REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4924/2024-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivica Zaradić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika: 1. FF iz [adresa], 2. NF iz [adresa], 3. SF, [adresa], 4. IF iz [adresa], zastupan po punomoćniku Dušanu Kumanu, odvjetniku iz Zadra, 5. HFĐ iz [adresa], 6. JF iz [adresa]. ŠF, [adresa]., tuženici pod 1., 2., 5. do 7. zastupani po punomoćniku Josipu Toliću, odvjetniku iz Zadra, radi predaje posjeda, odlučujući o prijedlogu tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž-751/2023-9 od 6. lipnja 2024. kojom je djelomično potvrđena a djelomično ukinuta presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1802/2021-26 od 28. veljače 2023., u sjednici vijeća održanoj 30. rujna 2025.
r i j e š i o j e :
Odbacuje se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži da joj tuženici predaju slobodnu od osoba i stvari u posjed čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (toč. 1/I izreke), utvrđenje da su tuženici i njihovi pravni prednici nepošteni posjednici čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (toč. 1/II izreke) kao i da joj plate 33.969,00 kn na ime naknade za držanje i korištenje njenog suvlasničkog dijela nekretnine.
2. Drugostupanjskom presudom djelomično je potvrđena prvostupanjska presuda i djelomično preinačena.
3. Protiv drugostupanjske presude prijedlog za dopuštenje podnijela je tužiteljica postavljajući pitanje za koje smatra da je važno za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te zbog povrede prava na pošteno suđenje. Predlaže dopustiti podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude.
4. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
5. Prijedlog nije dopušten.
6. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da prijedlogom nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije iz čl. 385.a st. 1. i 2. ZPP-a.
7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao suvlasnice kojim traži da se tuženicima naloži da spornu čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], predaju u posjed njoj kao i da se utvrdi da su tuženici i njihovi pravni prednici nepošteni posjednici te da su joj dužni platiti 33.969,30 kn na ime naknade za držanje i korištenje njezinog suvlasničkog dijela.
8. Utvrdivši da tuženici nisu bili u faktičnom posjedu predmetne nekretnine i da nisu sprječavali tužiteljicu u njenom vršenju vlasništva sudovi nisu pružili tužiteljici pravnu zaštitu.
9. Tužiteljica u prijedlogu postavlja sljedeće pitanje;
„Da li navodi tuženika u odgovoru na tužbu da su oni vlasnici sporne nekretnine predstavljaju činjenice koje je stranka priznala pred sudom i koje ne treba dokazivati u skladu sa člankom 221. stavak 1. i stavak 4. Zakona o parničnom postupku u okolnostima kada i tužiteljica tvrdi da su tuženici u posjedu.
Da li, nakon što tuženici u daljnjoj fazi postupka uslijed promijenjenih okolnosti za tuženika, tvrde da nisu u posjedu, tužiteljica sada treba dokazivati da su tuženici u posjedu ili prema pravilu o teretu dokazivanja, obvezu dokazivanja da nisu u posjedu imaju tuženici.“
10. Budući da u odnosu na postavljeno pitanje tužiteljica nije dao razloge u smislu da bi odluka drugostupanjskog suda odstupala od prakse revizijskog suda ili da bi praksa viših sudova bila nejedinstvena pa stoga nije riječ o pitanju koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
11. U odnosu na povredu prava na pošteno suđenje tužiteljica prvenstveno ističe da joj je pravo odlukom suda o troškovima postupka jer da je postupak predugo trajao, odnosno da se vodio ekonomičnije da bi bili manji troškovi prigovarajući primjerice broju provedenih ročišta. Tužiteljica je podnošenjem tužbe trebala biti svjesna da će u slučaju da izgubi spor snositi drugoj strani troškove pri čemu način rada suda i izvođenje dokaza sukladno prijedlozima stranka za tužiteljicu ne može biti opravdanje da ne snosi troškove za postupak koji je uzrokovala.
11.1. Budući da su sudovi tijekom postupka na temelju izvedenih dokaza utvrdili da tuženici nisu bili u posjedu predmetne nekretnine, to prvotni navodi tuženika u odgovoru na tužbu nisu od utjecaja na odluku u ovom sporu.
11.2. Pogrešni su tužiteljičini navodi o nužnim suparničarima jer moguće da joj dio suvlasnika onemogućuje u korištenju vlasništva da drugi dio ne pa je nelogično da bi svi morali biti tuženi.
11.3. Svi ostali navodi iz prijedloga odnose na prigovor pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, što sukladno čl. 385.a st. 2. ZPP nije dopušteno. Naime, navedenom je odredbom propisano da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
12. Budući da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, to je na temelju čl. 389.a st. 3. i 4. ZPP-a valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 30. rujna 2025.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
