi da se novi prijedlog sadržajno razlikuje od prethodnog jer je utemeljen na dodatnim navodima i postupcima koji su u pogledu tih navoda u tijeku, a na koje se nije pozivala u prvom prijedlogu za odgodu ovrhe.

11. Osnovani su žalbeni navodi treće osobe kojima tvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da je o njezinom prijedlogu za odgodu već pravomoćno odlučeno. Prema stanju spisa prvostupanjski sud je rješenjem poslovni broj Ovr-195/2022-69 od 12. rujna 2024. odbio prijedlog treće osobe od 12. ožujka 2024. za odgodu ovrhe, koji ona temelji na tvrdnji da bi provedbom ovrhe bila ugrožena njezina ekonomska egzistencija, zaključivši da nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili tešku nadoknadivu štetu. Obzirom da je prijedlog treće osoba za odgodu ovrhe od 10. ožujka 2025. sadržajno različit od prijedloga za odgodu ovrhe od 12. ožujka 2024., to je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da je o istome pravomoćno odlučeno.

12. Stoga, osnovano treća osoba ukazuje da zbog pogrešnog stava prvostupanjskog suda da je o njezinom prijedlogu za odgodu već pravomoćno odlučeno nije pravilno niti potpuno utvrđeno činjenično stanje, radi čega ovaj sud nije u mogućnosti ispitati ni pravilnost primjene materijalnog prava.

13. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti žalbu ovršenika kao neosnovanu te temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a potvrditi prvostupanjsko rješenje pod točkom I. izreke, dok je primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a žalbu treće osobe valjalo uvažiti te ukinuti prvostupanjsko rješenje pod točkom II. izreke i u tom ukinutom dijelu predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

14. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će ispitati jesu li ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe na prijedlog treće osobe propisane odredbom čl. 67. st. 1. OZ-a, te donijeti odgovarajuću odluku, koju će obrazložiti jasnim i relevantnim razlozima, kako bi se ista povodom eventualne žalbe mogla ispitati.

U Varaždinu 1. listopada 2025.

Sutkinja

Amalija Švegović