Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Gž-414/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Vinke Vrančić kao predsjednice vijeća, suca Josipa Štrucelja kao suca izvjestitelja i člana vijeća i sutkinje Vesne Stokrp kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Željko Olujić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika 24 sata d.o.o., Zagreb, Oreškovićeva 6H/1, OIB: 78093047651, kojeg zastupa Hrvoje Ladan, odvjetnik iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-784/18-19 od 30. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 1. listopada 2025.
r i j e š i o j e
I Uvažava se žalba tuženika i ukida presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-784/18-19 od 30. siječnja 2023., te se tužba odbacuje.
II Nalaže se tužitelju UL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi trošak parničnog postupka tuženiku 24 sata d.o.o., Zagreb, Oreškovićeva 6H/1, OIB: 78093047651, u iznosu od 1.493,13 EUR, u roku od 15 dana.
III Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak žalbenog postupka u iznosu od 559,97 EUR, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-784/18- 19 od 30. siječnja 2023., odlučeno je:
"Tuženik 24 sata d.o.o., Oreškovićeva 6H/1, Zagreb, OIB 78093047651 dužan je platiti tužitelju UL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.654,46 EUR (20.000,00 kn) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14.3.2018. do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, kao i naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.688,90 EUR (12.725,00 kn) sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena tekućom od 30.1.2023. do plateža, sve to u roku od 15 dana.".
2. Pravovremenom žalbom navedenu presudu pobija tuženik zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, dakle zbog svih razloga propisanih u članku 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), kao i zbog odluke o trošku. U žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio apsolutnu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, da obrazloženje prvostupanjskog suda uopće ne sadrži bilo kakva utvrđenja po pitanju štete, da se ne navode razlozi ni ocjena dokaza i da nije proveden test razmjernosti. Ističe da je zahtjev za ispravkom koji tužitelj u ovom postupku koristi kao procesnu pretpostavku za podnošenje tužbe u smislu članka 22. Zakona o medijima (Narodne novine broj 59/04, 84/11, 81/13 i 114/22 – dalje: ZOM) nevaljan, jer nije potpisan od strane podnositelja, pa da je tužbu trebalo odbaciti kao nedopuštenu. Poziva se na odredbe članka 40. stavak 3. ZOM navodeći da je propisano da zahtjev za ispravak mora biti obrazložen i potpisan od strane podnositelja, te na članak 12. Zakona o odvjetništvu (Narodne novine broj 9/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11, 126/11 i 98/25) gdje je propisano da odvjetnik mora potpisati svaku ispravu koju sastavi i na nju staviti pečat svog odvjetničkog ureda. Ističe da je odvjetničko društvo koje zastupa tužitelja učinilo propust time što nitko od odvjetnika nije potpisao zahtjev za ispravkom i isprikom, što nije udaren pečat niti jednog odvjetnika, što nije udaren pečat odvjetničkog društva, pa da je zato tužbu trebalo odbaciti kao nedopušteno, a što može učiniti i drugostupanjski sud. Ističe da prvostupanjski sud nije uopće odlučio o njegovom prigovoru mjesne nenadležnosti koji je iznesen još u odgovoru na tužbu, pa da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 3. ZPP-a. Navodi da nije proveden test razmjernosti u demokratskom društvu pa da prvostupanjski sud nije utvrdio je li ograničenje slobode izražavanja prijeko potrebno i je li razmjerno legitimnom cilju, pri čemu je trebalo razlikovati izjave o činjenicama od vrijednostnih sudova. Ističe da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno i da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, posebno članak 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine, Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17 – dalje: Konvencija). Predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu, podredno da istu preinači i u cijelosti odbije tužbeni zahtjev i obveže tužitelja na plaćanje parničnih troškova. Traži trošak sastava žalbe u iznosu od 225,00 EUR, uvećano za PDV po stopi od 25% i trošak sudske pristojbe na žalbu.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, pri čemu je ovaj sud našao da je prvostupanjski sud počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 14. ZPP-a. Tom odredbom je propisano da bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji ako prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom predviđeni postupak mirnog ili drugačijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti.
6. U konkretnom slučaju pravilno žalitelj ukazuje da je odredbom članka 22. stavak 2. ZOM propisano da pravo na tužbu za naknadu nematerijalne štete sukladno općim propisima obveznog prava ima osoba koja je prethodno zatražili od nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije odnosno isprike nakladnika kada ispravak nije moguć.
7. Odredbom članka 40. stavak 3. ZOM propisano je da se zahtjev za ispravak podnosi glavnom uredniku u pisanoj formi, te da zahtjev mora biti obrazložen i potpisan od strane podnositelja te sadržavati sve potrebne podatke o podnositelju i njegovoj adresi.
8. Budući da je zahtjev za ispravak objavljene informacije (list 13 do 14 spisa) tužitelj podnio preko svog punomoćnika odvjetnika, valja primijeniti odredbu članka 12. Zakona o odvjetništvu kojom je u stavku 1. propisano da svaki podnesak i ispravu koju sastavi odvjetnik mora potpisati i na njih staviti pečat svog odvjetničkog ureda odnosno potpisati ih kvalificiranim elektroničkim potpisom. U stavku 2. propisano je da odvjetnik koji odvjetničku službu obavlja u odvjetničkom društvu, zajedničkom odvjetničkom uredu ili koji ima zasnovan radni odnos s odvjetnikom koji samostalno obavlja odvjetničku službu, uz pečat odvjetničkog društva, zajedničkog odvjetničkog ureda ili odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku službu i s kojim ima zasnovan radni odnos mora staviti i svoj pečat, osim ako pečat odvjetničkog društva, zajedničkog odvjetničkog ureda ili odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku službu i s kojim ima zasnovan radni odnos sadrži i njegovo ime.
9. Pravilno u žalbi ukazuje tuženik da zahtjev za ispravak objavljene informacije koji je podnesen tuženiku kao procesna pretpostavka podnošenja tužbe za naknadu nematerijalne štete u smislu citirane odredbe članka 22. stavak 2. ZOM nije potpisan niti od tužitelja, niti od njegovog odvjetnika, nema niti elektroničkog potpisa, niti pečata odvjetničkog ureda. Slijedom iznesenog, zahtjev za ispravak nije podnesen na način propisan odredbom članka 40. stavak 3. ZOM jer nije potpisan od strane podnositelja (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju broj Rev-308/11-2 od 30. ožujka 2011.). Stoga je ovaj drugostupanjski sud našao da je na opisani način ostvarena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 14. ZPP-a jer prije podnošenja tužbe nije na valjani način proveden zakonom predviđeni postupak drugačijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti.
9.1. Odredbom članka 369. stavak 2. ZPP-a propisano je da će drugostupanjski sud ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tužbu ako su u postupku pred prvostupanjskim sudom povrijeđene odredbe članka 354. stavak 2. točka 14. ZPP-a, radi čega je odlučeno kao u točki I izreke ove drugostupanjske odluke.
10. Valja još napomenuti da je osnovan i žalbeni navod da je prvostupanjski sud počinio i apsolutnu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 3. ZPP-a obzirom da prvostupanjski sud nije donio nikakvu odluku o prigovoru mjesne nenadležnosti koji je tuženik istaknuo u odgovoru na tužbu pa proizlazi da je provodeći daljnji postupak pogrešno odlučio da je mjesno nadležan.
10.1. Naime, odredbom članka 52. stavak 1. ZPP-a propisano je da je za suđenje u sporovima izvanugovorne odgovornosti za štetu, osim suda opće mjesne nadležnosti, nadležan i sud na čijem je području štetna radnja počinjena ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila. Obzirom da tužitelj ima prebivalište u općini [adresa] u [adresa], a tužba je podnesena u Zagrebu, proizlazi da je tužitelj želio tužbu podnijeti pred sudom koji je općemjesno nadležan za tuženika, a to je prema odredbi članka 48. stavak 1. ZPP-a sud na čijem se području nalazi njegovo registrirano sjedište. Kako se registrirano sjedište tuženika 24 sata d.o.o. nalazi u Zagrebu, Oreškovićeva 6H/1, što pripada u Novi Zagreb – zapad, to temeljem članka 2. Zakona o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine broj 67/18, 21/22) proizlazi da je za tuženika općemjesno nadležan Općinski sud u Novom Zagrebu, a ne Općinski građanski sud u Zagrebu. Stoga je ostvarena i apsolutno bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 3. ZPP-a, na koju ukazuje tuženik.
11. Ostale žalbene navode, imajući u vidu naprijed izneseno, ovaj drugostupanjski sud nije razmatrao.
12. Kako je drugostupanjski sud ukinuo prvostupanjsku presudu i odbacio tužbu, proizlazi da je temeljem članka 166. stavak 2. ZPP-a u svezi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a valjalo dosuditi tuženiku troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice.
12.1. Troškovi tuženika zatraženi su troškovnikom od 25. studenog 2022. (list 57 spisa), u skladu s tada važećom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 – dalje: Tarifa). Tuženik osnovano potražuje trošak (vrijednost predmeta spora iznosi 20.000,00 kn) zastupanja po punomoćniku odvjetniku za sastav odgovora na tužbu u iznosu 1.500,00 kn (Tbr. 7. Tarife), te za zastupanje na ročištima od 17. travnja 2019., 1. listopada 2019., 3. veljače 2020., 20. rujna 2022. i 25. studenog 2022. (Tbr. 9.1. Tarife), obzirom da se na svim ročištima raspravljalo o glavnoj stvari ili su se izvodili dokazi u iznosima od 1.500,00 kn ili ukupno 9.000,00 kn, što uvećano za PDV po stopi od 25% iznosi 11.250,00 kn ili 1.493,13 EUR. Pritom valja napomenuti da je izmjena Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 126/22) kojom je vrijednost boda povišena na 15,00 kn, stupila na snagu 5. studenog 2022., a u Tbr. 48.3. Tarife propisano je da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje Tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Stoga je valjalo prihvatiti zahtjev za naknadu troškova tuženika u cijelosti i odlučiti kao u točki II izreke ove drugostupanjske odluke.
12.2. U smislu članka 151. stavak 3. ZPP-a zakonska zatezna kamata na trošak nije dosuđena jer o zakonskim zateznim kamatama na iznos parničnih troškova sud odlučuje na zahtjev stranke, a iste u troškovniku nisu zatražene.
13. Budući da je tuženik u cijelosti uspio sa svojom žalbom, to mu temeljem članka 166. stavak 2. i članka 154. stavak 1. ZPP-a i Tbr. 10.1. Tarife pripada nagrada za sastav žalbe po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 248,86 EUR uvećana za PDV po stopi od 25%, no budući da je isti potraživao trošak sastava žalbe u iznosu od 225,00 EUR uvećano za PDV po stopi od 25% što iznosi 281,25 EUR, to mu je taj trošak i dosuđen. Tuženik potražuje u žalbi i trošak sudske pristojbe na žalbu, pa kako na listu 85 spisa prileži dokazi o uplati pristojbe na žalbu u iznosu od 278,72 EUR, to je i taj trošak priznat tuženiku. Stoga je odlučeno da je tužitelj dužan naknaditi tuženiku trošak sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu u ukupnom iznosu od 559,97 EUR, pa je odlučeno kao u točki III izreke ove drugostupanjske odluke.
U Karlovcu 1. listopada 2025.
Sudac
Vinka Vrančić